English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Listopad/studeni 2020. - Budimo razumni
Usadile su nam se upute Stožera „Budimo odgovorni“ i „Ostanimo odgovorni“. Danas je vjerojatno najpotrebnija parola za sve nas „Budimo razumni“ ili „Ostanimo razumni“!
Pored svih vijesti i poluvijesti, istina i neistina, teško je sačuvati zdrav razum. Zdrav razum treba nam upravo da nastavimo ples po ivici između koronavirusa i normalnog života.

Uzmimo sve u obzir

Nije lako othrvati se pritisku, panici i depresiji, kada svaki dan zbrajamo novooboljele od korone; 200, 322, 154, 278… A koliko je umrlih; 1, 3, 5, 2? Nemojmo zaboraviti da ljudi u Hrvatskoj obolijevaju i od drugih, opasnijih bolesti. Dnevno u Hrvatskoj umire 145 ljudi, ne samo od korone. Svaki dan od srčanog i moždanog udara odnosno srčanih i krvožilnih bolesti umre 63 osobe, od karcinoma njih 39, jedna pogine u prometu, tri od nesretnog slučaja, najčešće običnog pada, dvije se ubiju… Svaki dan. Smrt je sastavni dio života. Razlika je samo to što inače rijetko govorimo o tome, a nikada nismo ovako zbrajali. Ako već uporno danas zbrajamo mrtve, griješimo kada brojimo samo one umrle od korone. Istina je, trebalo je osvijestiti građane, no upiranje samo na umrle od korone, osim što nas stavlja u stanje psihoze, nije čak ni fer prema ostalim preminulima. Zar njihova smrt manje znači? Zar njihov život manje vrijedi? Zašto se ne spomenemo i njih? Ispada – kao da nisi umro ako nisi umro od korone, a ako nemaš koronu, nisi ni bolestan.

Zanemaruje se zdravlje i osobni razvoj

Prava opasnost je što tisuće građana nisu mogle izvršiti nužne zdravstvene preglede i primiti važnu medicinsku skrb. Još veći broj podsvjesno odustaje potražiti liječničku pomoć. Događa se masovno zanemarivanje vlastitog zdravlja. Što će biti sa stotinama, bojimo se i tisućama ljudi ako će im prekasno biti utvrđen karcinom ili neka druga opasnija bolest; neće im na vrijeme biti pruženo nužno liječenje? Što će biti sa sve većim brojem onih koji sve dublje tonu u depresiju?
Na odgađanje brige o vlastitom zdravlju nadovezuje se i odgađanje važnih životnih odluka. U strahu i neizvjesnosti ljudi se zatvaraju u sebe, zatvaraju se u svoja četiri zida (ako imaju vlastite), neki se zavlače poput miševa u rupe. To nema samo negativne gospodarske efekte, može imati i šire, dalekosežnije posljedice. U konačnici, bit će zanimljivo vidjeti hoće li razina novorođene djece u idućim razdobljima biti ista, veća ili manja. Grubo zvuči, ali ako se rodi znatno manji broj djece, šteta je jednaka kao da je takav broj ljudi umro od korone.

Ne smije se negirati problem

Teško je biti normalan kad vas s jedne strane svakodnevno plaše, a s druge strane traže da nastavite živjeti dalje. Upravo stoga vrlo je važno biti priseban. Jer, ne smijemo ići ni u drugu krajnost, potpuno negiranje problema. Ne možemo se ponašati kao da se ništa ne događa. Moramo ostati razumni! Kao što ne mijemo dopustiti da nam u um ulazi svaki oboljeli, tako moramo u razumnim omjerima činiti sve što je moguće da se epidemija suzbija. Ne smijemo ni prosipati ljudske živote jer smo škrti žrtvovati malo vlastita komoditeta. Ne možemo govoriti da je bolest u potpunosti beznačajna, negirati prevenciju, ići pred staračke domove i kronične bolesnike kao da im nosimo cvijeće.
U našoj vlastitoj organizaciji članovi u podružnici umirovljenika ne mogu nastaviti druženja na koja su navikli. Tako je i s članovima Sloge od kojih su mnogi također starije dobi. Neki su vjerojatno i ljutiti zbog toga, jer sve je dobro dok je dobro. No, što ako se proširi korona i netko premine? Jednako tako, iako ih nije bilo moguće ni organizirati, nismo mogli riskirati da 41. susreti budu izvor epidemije, kao ni proslava naših 150 godina postojanja. Također, vrlo je izazovno odlučiti organizirati edukacije i seminare. Unatoč željama, jednostavno moramo biti razumni.

Dosljednost je važna

Posljednji test za mnoge bio je početak školske godine. Jedni roditelji nisu željeli dati svoju djecu u škole kao da oni odlučuju o tome, drugi pak ne žele nikakve mjere kao da opet oni sami odlučuju o tome. A djeca kao djeca, naviknu se na sve.
Ni Stožer ni Ministarstvo nisu puno pomogli. Čekali su do zadnjeg sata, nisu davali konkretne informacije, pustili špekulacije o raznim rješenjima, sve obavili velom tajne. Stoga sve više građana kritizira njihov rad. Ovdje nije problem u samim mjerama. Stožer, ministarstva i svi nadležni trebaju biti izvor transparentnosti, dosljednosti, razuma i odlučnosti. Ako nekome do petka navečer niste u stanju reći kako će njegovo dijete ići u ponedjeljak u školu, zakazali ste.
Problem je osjećaja (ne)pravednosti. Kod ovog svadba može biti, kod drugog ne, kod ovog će biti koncerta, a kod ovog u tramvaju moraš imati masku, ali navečer možeš u disko, kod ovog će djeca imati maske u školi, a kod drugog neće, kod trećeg neće biti ni škole. I tako stalno, s bolesti koja u par dana sama pješke pređe s jednog na drugi kraj naše prevelike zemlje. Nedostaje i prethodna objektivna rasprava i procjena što je od ključnog značaja za naš život. Gospodarstvo, školstvo, zdravstvo ili ugostiteljstvo, koncerti i zabava. Nikog ne treba ostaviti na cjedilu, do sada smo već trebali jasno odrediti prioritete dijelova društva koji moraju funkcionirati. U želji da se udovolji svima, nedostatak transparentnosti i dosljednosti, najveći je neprijatelj.

Svjetsko pitanje

Mnogi koji kritiziraju Stožer i Vladu nikako da shvate da koronakriza nije hrvatsko pitanje. Da je sve i čista zavjera, to je globalni fenomen u kojem glavnu riječ vode najjači. Odluči li se ponovno „lockdown“ (niti riječ nije naša), nemamo mi tu što pametovati. Još se izvlačimo nakon što smo se ljetos zacrvenjeli na karti Europe, kako bismo spasili barem dio turističke sezone. Hrvatska je tek jedan mali kotačić koji će se okrenuti kako će se okretati i oni veći.

Prilika za promjene

No, ova kriza ne mora biti samo izvor lošeg. Ona je šansa da sagledamo kakvo je naše društvo, globalno i lokalno. Da propitamo što je zaista vrijedno i važno za naše društvo? Da jasnije vidimo gdje je ono ranjivo i što to u njemu već dugo ne valja? Da se zapitamo može li profit i dalje biti njegov glavni pokretač? Razumni smo ljudi, to dokazuju i nedavne ankete u kojima većina naših građana odobrava promjene Zakona o radu. Žele promjene, ali na bolje! Žele bolju zaštitu radnika, kvalitetnije uređenje rada od kuće i drugih aktualnih instituta. Postoje i oni koji žele ovu situaciju iskoristiti da zadrže sve što imaju te da svoje pozicije postave još bolje, a na štetu drugih. Oni su u manjini, ali su iznimno uporni, napadni i u stanju su preglasati većinu. Stoga: Budimo razumni, ali i odlučni!

Verzija za ispis
 
Srpanj/kolovoz 2020. - Stoljeće i pol našeg Sindikata
Kontinuitet svojeg rada mnoge organizacije pokazuju vremenskim lentama, neki već i nakon dva desetljeća. I naš Sindikat upravo je sačinio svoju vremensku lentu, koju u prilogu ovog broja dobiva svaki član. Ona izvorna stajat će na ulazu u naše prostore i bit će dugačka četiri metra. Ne može biti kraća jer opisuje punih stoljeće i pol rada najstarijeg sindikata u Hrvatskoj i šire. Najstarijeg, ali uvijek vrlo živog sindikata. Sindikata, koji je počeo djelovati u vrijeme kad se Hrvatska još izvlačila iz feudalizma, kada se Radić, Tito, Tuđman i svi drugi za koje se smatra da su obilježili našu noviju povijest, nisu ni rodili. Sindikata, koji je djelovao u pet, šest, teško je pobrojati koliko država, koji je preživio svjetske ratove, koji je radio u različitim društvenim sustavima i koji s istim žarom djeluje i danas. Sindikata, koji nije opterećen poistovjećivanjem s nekim vremenom ili bilo kime. Jer on ne duguje nikome ništa, odgovara samo radnicima i onima koji su kroz petnaest desetljeća njegovi članovi. 

  • Osnivanje i prvi štrajk 
  • Rad i prilagodba na dobrobit članova
  • Dok je rada bit će sindikata


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Svibanj 2020. - F o k u s
Načelno znamo značenje riječi fokus, iako nam je ona rijetko u fokusu. U rječniku hrvatskog jezika nalazimo da je fokus žarište, a biti u fokusu znači biti u središtu zbivanja, biti na oku, biti u samim događanjima. Koliko se sjećam fizike i biologije, u optici je fokus točka u kojoj se sijeku svjetlosne zrake iza leće oka i ta točka trebala bi biti točno kod živca u kojem se stvara slika odnosno signal koji se provodi dalje u mozak. Ako je fokus ispred ili iza živca, vidimo mutno, kratkovidni smo ili dalekovidni, tako nešto. 
Kad kažemo da je netko fokusiran, želimo istaknuti da je svu pažnju usmjerio da uspije u zacrtanom cilju. Čovjek fokusiran na jedan cilj, bilo u znanosti, sportu, ili umjetnosti, ima bolje šanse da ga i ostvari, no moguće je da će pritom propustiti ili žrtvovati nešto drugo. S druge strane, mnogi nisu usredotočeni ni na što, pa pokušavajući sve i svašta rijetko uspijevaju u ičemu. 

  • Krivi fokus daje iluziju
  • Gdje je naš fokus
  • Loše stvari prolaze ispod radara 
  • Nemojmo pasti na isti trik



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Travanj 2020. - Što će se iz ovoga razviti – ovisi o nama
Kako kraće i slikovitije opisati posljednjih mjesec dana? Nasred ekrana mog računala stoji mapa „Korona“, a potom, pored nje, morao sam otvoriti još jedu mapu „Potres“. Eto, takav nam je bio posljednji mjesec. 
Potres sigurno nismo mogli spriječiti, a bez obzira na to što kažu, nismo baš puno mogli ni prevenirati štete. Koronavirus je pandemija, ne samo zdravstvena, ona svugdje remeti odnose, i ni jedna zemlja nije imuna. 

  • Imati javno – sad i nije tako loše
  • Čiji život vrijedi više?
  • Spriječiti razvoj lošeg 
  • Na pritisak sindikata, Vlada odustala od izmjene Zakona o radu
  • Poslodavci mogu zadržati višak?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ožujak 2020. - Virusi u našim glavama
Korona virus (corona virus; COVID-19) vijest je o kojoj se toliko priča. Ovaj opasan virus može se odraziti na zdravlje, gospodarstvo, pa i na radne odnose diljem svijeta. No, kad gledam što se govori, kako se piše, te što se sve događa, pitam se jesu li virusi i u našim glavama, pa nam mozak (ne)radi poput računala zaraženog virusom. 

  • Sve je pod kontrolom?
  • Statistike
  • Spremni smo?
  • Djeco, perite ruke!
  • I poslodavci suzbijaju viruse
  • Na čijim leđima će se prelomiti šteta?
  • U svakom zlu nešto dobro


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Veljača 2020. - Jesmo li spremni za pravu demokraciju?
Demokracija (grč. δημοϰρατία: vladavina naroda) je politička ideja o vladavini u kojoj sudjeluju svi članovi zajednice (narod), izravnim odlučivanjem ili posredno preko izabranih predstavnika. Demokracija je politički poredak u kojem vlada većina, uz osiguranje prava manjine, te individualnih prava svakoga građanina i time je protivna onim oblicima vladavine u kojima narod nema vrhovnu vlast, nego njime upravlja neki pojedinac ili skupina (monarhija, tiranija, despocija, aristokracija, oligarhija). 

  • Postoji li posrednička demokracija
  •  Znamo li koga biramo?
  • Radije spavamo
  • Možemo li se probuditi? 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Siječanj 2020. - Godina borbe za radnika
Upravo smo dodali 20 godina na 2000. Prošle su brže od očekivanog, a različito su utjecale na radne odnose. Proživjeli smo privatizaciju i deindustrijalizaciju, viškove i otkazivanja, fleksibilizaciju, pa nas je potom poput malja udarila gospodarska kriza, a na kraju smo ušli u oporavak i nadamo se napretku. Odnos prema radniku nije napredovao, čak se u previše primjera i pogoršavao. No, Hrvatska se prazni. Ljudi odlaze, traže bolji posao, bolji život, bolju zemlju. Stoga ova 2020. mora biti: Godina borbe za radnika. 

  • Posla ima, ali sad nema radnika
  • Uvoz radnika nije rješenje 
  • Borba za našeg radnika



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prosinac 2019.- Ne ostavljajmo jedni druge
Stiže nam Božić, dan koji slave svi vjernici ali i mnogi koji to nisu. Dan kada je rođen Isus Sin Božji, poslan s neba da preuzme sve naše grijehe i spasi nas. Ova vjerojatno i najveća priča svih vremena, bila u potpunosti istinita ili izmišljena, toliko je snažna da ni dva tisućljeća kasnije nije izblijedjela. Jedan čovjek, bio on Sin Božji ili običnog čovjeka, bio je spreman preuzeti na sebe sve grijehe, bio je spreman dati sebe za druge. Kad se osjećao napušten od svih pa i Boga, njegova žrtva bila je još veća. Upravo zato jest toliko snažna i monumentalna. Jer i kao čovjek bio je spreman krvariti, bio je spreman umrijeti za druge. To je bila žrtva čovjeka za čovjeka. 


  • „Iskorištavanje radnika smrtni je grijeh“
  • „Jao vama koji iskorištavate radnike“
  • Budimo svi zajedno

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Studeni 2019. - Čovjek treba nastaviti dalje
"Naš sindikat se bori!" bila je parola 5. konferencije grafičkog i ambalažnog sektora UNI Global Uniona. Zvuči baš sindikalno, a još je k tome kroz njezinu englesku verziju provučen je logo UNI-ja (Our union fights). No, uz nju, možemo se i zamisliti. Čuvši različite priče iz cijelog svijeta, shvatit ćemo da postoji univerzalno slaganje s tom parolom, ali i njezino različito poimanje. 

  • Što znači borba?
  • Nove vrste gladi
  • Pobijediti neprijatelja, ili ga prerasti


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Listopad 2019. - Sindikat uvijek mora ići naprijed
Dva su značajna događaja iza nas, Završna konferencija projekta Dijalog i znanje napredak grade i 7. kongres našeg Sindikata, održani 26. i 27. rujna ove godine u Kongresnom centru Tuheljskih toplica. Vezani jedno uz drugo oni zatvaraju poglavlja našeg dosadašnjeg rada i otvaraju nova. Kao u svakoj knjizi, tako i u romanu koji naš Sindikat piše već 150 godina, između tih poglavlja nema prekida, već se priča nastavlja. 

  • Razvoj sveobuhvatnog socijalnog dijaloga
  • Sindikat čine ljudi 




 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »