English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Socijaldemokracija potučena na izborima?
Iako su gotovo sve predizborne ankete predviđale pobjedu koalicije stranaka okupljenih oko SDP-a pod nazivom RESTART, izborni rezultati su pokazali njezin potop. Nakon izbora je bilo začuđujuće gledati vodstvo stranke SDP-a koje je u drugima tražilo krivca za svoj potpuni debakl, drugi uzastopno, mnogo gori od prvog.
Ubrzo nakon objave rezultata stigla je najava ostavke čelne osobe SDP-a, preuzimanjem odgovornosti za poraz, no, bez većih objašnjenja.
Ostaje i dalje pitanje: Što socijaldemokrati u Hrvatskoj čine pogrešno? Je li izborni poraz posljedica samo pogrešnog vodstva ili nekih drugih okolnosti? Odgovor je vrlo jednostavan. Kad bi poraz bilo moguće riješiti samo promjenom predsjednika stranke, onda se ovaj poraz ne bi ni dogodio, jer je predsjednik stranke stranku vodio u posljednjem mandatu. Problem je očito složeniji i slojevitiji i nije odraz samo trenutačnog raspoloženja biračkog tijela nego i politike koja je stranku udaljila od radnika i sindikata kao njihovih, izvornih tradicionalnih birača. 

Nastanak socijaldemokratskih stranaka u Europi

Sam pojam socijaldemokracije vezan je uz političku ideologiju tranzicije društva. U toj tranziciji u samom početku radnici su imali ključnu ulogu. Tako je i nastala prva socijaldemokratska stranka u Europi 1840. godine i to Socijalistička radnička stranka Njemačke, koja je opstala do danas, pod nazivom SPD. Generalna programska orijentacija ove stranke bila je usmjerena prema radnicima i njihovim pravima. Iako je SPD danas u Njemačkoj doživio veliki pad, ta stranka nije mijenjala svoju programsku orijentaciju i do današnjih je dana zadržala vjernost tradicionalnih socijaldemokratskih birača. Slično se događa i s drugim socijaldemokratskim strankama u Europi. Neke od njih (u Francuskoj) izgubile su veliki dio potpore birača jer svojom politikom više nisu bile okrenute radnicima i zaštiti njihovih prava, pa im radnici više ne vjeruju. Mnoge socijaldemokratske stranke doživjele su na nedavnim parlamentarnim izborima u svojim zemljama sličnu ili još goru sudbinu od SDP-a. Politički analitičari razlog za takvo stanje pronalaze u dva izvora.

Populisti zauzimaju prostor socijaldemokrata

Socijaldemokratske stranke često nemaju jasan stav oko svog biračkog tijela i njihovih potreba. Ponekad ideje koje provode idu u korist liberala (prodaja INE, prodaja banaka), što znači da izdajući svoje biračko tijelo odrađuju prljave poslove za opciju liberala. Ponekad, oko bitnih pitanja za radnike (primjerice, peticija "67 je previše") nemaju jasan stav, a ponekad glavinjaju i koketiraju ili koaliraju s liberalnim opcijama, radnicima neprihvatljivima. Samo zbog takvih stavova je Socijaldemokratska stranka u Švedskoj 2018. g. doživjela najveći izborni poraz u 110 godina. Birači žele vjernost za vjernost i ne podržavaju glavinjanje.
Mlakost zauzimanja za socijaldemokratske ideje koje promoviraju državu jednakosti i blagostanja drugi je razlog udaljavanja biračkog tijela od socijaldemokracije i "pretrčavanje" populistima. Populisti prepoznaju ovaj prazan prostor i pod krinkom nacionalnog suvereniteta zauzimaju mjesto koje pripada izvorno socijaldemokratima.

Vraćanje izvornim biračima – radnicima

Mnoge europske zemlje su imale ili još imaju krizu socijaldemokracije. U Europi ni jedna država nema socijaldemokratsku opciju na vlasti. Sve je to razvojni put traženja i sazrijevanja. Tako je i u Hrvatskoj. Tradicionalno, socijaldemokratski birači eksperimentiraju tražeći bolja rješenja. Vidljivo je da se polako svi opet vraćaju socijaldemokraciji jer je populizam prepun lažnih obećanja.
Otuđivanje od radnika i sindikata kao glavnih aktera socijaldemokracije ne pridonosi njezinom razvoju. U izboru koalicijskih partnera treba tražiti zajedničku ideju, a ne broj ruku u parlamentu. Postoje mnoge analize koje to potvrđuju. No, stranački čelnici se ne obaziru na tuđa iskustva sve dok na izborima ne dožive potop. Kako dalje? Izvorno se vratiti temeljnoj ideji radničkih i sindikalnih prava i boriti se za nju, a ne prosipati liberalna rješenja koja radnicima štete. Socijaldemokracija se živi svakodnevno, a ne od izbora do izbora. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu