English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Rujan 2012. - Sve veće raslojavanje društva?

Dramatična je slutnja da je Hrvatska ostala bez svoje srednje klase. Nesposobnost bivše pa i sadašnje vlasti da zemlju izvuku iz gliba siromaštva i neperspektivnosti najviše se prelama preko leđa građana. Hrvatsko društvo samo se nastavlja nezaustavljivo dijeliti na dva "tabora" - veliku većinu sve siromašnijih i manjinu sve bogatijih. Cijene osnovnih životnih troškova rastu, nastavljaju se masovna otpuštanja u privatnom sektoru, a na tisuće otkaza najavljuje se i radnicima u javnom i državnom sektoru - gromoglasno najavljivanih, spasonosnih investicija nema.
Prema nekim procjenama, hrvatsko se društvo raslojilo na 200 ljudi više klase, 1,1 milijuna srednje klase i 3 milijuna niže klase. To je uglavnom posljedica neoliberalne ekonomije, koja kao glavnu posljedicu ima socijalno raslojavanje. Naime, ako u jednoj godini u jednoj državi nastane neka nova količina dobara i usluga, dakle novostvorena vrijednost, a neki se ljudi iznenada jako obogate, očito je da je ta novonastala vrijednost nekome pripala, ali je istovremeno drugima oduzeta.

Pravna država

Odvjetnička tarifa prema velikom broju analitičara je glavni uzrok nedjelotvornog i nekvalitetnog pravosuđa odnosno dugotrajnosti sudskih postupaka. Nije poznata država u svijetu u kojoj je na snazi sličan model odvjetničkih tarifa koji bi bio usporediv s Hrvatskim. Sustav tarifa predviđa paušalni obračun za većinu građanskih sporova, ali su od toga izuzeti imovinsko pravni sporovi, koji u stvarnosti iznose 95% ukupne vrijednosti naplaćenih honorara za odvjetničke usluge. Tako je nekoliko tajkuna među odvjetnicima, koji uglavnom vode imovinsko pravne sporove, za sebe zadržalo status povlaštenih odvjetnika s astronomskim tarifama, koje im omogućavaju da preko noći postanu milijunaši.
Odvjetnički interesni lobiji putem tarifa pelješe na isti način bogate i siromašne. Nedostupnost pravne zaštite posljedica je odvjetničkih tarifa. Tarife su po visini lihvarske, a po načinu obračuna uzrokuju sukob interesa odvjetnika i njegovog klijenta. Građani koji nemaju dovoljno financijskih sredstava nisu u stanju ostvariti pravnu zaštitu. Nekolicina odvjetnika koji su bili bliski političkim i interesnim lobijima preuzeli su zastupanje državnih i gradskih institucija odnosno poduzeća u vlasništvu države i gradova te u vrlo kratkom vremenu postali najbogatiji Hrvati. Novac koji je preko odvjetničkih tarifa izvlačen iz državnog sektora, tobože na legalan način, jedna je od najbolje organiziranih načina legalizirane pljačke, odnosno pranja novca u Hrvatskoj. Prema podacima Porezne uprave, dugi niz godina prvo mjesto po ostvarenoj dobiti zauzimaju upravo odvjetnici. Dosadašnje vlasti, pa ni aktualna, nisu spremne ukinuti odredbu po kojoj odvjetnička komora samostalno određuje tarife, unatoč činjenici da su u većini zemalja EU-a odvjetničke tarife određene zakonom i usklađene sa životnim standardom.

Skrivanje iza članstva

Dobri poznavaoci mentaliteta čelnika Matice tvrde kako, zapravo, od samog starta pregovora za javni sektor u obrazovnoj vertikali nije bilo interesa za ikakav dogovor sa Vladom. Ispalo je da je obrazovnim sindikatima jedino važno što duže zadržati neka prava koja nisu sadržana samo u temeljnom kolektivnom ugovoru, nego i u granskim kolektivnim ugovorima. Pitati  članstvo na referendumu, sindikalan je potez, premda u ovoj priči i pomalo upitan. Ne jednom, od lidera Matice moglo se čuti kako drugi sindikalni prvaci nemaju hrabrosti donositi odluke i da se skrivaju se iza članstva. Što je sada presudilo da se odluče skrivati iza članstva? Politika dvostrukih kriterija!
Javna diskvalifikavija Vladinih pregovarača, da nisu u stanju samostalno donositi prosudbe i odluke, u tzv. navodnim pregovorima, bez mogućnosti racionalnog razgovora na temelju argumenata, tvrdeći da su ministru pregovori sa sindikatima strano područje u kojima sindikalni pregovarači nisu njegovi pacijenti, ne može pridonijeti partnerskim odnosima niti socijalnom dijalogu. Stoga i ne čudi odluka Vlada o otkazu Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama,  obrazlažući to bitno pogoršanim gospodarskim uvjetima, što je kao mogućnost i predviđeno jednim člankom temeljnog ugovora. Otkazni rok je tri mjeseca, što znači da će zaposleni u zdravstvu, obrazovanju, znanosti, kulturi i socijalnoj službi uživati prava iz kolektivnog do polovice prosinca ove godine.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu