English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 »
Postoje uvjeti za skraćenje radnog vremena, kapital to ne dozvoljava

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada… Čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru.

  • Tehnološka revolucija je provedena
  • Već se moglo skratiti radno vrijeme
  • Ravnomjerna raspodjela preostalog rada
  • Kapital blokira pozitivne promjene
  • Novi ciljevi i nove bitke
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati su konačno na potezu
U sindikatima diljem članica Europske unije, ovih je dana snažno odjeknula izjava predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen kada je, govoreći o stanju sindikalnih prava i socijalne pravednosti u nekim članicama EU, prvi put, s tako važnog mjesta, stala u obranu sindikata i kolektivnih ugovora. To nisu bile tek tako izrečene riječi, nego su imale snažnu potporu u istraživanju koje je provela Europska konfederacija sindikata, a kojim je, prvi put dokazana neposredna veza između niskih plaća i obuhvata zaposlenih kolektivnim ugovorima. U 9 od 10 zemalja članica Europske unije (Bugarska, Rumunjska, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Slovačka, Češka, Hrvatska i Estonija), s najnižim plaćama i minimalnim plaćama u EU, samo 7% do 30% zaposlenih ima koristi od visine nadnica o kojoj su pregovarali sindikati. U toj grupi od 9 zemalja koje pregovaraju sa sindikatima o plaćama i sklapaju kolektivne ugovore, najlošija je Litva (7%), a najbolja Češka (30%). 


  • Sindikalna isključenost iz pregovora i sklapanja kolektivnih ugovora
  • Sindikati su na potezu




Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mijenja li se naš svijet nabolje ili...
Krajem 2014. godine prisustvujući jednoj konferenciji pod nazivom ”Paper vs, Digital” oduševilo me izlaganje dr. sc. Kate Garland (stariji predavač za psihologiju, Sveučilišta Suffolk) o istraživanjima na području tiskanih riječi i digitalne tehnologije koja su počela još davne 1998. godine.
Svoj izvještaj s te konferencije sam započela s: “Papir (grčki pápyrus; biljka papirus) je materijal koji se upotrebljava za pisanje, crtanje, tisak, pakiranje, itd. Proizvodi se uglavnom od drveta ili celuloze. Papir kao podloga za pisanje, u današnjem obliku, pojavio se u Kini oko 105. godine. Izumom tiskarskog stroja započinje era modernog tiskarstva koja uzrokuje znatno povećanje potrošnje papira. 
Tiskarski stroj je naprava koja se koristi za tiskanje. Njegovim otkrićem došlo je do velikog napretka u društvu, zamijenio je dotadašnje pisanje knjiga rukom. Johannes Gutenberg smatra se prvim izumiteljem tiskarskog stroja koji je u Europi 1440. godine donio svojevrsnu revoluciju. Gutenberg je došao na ideju da izlijeva pojedinačna slova iz metala i da od slova sastavlja redove i stranice. Konstruirao je i drvenu prešu pomoću koje se dobivao otisak pritiskom ravne ploče preko lista papira. Ova tehnologija značajna je za širenje pismenosti, kulture, duhovnosti i raznih ideja. Razvilo se tiskanje raznih knjiga, što je dovelo do napretka znanosti i umjetnosti. …”


  • Svijet koji se mijenja
  • Covid-19 na papiru
  • Želimo li to zaista?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Porezni nemoral u doba korone - Zar je novac važniji od ljudskog života?
Porezni moral podrazumijeva obvezu kompanija, bez obzira na vlasništvo, koje ostvaruju u svom poslovanju dobit u pojedinoj državi da na tu dobit toj državi plaćaju porez. Tako bi nacionalne države i njihovi stanovnici ostvarivali financijska sredstva za ulaganje u sve one djelatnosti koje sprječavaju opasne klimatske promjene i narušavanje eko-sustava, ali i mogućnost veće brige za siromašne i za tako bitno (u zadnje vrijeme najbitnije) javno zdravstvo. 
Da je kojim slučajem porezni moral prisutan, u mnogim zemljama bi bilo dovoljno respiratora i mjesta u bolnicama za sve oboljele od koronavirusa, pa bi liječničke odluke ostale pošteđene neetičkih načela u ostvarivanju pomoći u preživljavanju. No, iako je od pojave zadnje ubojite svjetske pandemije (španjolske gripe) prošlo više od 100 godina, a svijet je ušao u IV. tehnološku revoluciju, u epidemiološkom pristupu širenja zaraze nije se promijenilo gotovo ništa. Socijalna distanca tada i sada, najvažniji je oblik borbe protiv zaraze. Zašto je tako i zar tako mora biti? Zar je novac važniji od ljudskog života?

  • Tehnike „poreznog planiranja“ multinacionalnih kompanija
  • Nemoral nema nacionalni predznak, prisutan je svugdje u svijetu
  • Kako svijet reagira na porezni nemoral?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što poslije ovog?
Kapitalizam neće propasti zbog koronavirusa i ekonomske krize njime izazvane, ali morat će se vratiti nekim svojim modelima koji su bili više ‘socijalistički’, iako se to ni za živu glavu, pogotovo ne u Hrvatskoj, javno neće priznati.
Dolaze uvjeravanja, sa svih strana, da će ova pandemija koronavirusom donijeti prekretnicu u postojećem svijetu, ali nisu baš sigurni kakvu. Neki misle da je ovo čak kraj kapitalizma kakav je danas, što bi čovjek volio da hitnom poštom ode u božje uši, ali odmah posumnja da će to biti baš tako. 

  • Kapitalizam preživio i gora stanja
  • Vraća državu u srce ekonomije?
  • Koračić natrag – prema socijalizmu
  • Ako želi opstati – svijet mora postati pravedniji
  • Kraj tetošenja poduzetnika – kao “jedini proizvode”
  • Skandinavija kao ogledni primjer


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Geopolitički potres i novo određenje svijeta
Početak 2020. g. protekao je uobičajeno, u veselju, nadi, očekivanjima novih tehnoloških dostignuća, pa i planiranjima prvih ekspedicija na Mjesec. Svi su uporno govorili o dostignućima IV. tehnološke revolucije, uvođenju čovjekolikih robota u novinske agencije da čitaju vijesti, na blagajne i u skladišta. Zbog toga su brinuli i sindikati, jer su usporedno s razvojem tehnologija izostala različita etička pravila koja će od robota štititi radnike, ljudska bića. Nova tehnološka rješenja su s neviđenim zanosom hvalili krupni kapitalisti, kao da im još nije dosta, jer je mašina izdržljivija od čovjeka. Globalni kapitalizam koji se razvio u proteklih 30 godina izmijenio je domicilnu proizvodnju, osiromašio ili uništio javno zdravstvo, ukinuo ulaganja u neprofitna medicinska istraživanja i znanost, razbio nacionalne ekonomije, promijenio listu ljudskih prioriteta, porobio siromašnu radnu snagu s istoka, izmjestio upravljanja i svjetske moćnike na sigurno, a sve s ciljem uvećanja bogatstva najbogatijih kojima nikada nije dosta i kojima je samo bogatstvo smisao života. Ukratko, imati je postalo važnije nego biti. Ali, priroda se s takvim stavovima nikada nije mirila. Ona uglavnom reagira naglo, hirovito i nerazumljivo, ali tada mijenja sve. 

  • Prijetnja cijelom svijetu
  • Virus vratio unazad svjetsku povijest nekoliko stoljeća
  • Svakodnevne migracije
  • Zašto Italija prva u Europi?
  • Covid-19 u Hrvatskoj
  • Ostavština Andrije Štampara
  • Geopolitički potres i financijska kataklizma

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kapitalizam čini više štete nego koristi
Većina ljudi u svijetu vjeruje da kapitalizam u svojoj današnjoj formi čini više štete nego koristi, otkrilo je istraživanje uoči samita političke i gospodarske elite u Davosu.
Autori istraživanja navode da su ih ranija istraživanja koja su pokazala rast osjećaja nejednakosti natjerala da pitaju građane jesu li počeli imati dublje sumnje u zapadne demokracije utemeljene na kapitalizmu. Odgovor je „da“ – rekao je voditelj istraživanja. Ljudi preispituju je li ono što imamo danas i svijet u kojem živimo danas, idealno za njihovu budućnost. 
U istraživanju je sudjelovalo 3.400 ljudi iz 28 zemalja. Ispitani su građani zapadnih liberalnih demokracija poput SAD-a i Francuske, ali i građani Kine i Rusije. Više od polovice svih ispitanih, njih 56 posto, smatra da današnji kapitalizam čini više štete nego koristi u svijetu.

  • Sve veće nepovjerenje u kapitalizam



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europska pravna stečevina - Gdje su radnici?
Povećana izlaznost glasača na izbore za Europski parlament znak je da je Europljanima stalo do Europske unije, usprkos Brexitu i usprkos galami suverenista svakakvih vrsta. Međutim, ti izbori su prilika da se osvrnemo na to što je Europska unija i što mnogobrojni propisi u okviru europske pravne stečevine uređuju i kakva je pozicija radnika u tome.
Propisi Europske unije su usmjereni prije svega na regulaciju tržišnog natjecanja kako bi kapital u svim zemljama Europske unije imao jednaka prava za ostvarenje profita. Reguliraju se državne subvencije, opseg proizvodnje šećera, vina i sto drugih stvari, a vrlo malo ili nimalo od svega toga odnosi se na radnike i njihova prava. Radni odnosi velikodušno su prepušteni svakoj zemlji članici, a ako se radnici i spominju, to je u kontekstu liberalizacije radnog zakonodavstva.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izbori kao spas za budućnost Europe
Europa, kao san onih koji u nju žele ili kao stara, statična dama od koje žele pobjeći oni u njoj? Pitanje koje se stalno pojavljuje u novim oblicima ne nalazi pravi odgovor jer je istina i jedno i drugo. Upravo zbog toga je dobrodošlo pismo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona upućeno Europljankama i Europljanima samo tri tjedna prije mogućeg Brexita i 12 tjedana prije europskih izbora. Pismo je istog dana objavljeno u 28 dnevnih novina u članicama EU i izazvalo je raspravu o budućnosti Europske unije u sljedećih nekoliko dana. Pismo su imali prilike pročitati i hrvatski građani i iz njega saznati u kakvoj bi zajedničkoj Europi u budućnosti trebali živjeti. Pismo je ujedno i poziv na izbore zbog izgradnje „demokratske Europe“, o kojoj, nažalost, hrvatski građani i nemaju informacija od hrvatskih europarlamentaraca. Dok su sve misli vladajućih upućene eri hrvatskog predsjedanja EU i „popunjavanju“ važnih mjesta u institucijama EU (nekim našim europarlamentarcima), eto, predsjednik Francuske se sjetio svih Europljanki i Europljana da im približi viziju Europe nakon izbora.

  • Nacionalizam, populizam i raslojavanje obilježili su ovaj mandat europarlamentaraca
  • Vizija nove EU kakvu trebamo


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Korupcija se ne događa slučajno
Na Svjetskom ekonomskom forumu ove godine raspravljalo se i o korupciji, koja košta globalnu ekonomiju oko 3,6 milijardi godišnje. Korupcija obuhvaća raznovrsne aktivnosti, od sitnog podmićivanja do izbornih prijevara, prijevara u nabavi, sukoba interesa, raznih pronevjera. Ona ima bezbroj različitih lica. Njezina definicija je sljedeća: „Zlouporaba povjerene ovlasti za privatnu korist“. Uobičajeno je da se korupcija događa ilegalno, no ni to nije uvijek točno. Moćni interesni lobi (gospodarski ili pravni) može izlobirati kod vladajućih struktura donošenje takvih zakona od kojih će pojedinci (obično moćni) imati velike koristi. To je tzv. „ortački kapitalizam“, koji može trajati dugo, jer je „ozakonjen“, sve dok ne dođe do promjene aktera koji su ga zajedno stvorili (Agrokor). Tada se korupcija događa kao posljedica legalnih postupaka. Ona se najčešće veže na vladajuće strukture zato što te strukture imaju moć po svojoj funkciji. Organizacija koja prati korupciju na globalnoj razini, Transparency International, uz nju veže i sve veću pojavu raznih neetičkih aktivnosti.

  • Slabije demokratske institucije znače veću korupciju
  • Kako provesti antikorupcijske mjere?










Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 »