English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Puno (skraćeno) radno vrijeme
Kao nastavak djelovanja protiv posljedice krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, Vlada Republike Hrvatske nedavno je donijela novu potporu za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena. Mjera je namijenjena poslodavcima koji zapošljavaju najmanje 10 radnika i čiji pad prihoda iznosi 20 posto ili više u mjesecu korištenja potpore, u odnosu na usporedno razdoblje. Korištenje navedene mjere ne smije radnike dovesti u nepovoljniji položaj u odnosu na razdoblje prije korištenja, te moraju imati jednaku plaću. 
U nastavku donosimo zakonska rješenja vezana za puno odnosno nepuno radno vrijeme, uz napomenu da zakonska rješenja koja se nalaze u ovom tekstu nisu u potpunosti identična onim rješenjima određenim u mjeri Vlade RH. Naime, mjerom Vlade RH o skraćivanju radnog vremena, plaća radnika nipošto ne smije biti umanjena. 

  • Puno radno vrijeme
  • Plaća, doprinosi i radni staž
  • Utjecaj punog skraćenog radnog vremena na minimalnu plaću
  • Nepuno radno vrijeme
  • Poslodavac ne može tražiti odrađivanje smanjene satnice



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jednostrano određivanje godišnjeg odmora od poslodavca
Člankom 85. stavak 3. Zakona o radu propisano je: „Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnost za odmor raspoložive radnicima.“ Imajući u vidu ovu odredbu, opravdano se pitamo je li zakonito da poslodavci radnicima jednostrano određuju godišnji odmor, što je praksa koju su mnogi poslodavci razvili u ovoj pandemiji uzrokovanoj koronavirusom. 

  • Raspored i najava godišnjeg odmora
  • Rad od kuće nije godišnji odmor
  • Nejednak položaj radnika
  • Mogućnosti poslodavca




Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poslodavci ponovno zahtijevaju promjene u Zakonu o radu
Hoće li Covid-19 prodrijeti i u radno pravo? Već u ožujku, kad se koronavirus proširio i u Hrvatsku, a poslodavci i radnici se našli u situaciji očuvanja radnih mjesta i poslovanja, govorilo se o tome kako se priprema posebni zakon kojim bi se suspendirale neke odredbe Zakona o radu. Onda su sindikati pisali hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i Europskoj konfederaciji sindikata, koja je reagirala dopisom prema Europskoj komisiji i hrvatskoj Vladi zbog najave suspenzije radnih prava za vrijeme pandemije koronavirusa. Ta priča je tako zastala, ali poslodavci su ustrajni u zahtjevima novog uređenja radnih odnosa u izvanrednim okolnostima, dok iz nekih sredina sindikatima javljaju razne primjere derogiranja prava radnika. 
Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava govore da se za sada ne planira normativna intervencija ni u važeći Zakon o radu, ni u smislu donošenja posebnog zakona koji bi na drukčiji način uređivao radne odnose, odnosno suspendirao prava radnika. 

  • Poslodavci traže lakše otpuštanje, smanjivanje plaća itd.



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prednosti i nedostaci rada od kuće
Hoće li ova pandemija Covida-19 zbog koje su deseci milijuna ljudi diljem svijeta bili prisiljeni raditi od kuće biti uvod u novo doba u kojem će svakodnevni rad iz ureda otići u prošlost u mnogim zemljama?
Jedan profesor ekonomije na Sveučilištu Stanford upozorio je i na neke negativne strane rada od kuće, poput pada kreativnosti, napominjući da bi zbog pandemije 2020. i 2021. mogle biti izgubljene godine za mnoge izume. On je inače proveo dvogodišnju studiju na 1000 radnika jedne kineske tvrtke među kojima ih je polovica odabrala rad od kuće, ali su u ured dolazili jednom tjedno da održe vezu s radnim mjestom. Pokazalo se da su 13% produktivniji od kolega u uredu. Samo 30 radnika od njih 500 predomislilo se nakon završetka eksperimenta i vratilo u ured, a preostalih 500 nije ni željelo raditi od kuće jer bi se osjećali izolirano i osamljeno. On je zagovornik rada od kuće, ali samo za one koji to žele i smatra da je i za njih dobro da dođu bar jednom tjedno na posao ili dva dana jer im to potiče veću kreativnost, a tako i održava vezu s radnim mjestom.

  • Balans privatnog i poslovnog



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prava i obveza radnika i poslodavaca pojavom koronavirusa
Epidemiološka situacija prouzročena pojavom koronavirusa nije samo zdravstveni problem. U fokus dolaze i pitanja vezana za radne odnose – kako adekvatno urediti i organizirati rad sukladno uputama dobivenih od nadležnih institucija te situaciji kod poslodavca, a pritom poštovati i propise iz područja radnog zakonodavstva te interese radnika i poslodavaca. 
U nastavku dajemo pregled prava i obveza, odnosno mogućih načina organiziranja rada i uređenja radnih odnosa u aktualnoj situaciji.

  • (Samo)izolacija
  • Privremena nesposobnost za rad
  • Rad od kuće
  • Korištenje godišnjeg odmora
  • Nejednaki raspored radnog vremena
  • Nepuno radno vrijeme
  • Plaćeni i neplaćeni dopust
  • Slanje na bolovanje
  • Roditelji radnici čija djeca idu u vrtić/školu



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pravo na odjavu
Right to disconnect ili slobodno prevedeno – „pravo na odjavu, isključenje, prekid veze“ je pravo radnika da se isključi odnosno odmakne od posla i da ne odgovara na e-mailove, poruke, telefonske pozive izvan svog ugovorenog radnog vremena. Pravo na isključenje omogućuje radniku da postavi jasne granice elektroničke komunikacije vezane za posao nakon radnog vremena i da se istodobno omogući pravo radniku da nakon radnog vremena uživa u aktivnostima koje nisu vezane za posao. 
U trenutačnoj situaciji, kada su mnogi poslodavci zbog epidemije koronavirusa odlučili da radnik radi na izdvojenom mjestu rada, odnosno od kuće, pravo na isključenje postaje itekako aktualno. S jedne strane je prisutna fleksibilnost rada od kuće, jer radnik može nakon obavljenog posla lakše nastaviti svoje druge dnevne zadatke, no s druge strane se gubi odvojenost između posla i privatnog života, te radnici nerijetko rade i više nego što bi radili da se nalaze u prostorijama poslodavca, gdje je njihovo radno vrijeme striktnije definirano. 


1. Važnost prava na odjavu
2. Nužno je definirati radne sate
3. Svaka skupina radnika je drugačije pogođena
4. Komunikacija i trening
5. Osjećajte se kao doma, ali… radite
6. Odjavite se i od vijesti







Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ne potpisivati dokumente kao uvjet za ispunjenje usmenih obećanja!
Otkazi se šire Hrvatskom. Ponegdje usporeni zbog uvjeta primitka potpore od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, ako je došlo do otkaza ugovora o radu krivnjom poslodavca, takav poslodavac ne ostvaruje pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu. Ipak, neki radnici tvrde da im je obećano ponovno zaposlenje nakon krize s epidemijom, zbog čega su potpisali sve predočene dokumente, bez provjere i konzultacija.
Mnogi radnici sigurno su potpisali sporazum o prestanku ugovora o radu, možda i na nagovor poslodavca koji je obećao da će radnika ponovno zaposliti čim se ublaže mjere protiv širenja koronavirusa. 


  • Neplaćeni dopust
  • Novo zapošljavanje i otpremnina
  • Otkaz u pisanom obliku


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Corona virus – (COVID-19) - Upute za poslodavce i radnike
Vrlo vjerojatno se bolest prenosi tijekom bliskog kontakta, kapljičnim putem i inhalatorno. Nije poznato u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa zaraze fekalno-oralnim putem (unos kroz probavni sustav prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom), spolnim putem ili putem krvi. Najčešće zabilježeni simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima te umor i opća slabost. 

  • Bliski kontakt uključuje sljedeće:
  • Sumnja na bolest kod radnika
  • Postupanje s oboljelima i njihovim kontaktima
  • Opće mjere zaštite
  • Postupak predavanja zahtjeva za naknadu plaće osiguranika koji se nalaze u izolaciji
  • Naknada za izolaciju



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kada poslodavac od mene može tražiti naknadu štete?
Određivanje štete

Člankom 107. st. 1. Zakona o radu propisano je: „Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.“
Dakle, odgovornost radnika za naknadu štete postoji ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke:
a) šteta mora nastati na radu ili u vezi s radom
b) šteta mora nastati namjerom radnika ili njegovom krajnjom nepažnjom 
c) šteta mora biti uzrokovana poslodavcu 

  • Unaprijed određeni iznos naknade štete
  • Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Smatram da me rukovoditelj mobbingira. Kako ga mogu prepoznati i spriječiti?
Kada primijete uznemiravanje na radnom mjestu, radnici najčešće smatraju da takvo uznemiravanje ima karakteristike mobbinga. U zakonodavstvu Republike Hrvatske postoji više izvora koji reguliraju zabranu diskriminacije, uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i zaštitu dostojanstva na radnom mjestu, ali termin "mobbing" nije prihvaćen u tim izvorima, iako je ta materija na više ili manje opsežan način uređena odredbama Zakona o radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova i Kaznenim zakonom. 
Mobbing je često upotrebljavan izraz među radnicima i oni nerijetko svaki neodgovarajući odnos nadređenog prema njima karakteriziraju kao mobbing. Stoga u nastavku teksta dajemo prikaz ponašanja koja se mogu podvesti pod mobbing.

  • Karakteristike mobbinga
  • Što učiniti u situacijama mobbinga?
  • Obveze poslodavca
  • Zaštita dostojanstva radnika
  • Kaznene sankcije u slučaju mobbinga (uznemiravanja)



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »