Osnovna ideja je da principi pravde za osnovnu strukturu društva jesu predmet izvorne suglasnosti aktera. To su principi za koje slobodne i racionalne osobe smatraju da bi unaprijedili njihove interese ako bi ih prihvatili u nekom početnom položaju jednakosti, kao one koje određuju temeljne uvjete njihovog udruživanja. Ovi principi trebaju regulirati sve dalje sporazume; oni bliže određuju vrste društvene suradnje u koju se može stupiti i oblike vlasti koji se mogu ustanoviti. Ovakav način bavljenja principima pravde naziva se pravdom kao nepristranošću.Vlast nema autoritet da udruženja čini legitimnim ili nelegitimnim ništa više nego što ima to ovlaštenje u pogledu umjetnosti ili znanosti. Ove se stvari jednostavno ne nalaze u njenoj nadležnosti ako je određeno pravednim ustavom i zakonom. Državu, prema principima pravde, prije treba razumjeti kao udruženje koje se sastoji od jednakih građana i njihovih udruženja. Ona uređuje traganje pojedinaca za njihovim moralnim i duhovnim interesima u skladu s principima s kojima bi se oni sami suglasili u početnoj poziciji jednakosti. Upotrebljavajući svoje moći, na ovaj način vlast djeluje kao zastupnik građana i zadovoljava zahtjeve njihovog javnog poimanja pravde.
U najužem smislu, pojam "restrukturiranje" predstavlja reorganizaciju poslovnih operacija u cilju povećanja produktivnosti i profita. U širem smislu, pojam restrukturiranja obuhvaća brojne aktivnosti od kojih su najčešće: tehnološke promjene, spajanje i kupovina kompanija, deregulacija i privatizacija, novi regularni okviri, outsourcing i offshoring, prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, izmjene strukture tržišta i dr. Nije rijetkost da samo restrukturiranje izazove izmjene u geografskom opsegu organizacija, kao i smanjenje broja radnika, a kada je riječ o velikim organizacijama, ima snažan utjecaj i na život zajednice i lanac opskrbe uslugama ili proizvodima. U globalnom pogledu, restrukturiranje ne zahvaća samo multinacionalne kompanije i velike organizacije, nego i mala i srednja poduzeća. Međutim, u praksi se događa da se restrukturiranju velikih i multinacionalnih kompanija posvećuje veća pažnja, a da se proces restrukturiranja u malim i srednjim poduzećima provodi kao "tiho restrukturiranje".
Tripartitni socijalni dijalog na nacionalnoj razini institucionaliziran je kroz Gospodarsko-socijalno vijeće, davne 1994. g. Dakle, i prije nego što je donesen novi Zakon o radu u demokratskoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj ideja socijalnog dijaloga je prepoznata i institucionalizirana. Međutim, ideja Gospodarsko-socijalnog vijeća i potrebe razgovora i dogovora svih socijalnih partnera na najvišoj, nacionalnoj razini, u punom je opsegu zaživjela tek 2001. g. nakon sklapanja prvog Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju GSV-a.
Posljednja godina dana u povijesti političke demokracije bit će zabilježena kao izuzetno aktivna u političkim obratima i previranjima, ostavkama i smjenama, prebjezima i konvertitima, smicalicama i podmetanjima, lažnim obećanjima i korupciji, sporim suđenjima i pravosudnim obratima, predizbornim aktivnostima i, konačno, po dva izborna ciklusa. Jedina konstanta koja se održala u javnom životu je još veće siromaštvo, bijeda prekarnih radnika, nove pripreme za outsourcing i privatizaciju, neisplata plaća i raskidanje kolektivnih ugovora, duge liste za zdravstvene preglede i prazne socijalne trgovine. U nekim je gradovima stvarnost malo uljepšala koja novoizgrađena fontana, pa umirovljenici i nezaposleni mogu umjesto u toplom obroku uživati u kristalnim kapima vode kada se vinu prema plavom nebu. Ako se ipak ne mogu od ljepote zasititi, preporučuje se da nekoliko sati dnevno preskakuju rupe po gradilištima u centru grada.