English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Tužio poslodavca zbog dosadnog posla
Frederic Desnard, koji je do 2015. radio kao menadžer jedne pariške parfumerije, tužio je svog bivšeg poslodavca jer mu je posao bio toliko dosadan da je zbog njega pao u depresiju. Nedavno je pobijedio na suđenju te je dobio odštetu od oko 40 tisuća eura odnosno oko 300 tisuća kuna.
Francuz je 2016. godine tužio parfumeriju Interparfum od koje je tražio odštetu od 360 tisuća eura. Tvrdio je i kako mu je uprava na četiri godine oduzela stvarnu upravljačku poziciju zbog koje ga je zaposlila te ga je silila na dosadne rutinske zadatke. Nakon četiri godine suđenja dobio je slučaj i kompenzaciju od 40 tisuća eura. Njegov odvjetnik tvrdio je kako je potpuni nedostatak stimulacije na poslu njegovog klijenta uništio i posramio te mu čak i prouzročio epileptički napad dok je vozio. Desnard je rekao da je od njega traženo da ne radi ništa osim sitnih zadataka tijekom četiri godine, iskustvo koje je opisao kao "silazak u pakao". Ti su zadaci navodno uključivali postavljanje nove table generalnog direktora i puštanje vodoinstalatera u kuću njegova šefa. 
Interparfum se branio tvrdeći da Desnard tijekom četiri godine u kompaniji nije prigovarao zbog svog dosadnog posla i nedostataka stimulacije, već tek nakon što je saznao da će postati suvišan. 
Žalbeni sud u Parizu presudio je kako je Desnard trpio neki oblik moralnog uznemiravanja i dodijelio mu 10 posto od iznosa koji je tražio od bivšeg poslodavca.
Slučaj koji su stručnjaci za pravo ispočetka ismijavali tako je postao prva takva presuda u Francuskoj i vjerojatno će se u budućim slučajevima navoditi kao presedan. 

Verzija za ispis
 
Japanski radnici imaju sobe za spavanje na radnom mjestu
U japanskoj poslovnoj kulturi se tolerira zaposlenik koji zadrijema na poslu. To je znak poslodavcu da zaposlenik puno radi pa je umoran. Sada su japanski poslodavci odlučili da spavanje na radnom mjestu postaje dio radnih obveza svakog zaposlenika. Ne misli se tu da će on dobiti nekoliko minuta za sklopiti oči ispred svog računala, već će na raspolaganje dobiti sobu za spavanje. Odlučili su to nakon što je novo istraživanje pokazalo da pospanost zaposlenika, koja onda utječe na radnu efikasnost, japanske kompanije godišnje stoji 138 milijardi dolara.
Prijedlog je poslodavaca i japanskog Ministarstva zdravstva da zaposlenici dobiju barem pola sata za odspavati u ranom poslijepodnevu. Jedna japanska IT tvrtka odmah je prihvatila taj trend te za svoje zaposlenike uspostavila dvije, kako kažu, strateške spavaće sobe. Sobe su opremljene uređajima za blokiranje buke, krevetima i sofama na kojima se zaposlenici mogu ispružiti, a mobiteli, laptopi i tableti su tu najstrože zabranjeni. Premda ostatku svijeta to izgleda neobično, Japanci za taj potez itekako imaju opravdanje. Prema najnovijem istraživanju provedenom između 28 zemalja svijeta, Japanci spavaju najkraće, u prosjeku tek 6 sati i 35 minuta. 

Verzija za ispis
 
Evo zašto ne volimo ponedjeljak
Jedno istraživanje u kojem je sudjelovalo dvije tisuće ispitanika, pokazalo je da svaki treći čovjek ne voli ponedjeljak. Mnogi zaziru od ponedjeljka zbog poslovnih obveza koje ih očekuju nakon kratkog odmora i opisuju ga kao posebno stresan dan. Istraživanje pokazuje da se prosječna odrasla osoba ponedjeljkom žali oko 34 minute, dok ostalih dana u tjednu to isto čini 22 minute. Također otkriva da su ponedjeljkom rijetki zadovoljni frizurom, stanje u prometu posebno ih iritira, a bolovi i umor su mnogo jači. 
Srećom, evo i dobre vijesti: upravo je ponedjeljak idealan dan za početak vježbanja. Osoba koja počne vježbati od ponedjeljka, ima veće su šanse da će nastaviti tijekom cijelog tjedna. Vježbanje pomaže u borbi protiv depresije, vježbanjem se luči takozvani hormon sreće, a podiže i samopouzdanje. 

Verzija za ispis
 
Što vas najviše pokreće na veći angažman i zadovoljstvo na poslu?
Provođenjem ankete o angažiranosti na poslu, u kojoj je sudjelovalo 2700 ispitanika, portal MojPosao je istražio koji to faktori utječu na motivaciju i produktivnost u radnom okruženju. 
Očekivano, na prvom mjestu liste faktora koji potiču veći angažman na poslu, ispitanici su naveli plaću i bonuse (68%). 

  • Želja za novim znanjem



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako reći „Ne“ i dobiti što želimo
Mnogi su bili u poziciji gdje šef, kolega ili klijent zahtijeva ili traži da učinimo nešto za što znamo da će biti potpuno kontraproduktivno ili pak nešto što je naprosto loša ideja. U većini tih slučajeva radije pregrizemo jezik i obavimo to što se od nas traži. No, na taktičan način možete odbiti kolegu, šefa ili klijenta kada znate da to što traže od vas definitivno nije korisno. 

1. Krenite s pozitivnim: Zapamtite držati svoj govor tijela i ton pod kontrolom i imajte razumijevanja za novu ideju. Nemojte odmah početi negativno. Dajte si vremena da razmislite o tome što vam je ta osoba rekla i razmislite je li to zaista loša ideja.
2. Naučite reći „Da, ali možda bismo mogli…“: Umjesto da automatski ispalite „Ne“, isprobajte „Da, ali možda bismo mogli…“ i onda objasnite svoju viziju te ideje ili projekta, odnosno kako vi mislite da bi se to moglo bolje napraviti.
3. Pružite objašnjenje: Objašnjenje ne bi trebalo biti izgovor, niti biste ga trebali fokusirati samo na nedostatak vremena ili vašu sposobnost da nešto obavite. Pomozite sugovorniku shvatiti zbog čega smatrate da ideja nije dobra.
4. Ponudite alternativna rješenja: Fokusirajte se na otkrivanje ciljeva tog projekta i pokušajte naći alternativna rješenja za njihovo ostvarivanje. Ovako ćete poslodavcu ili klijentu pokazati da vam je zaista stalo da se neki posao odradi, iako ne možda onako kako su si oni to prvotno zamislili. 
5. Završite pozitivno: Uvijek pokušajte situaciju riješiti na pozitivan način i dajte do znanja toj osobi koji su vaši sljedeći koraci i zadaci. Ako nikakve alternative nisu moguće, ponudite svoju pomoć u narednom projektu ili nekom drugom zadatku. 

Verzija za ispis
 
Kraće radno vrijeme, veća produktivnost
Svjetske i domaće medije ovih dana je preplavila priča o novozelandskoj kompaniji koja je eksperimentalno prešla na četverodnevni radni tjedan, a taj se pokus pokazao toliko uspješnim da su se našli na pragu da tu promjenu učine stalnom. Tom odlukom su dohodci za 250 zaposlenih zadržani na istoj razini.

  • Konačni rezultat u plusu
  • Prvi pokušali Šveđani
  • Što kažu znanstvenici?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Godišnji odmor samo privremeno smanjuje stres
Odlazak na godišnji odmor rezultira reduciranjem stresa, no ovakav učinak traje samo do povratka na posao, utvrđeno je u novom istraživanju. Prema podacima za oko 1.500 osoba, 21 posto ispitanika se ne može u potpunosti opustiti i uživati niti na godišnjem odmoru.
Dugoročno izraženiji pozitivan učinak na produktivnost ispitanika imaju organizacijski faktori koji dovode do reduciranja stresa dok su radnici na radnom mjestu. Pokazalo se i kako je kroničnom stresu izloženo 35 posto sudionika istraživanja. Najčešći uzroci stresa su niske plaće, izostanak prilika za napredovanje i osobni razvoj, prevelike radne obveze i predugo radno vrijeme. 

Verzija za ispis
 
Zašto ne znamo podići glas nezadovoljstva!?
Ne volim stereotipe i ne volim donositi generalne zaključke o ljudima, a napose ne o cijelom narodu. No, mora se priznati da neke odlike jednostavno krase naš narod. Zaista volimo kukati i nismo baš ambiciozni u istjerivanju problema načistac. 



  • Imamo li sluha za prosvjede?
  • Nismo narod od rizika 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dobra/loša namjera poslodavca - Upravljanje apsentizmom
Apsentizam. Pojam apsentizam dolazi iz latinskog jezika i označava odsutnost odnosno izostanak. Apsentizmom, u kontekstu poslodavca, smatra se svako izostajanje s posla bez obzira na trajanje ili razlog izostanka. Zašto ljudi izostaju s posla? To je vrlo važno pitanje, kako za radnike tako i za poslodavce. Postoji više vrsta izostanaka radnika, a svaki od njih ima različiti utjecaj na troškove poslodavca i organizaciju rada. Razlozi mogu biti brojni – planirani i neplanirani. U planirane izostanke s posla za poslodavca spadaju godišnji odmori, praznici, edukacija, slobodni dani, preventivni i redovni liječnički pregledi, dok u neplanirane spadaju bolovanja, udaljavanja s radnog mjesta radi sankcija, smrti u obitelji, selidbe, vjenčanja, rođenja djeteta. Najveći udio u tim izostancima imaju oni nastali radi narušenog zdravstvenog stanja radnika, odnosno bolovanja.


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stres kao uzrok bolovanja
Riječ stres koristimo kad se osjećamo preplavljenima nizom situacija s kojima se teško nosimo. Razlozi više od polovice posjeta liječniku upravo su zdravstvena stanja prouzročena stresom. Ta stanja predstavljaju jedan od češćih uzroka bolovanja, ozljeda i nezgoda na radu, smanjenja produktivnosti. Istraživanja također upućuju na to da stres utječe na razvoj niza bolesti i stanja poput glavobolje, debljine, astme, želučanih problema, depresije i tjeskobe, a dovodi i do ubrzanog starenja. Iznenadni, akutni stres, posebice ako u nama izaziva intenzivnu ljutnju, može dovesti do srčanog udara, aritmije ili čak iznenadne smrti. Što stres dulje traje, pod većim smo rizikom da razvijemo neki zdravstveni problem.
Najviše stresa doživljavamo upravo zbog posla te bi stoga zakonodavac trebao staviti još veći naglasak na obvezu poslodavca da provodi prevenciju stresa kod radnika te da još veću pozornost usmjeri na to kako ga što više smanjiti.

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »