Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
|
Puno (skraćeno) radno vrijeme |
Kao nastavak djelovanja protiv posljedice krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, Vlada Republike Hrvatske nedavno je donijela novu potporu za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena. Mjera je namijenjena poslodavcima koji zapošljavaju najmanje 10 radnika i čiji pad prihoda iznosi 20 posto ili više u mjesecu korištenja potpore, u odnosu na usporedno razdoblje. Korištenje navedene mjere ne smije radnike dovesti u nepovoljniji položaj u odnosu na razdoblje prije korištenja, te moraju imati jednaku plaću. U nastavku donosimo zakonska rješenja vezana za puno odnosno nepuno radno vrijeme, uz napomenu da zakonska rješenja koja se nalaze u ovom tekstu nisu u potpunosti identična onim rješenjima određenim u mjeri Vlade RH. Naime, mjerom Vlade RH o skraćivanju radnog vremena, plaća radnika nipošto ne smije biti umanjena.
- Puno radno vrijeme
- Plaća, doprinosi i radni staž
- Utjecaj punog skraćenog radnog vremena na minimalnu plaću
- Nepuno radno vrijeme
- Poslodavac ne može tražiti odrađivanje smanjene satnice
|
|
Jednostrano određivanje godišnjeg odmora od poslodavca |
Člankom 85. stavak 3. Zakona o radu propisano je: „Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnost za odmor raspoložive radnicima.“ Imajući u vidu ovu odredbu, opravdano se pitamo je li zakonito da poslodavci radnicima jednostrano određuju godišnji odmor, što je praksa koju su mnogi poslodavci razvili u ovoj pandemiji uzrokovanoj koronavirusom.
- Raspored i najava godišnjeg odmora
- Rad od kuće nije godišnji odmor
- Nejednak položaj radnika
- Mogućnosti poslodavca
|
|
Poslodavci ponovno zahtijevaju promjene u Zakonu o radu |
Hoće li Covid-19 prodrijeti i u radno pravo? Već u ožujku, kad se koronavirus proširio i u Hrvatsku, a poslodavci i radnici se našli u situaciji očuvanja radnih mjesta i poslovanja, govorilo se o tome kako se priprema posebni zakon kojim bi se suspendirale neke odredbe Zakona o radu. Onda su sindikati pisali hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i Europskoj konfederaciji sindikata, koja je reagirala dopisom prema Europskoj komisiji i hrvatskoj Vladi zbog najave suspenzije radnih prava za vrijeme pandemije koronavirusa. Ta priča je tako zastala, ali poslodavci su ustrajni u zahtjevima novog uređenja radnih odnosa u izvanrednim okolnostima, dok iz nekih sredina sindikatima javljaju razne primjere derogiranja prava radnika. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava govore da se za sada ne planira normativna intervencija ni u važeći Zakon o radu, ni u smislu donošenja posebnog zakona koji bi na drukčiji način uređivao radne odnose, odnosno suspendirao prava radnika.
- Poslodavci traže lakše otpuštanje, smanjivanje plaća itd.
|
|
Prednosti i nedostaci rada od kuće |
Hoće li ova pandemija Covida-19 zbog koje su deseci milijuna ljudi diljem svijeta bili prisiljeni raditi od kuće biti uvod u novo doba u kojem će svakodnevni rad iz ureda otići u prošlost u mnogim zemljama? Jedan profesor ekonomije na Sveučilištu Stanford upozorio je i na neke negativne strane rada od kuće, poput pada kreativnosti, napominjući da bi zbog pandemije 2020. i 2021. mogle biti izgubljene godine za mnoge izume. On je inače proveo dvogodišnju studiju na 1000 radnika jedne kineske tvrtke među kojima ih je polovica odabrala rad od kuće, ali su u ured dolazili jednom tjedno da održe vezu s radnim mjestom. Pokazalo se da su 13% produktivniji od kolega u uredu. Samo 30 radnika od njih 500 predomislilo se nakon završetka eksperimenta i vratilo u ured, a preostalih 500 nije ni željelo raditi od kuće jer bi se osjećali izolirano i osamljeno. On je zagovornik rada od kuće, ali samo za one koji to žele i smatra da je i za njih dobro da dođu bar jednom tjedno na posao ili dva dana jer im to potiče veću kreativnost, a tako i održava vezu s radnim mjestom.
- Balans privatnog i poslovnog
|
|
Prava i obveza radnika i poslodavaca pojavom koronavirusa |
Epidemiološka situacija prouzročena pojavom koronavirusa nije samo zdravstveni problem. U fokus dolaze i pitanja vezana za radne odnose – kako adekvatno urediti i organizirati rad sukladno uputama dobivenih od nadležnih institucija te situaciji kod poslodavca, a pritom poštovati i propise iz područja radnog zakonodavstva te interese radnika i poslodavaca. U nastavku dajemo pregled prava i obveza, odnosno mogućih načina organiziranja rada i uređenja radnih odnosa u aktualnoj situaciji.
- (Samo)izolacija
- Privremena nesposobnost za rad
- Rad od kuće
- Korištenje godišnjeg odmora
- Nejednaki raspored radnog vremena
- Nepuno radno vrijeme
- Plaćeni i neplaćeni dopust
- Slanje na bolovanje
- Roditelji radnici čija djeca idu u vrtić/školu
|
|
Pravo na odjavu |
Right to disconnect ili slobodno prevedeno – „pravo na odjavu, isključenje, prekid veze“ je pravo radnika da se isključi odnosno odmakne od posla i da ne odgovara na e-mailove, poruke, telefonske pozive izvan svog ugovorenog radnog vremena. Pravo na isključenje omogućuje radniku da postavi jasne granice elektroničke komunikacije vezane za posao nakon radnog vremena i da se istodobno omogući pravo radniku da nakon radnog vremena uživa u aktivnostima koje nisu vezane za posao. U trenutačnoj situaciji, kada su mnogi poslodavci zbog epidemije koronavirusa odlučili da radnik radi na izdvojenom mjestu rada, odnosno od kuće, pravo na isključenje postaje itekako aktualno. S jedne strane je prisutna fleksibilnost rada od kuće, jer radnik može nakon obavljenog posla lakše nastaviti svoje druge dnevne zadatke, no s druge strane se gubi odvojenost između posla i privatnog života, te radnici nerijetko rade i više nego što bi radili da se nalaze u prostorijama poslodavca, gdje je njihovo radno vrijeme striktnije definirano.
1. Važnost prava na odjavu 2. Nužno je definirati radne sate 3. Svaka skupina radnika je drugačije pogođena 4. Komunikacija i trening 5. Osjećajte se kao doma, ali… radite 6. Odjavite se i od vijesti
|
|
Ne potpisivati dokumente kao uvjet za ispunjenje usmenih obećanja! |
Otkazi se šire Hrvatskom. Ponegdje usporeni zbog uvjeta primitka potpore od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, ako je došlo do otkaza ugovora o radu krivnjom poslodavca, takav poslodavac ne ostvaruje pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu. Ipak, neki radnici tvrde da im je obećano ponovno zaposlenje nakon krize s epidemijom, zbog čega su potpisali sve predočene dokumente, bez provjere i konzultacija. Mnogi radnici sigurno su potpisali sporazum o prestanku ugovora o radu, možda i na nagovor poslodavca koji je obećao da će radnika ponovno zaposliti čim se ublaže mjere protiv širenja koronavirusa.
- Neplaćeni dopust
- Novo zapošljavanje i otpremnina
- Otkaz u pisanom obliku
|
|
Corona virus – (COVID-19) - Upute za poslodavce i radnike |
Vrlo vjerojatno se bolest prenosi tijekom bliskog kontakta, kapljičnim putem i inhalatorno. Nije poznato u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa zaraze fekalno-oralnim putem (unos kroz probavni sustav prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom), spolnim putem ili putem krvi. Najčešće zabilježeni simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima te umor i opća slabost.
- Bliski kontakt uključuje sljedeće:
- Sumnja na bolest kod radnika
- Postupanje s oboljelima i njihovim kontaktima
- Opće mjere zaštite
- Postupak predavanja zahtjeva za naknadu plaće osiguranika koji se nalaze u izolaciji
- Naknada za izolaciju
|
|
Kada poslodavac od mene može tražiti naknadu štete? |
Određivanje štete
Člankom 107. st. 1. Zakona o radu propisano je: „Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.“ Dakle, odgovornost radnika za naknadu štete postoji ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke: a) šteta mora nastati na radu ili u vezi s radom b) šteta mora nastati namjerom radnika ili njegovom krajnjom nepažnjom c) šteta mora biti uzrokovana poslodavcu
- Unaprijed određeni iznos naknade štete
- Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku
|
|
Smatram da me rukovoditelj mobbingira. Kako ga mogu prepoznati i spriječiti? |
Kada primijete uznemiravanje na radnom mjestu, radnici najčešće smatraju da takvo uznemiravanje ima karakteristike mobbinga. U zakonodavstvu Republike Hrvatske postoji više izvora koji reguliraju zabranu diskriminacije, uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i zaštitu dostojanstva na radnom mjestu, ali termin "mobbing" nije prihvaćen u tim izvorima, iako je ta materija na više ili manje opsežan način uređena odredbama Zakona o radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova i Kaznenim zakonom. Mobbing je često upotrebljavan izraz među radnicima i oni nerijetko svaki neodgovarajući odnos nadređenog prema njima karakteriziraju kao mobbing. Stoga u nastavku teksta dajemo prikaz ponašanja koja se mogu podvesti pod mobbing.
- Karakteristike mobbinga
- Što učiniti u situacijama mobbinga?
- Obveze poslodavca
- Zaštita dostojanstva radnika
- Kaznene sankcije u slučaju mobbinga (uznemiravanja)
|
|
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
|