English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Nužna sanacija nakon potresa
Već smo izvijestili kako je posljednji potres učinio ozbiljnu, ali ne i katastrofalnu štetu na prostorima Doma Sindikata grafičara u Zagrebu. Nužno je sanirati najozbiljnije oštećenje – napuknuće noseće grede iznad stepeništa prema prvom katu. Također, ozbiljno oštećenje je i puknuće zida u Maloj dvorani na katu, pri čemu je vanjski zid te dvorane puknuo s obje strane i vidljivo se izmaknuo, a postoji i napuknuće na drugom unutarnjem zidu iste dvorane, koja je zbog svega trenutačno izvan uporabe. 
Iako Dom Sindikata i dalje čvrsto stoji na nogama, sanacija se mora provesti u što kraćem roku. Pitanje je koliko će pomaka i kada donijeti zakon o obnovi od potresa, hoće li on biti usmjeren na sanaciju nastale štete ili na prevenciju i ojačavanje u pogledu novih potresa. Pitanje je i koliko će zaista sredstava biti dodijeljeno. Dok politika razmišlja, vrijeme ide. 
U sadašnjim okolnostima uloženo je mnogo truda da se dođe do stručnjaka statičara koji će u razumnom roku i cijeni sačiniti elaborat sanacije. SP STATIK d.o.o. bio je najkorektniji, te je ovih dana već i sačinjen elaborat sanacije s pripadajućim troškovnicima. Laički rečeno, noseća greda ojačava se posebnim karbonskim trakama i mrežama te specijalnim masama. Zidovi dvorane ogolit će se do cigle te ojačati posebnim mrežicama i snažnim mortom čime bi ih se trebalo povezati i ukrutiti. Ovo nisu mali radovi, posebice zato što su površine zidova velike, a radove treba izvesti s obje strane. Stoga ni troškovi neće biti mali. 
Na temelju izrađenih troškovnika, upravo se prikupljaju ponude te se nadamo da će izvođača biti moguće odabrati do kraja rujna, a radove provesti u idućih nekoliko mjeseci, a bude li sreće, nekoliko tjedana. 

Verzija za ispis
 
150 godina našeg Sindikata
Izvorno zvan Hrvatsko tipografsko društvo, Sindikat grafičara i medija je najstariji sindikat u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, osnovan davne 1870. i danas slavi 150 godina postojanja. Ovaj Sindikat je djelovao u nekoliko država, preživio je svjetske ratove, radio u različitim društvenim sustavima, a s istim žarom djeluje i danas. 

Nakon 20-godišnje borbe za dozvolu rada od strane austrougarske vlasti, Hrvatsko tipografsko društvo utemeljeno je 24. srpnja 1870. u gostionici „K staroj lipi“ u Zagrebu. Društvo je tada potvrdilo „Pravila tipografskog društva za međusobno podupiranje i naobraženje“, prvi statut sindikata na ovim prostorima, a za predsjednika je izabran Dragutin Kale, ugledni 23-godišnji grafički radnik iz Zagreba. Zanimljivo je da je predstavnik Zemaljske vlade na toj skupštini bio poznati hrvatski književnik August Šenoa. 

Krajem 1871. godine počinje organizacija prvog štrajka na ovim prostorima. Dana 18. prosinca 1871. zahtjevi Sindikata u obliku dokumenta „Osnove novoga cjenika“ predani su poslovođama. S obzirom da poslovođe i vlasnici tiskara nisu prihvatili Cjenik rada, Sindikat je organizirao štrajk koji je trajao od 13. do 21. siječnja 1872. Zapravo, u četiri od pet zagrebačkih tiskara (Hartman, Albrecht, Dionička, Hühn, Zemaljska) tipografi su, iskazavši dotad neviđenu hrabrost, jednostavno svi do zadnjega dali otkaze. Štrajk nije bio bezazlen, jer organizatori su završili u zatvoru, a rad društva je privremeno zabranjen. Ipak ciljevi su ostvareni; tipografi su izborili 10 satno radno vrijeme, povišenje plaća na 14 forinti, te daljnje usklađenje plaća s kolegama u Beču i Pešti prepušteno „međusobnoj pogodbi“ a koje je stupilo na snagu već četiri mjeseca kasnije. Međusobna pogodba je prvi puta da se na ovim prostorima spominje obostrano uređenje radnih odnosa, danas poznato kao kolektivno pregovaranje.

Bez obzira na naziv koji je nosio kroz povijest, u svom radu i djelovanju ovaj Sindikat je sklapao mnoge kolektivne ugovore često kao prvi ili posljednji u sustavima koji su se mijenjali, pokretao je industrijske akcije, sudske postupke i druge aktivnosti, zastupao solidarnost među radništvom, a od svojih početaka u mnogim prilikama zauzimao se za promociju hrvatske pozicije pred različitim vlastima. Sindikat je pratio duh vremena, prilagođavao se i uvijek vodio računa o svojim članovima. 
Na kraju, gledajući bogatu vremensku lentu Sindikata grafičara i medija, svatko se može uvjeriti da je najbolji dokaz koristi, potrebe i budućnosti sindikata, upravo taj kontinuitet iz prošlosti. Sve to vrijeme ovaj Sindikat nije mogao opstati sam sebe radi, već što su radnici imali potrebu zajedno kao članovi štititi svoje interese. 
Jednostavno je. Dok je svijeta i ljudi biti će rada, dok je rada biti će i radnika, dok je radnika trebati će promicati njihova prava, interese i slobode. Biti će i sindikata. Jer sindikat je bio i ostao ništa drugo nego - udruga radnika! 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
UNI Grafički i ambalažni sektor - Javier Carles novi voditelj odjela

Javier Carles izabran je za novog voditelja odjela UNI Grafički i ambalažni sektor (Union Network International – UNI). On je prethodno radio u grafičkoj industriji u Urugvaju, gdje je bio aktivan član grafičkog sindikata i držao različite pozicije uključujući i funkciju glavnog tajnika. Pridružio se UNI Amerika kao koordinator komunikacija, a do sada je radio kao viši koordinator odjela ICTS. S radom počinje 1. ožujka 2016.
Andy Snoddy, dosadašnji voditelj odjela UNI Grafički i ambalažni sektor će preuzeti vodeću ulogu kao direktor UNI SCORE (odjel za organiziranje na globalnoj razini).

Verzija za ispis
 
Twitter ukida limit od 140 znakova

Društvena mreža Twitter razmatra napuštanje ograničenja poruka, odnosno ''tvitova'' od 140 slovnih znakova, što bi moglo podići broj korisnika. Prema navodima američkog tehnološkog portala Re/Code, kompanija će istražiti mogućnosti slanja dužih blokova teksta. Ograničenje od 140 znakova uvedeno je jer su se ''tvitovi'' slali preko SMS poruka. Novi ''tvitovi'' mogli bi dopuštati slanje čak 10.000 znakova teksta.


Verzija za ispis
 
Buffett vjeruje da lokalni listovi imaju budućnost - Kupio već 32. dnevne novine

Medijski biznis investitora Warrena Buffetta povećan za još jedan naslov. Njegova kompanija Berkshire Hathaway objavila je kako je za nepoznati iznos kupila dnevni list Free-Lance Star iz države Virginije. List ima dnevnu nakladu od 31.700 primjeraka, a Buffett smatra da lokalni listovi imaju budućnost. Medijska podružnica Berkshire Hathawaya, BH Media Group, sada posjeduje 32 dnevna lista u SAD-u, a ukupni medijski portfelj broji 70 novina i TV-postaja.

Verzija za ispis
 
De La Rue, britanska tiskara - Papirnati novac funkcionira i kad nestane struje!?

Najvećoj komercijalnoj tiskari novca s tradicijom od dva stoljeća poslovanje ipak nije ugrozila rastuća popularnost beskontaktnog plaćanja ni tehnologija koja je omogućila pojavu plastičnog novca. U prilog opstanku britanske tiskare De La Rue na tržištu ide i prošlogodišnja obnova ugovora s Bankom Engleske do 2024. godine. Ljudi i dalje u lisnicama žele osjetiti papirnati novac. On je pouzdan, besklasan, jer nema svatko bankovni račun, te praktičan. Papirnati novac funkcionira i kad nestane struje!? Godišnji promet tiskare De La Rue je 472 milijuna funti, a 70 posto od tiskanja novčanica.
Inače, tržište novčanica raste 2,5 posto godišnje u zapadnoj Europi. U zemljama u razvoju taj rast je još i primjetniji pa je tako rast u Aziji četiri posto, a u Južnoj Americi gotovo pet posto. Potražnja za novčanicama u Sjevernoj Americi raste četiri posto. Tiskara „proizvodi novac“ za 140 zemalja svijeta, a čak 85 posto proizvodnje plasira na inozemna tržišta.
Iako 70 posto godišnjih prihoda od čak 472 milijuna funti De La Rue generira iz tiska novčanica, to nije njihov jedini izvor prihoda jer, između ostalog, dizajniraju putovnice te markice koje se lijepe na alkoholna pića te duhanske proizvode. Kao i ostala, i ovo je tržište pod pritiskom stalnih inovacija, naročito kad je riječ o sigurnosti, gdje se poseban trud ulaže u poboljšanje zaštite protiv krivotvorenja kao i u vizualni dojam novčanica koji nastoje prilagoditi svakoj zemlji posebno.

Verzija za ispis
 
Hrvatski mediji u 2015. godini - Nastavljena višegodišnja kriza tiskanih medija

Promjena vlasništva u Europapress Holdingu (EPH), promjene u programu i otkazi na HRT-u, predstečajna nagodba Novog lista i novi izgled Večernjeg lista najvažniji su događaji u hrvatskim medijima u 2015. godini, u kojoj se nastavila višegodišnja kriza tiskanih medija, a HRT je kao javni servis nastavio bilježiti pad gledanosti u odnosu na komercijalne televizije, prije svega Novu TV i RTL.

  • Europapress holding
  • Na HRT-u policija i otkazi
  • Predstečajna nagodba za Novi list
  • Redizajniran Večernji list
  • Podjela ostataka Vjesnika
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Održan 67. međunarodni Sajam knjiga i nakladništva u Frankfurtu - Frankfurtski sajam knjiga

Od 14. do 18. listopada 2015. godine u Frankfurtu je održana najveća međunarodna smotra knjiga i izdavaštva. Nastupilo je oko 700 izdavača iz 100-tinjak zemalja svijeta među kojima i iz Hrvatske. Ovogodišnji partner i gost sajma u Frankfurtu bila je Indonezija, najmnogoljudnija muslimanska zemlja iz koje je došlo 70 autora (pisaca). Na otvaranju sajma uvodno je govorio Salman Rushdie, Indijac kojeg je daleke 1989. iranski vođa Ajatolah Homeini osudio na smrt kao izdajicu muslimana širom svijeta. Ta osuda (fetva) još uvijek je na snazi, a prihvatio ju je i sadašnji vjerski vođa Irana Ajatolah Hamnei. O sajmu je opširnije govorio direktor Jurgen Boos, istaknuvši da je ovo mjesto dijaloga gdje se sučeljava svjetsko izdavaštvo i kultura dijaloga.

  • Sloboda izražavanja
  • Predstavljanje Hrvatske
  • Rekordni posjet
Verzija za ispis Pročitajte više
 
U Bilokalniku suglasni s ponudom Duropacka

Uprava i sindikat koji djeluje u koprivničkom Bilokalniku-IPA dali su zeleno svjetlo na ponudu za preuzimanje od austrijskog Duropacka.
Uprava je u svom mišljenju navela kako je ponuđena cijena od 171 kune za dionicu primjerena s obzirom na volume i cijene ostvarene na burzi. Duropack je dao ponudu za preuzimanje dionica Bilokalnika i prije pet godina, a tada je ponuđena cijena iznosila 90 kuna.
Najnovija ponuđena cijena prati poslovne trendove i predstavlja primjerenu naknadu s obzirom na ukupnu gospodarsku situaciju i stanje na tržištu kartonske ambalaže. S obzirom na to da je Duropack od 2010. većinski dioničar tvrtke, vjeruje se da će i nakon ovog preuzimanja nastaviti s razvojem poslovanja.
Na mišljenje Uprave očitovao se sindikat Sigurnost koji djeluje u Bilokalniku, a koji je u potpunosti suglasan s mišljenjem Uprave. Ponuda za preuzimanje odobrena je Duropacku prije 10 dana. Austrijska se tvrtka našla u obvezi za preuzimanje nakon što su je kupile DS Smith Austria te DS Smith iz Nizozemske, a koje su time stekle i udjel u Bilokalnik-IPA.

Verzija za ispis
 
Njemački Klett kupio Profil

Početak nove školske godine donio je živost na tržište školskih udžbenika, čiju vrijednost izdavači procjenjuju na 398 milijuna kuna. Ta vrijednost nije svake godine ista, pogotovo otkako je Zakonom o udžbenicima propisano da pojedini udžbenik mora biti u uporabi barem četiri godine, što učenicima omogućava da do njih dolaze ne samo kupnjom nego i razmjenom ili dobivanjem od starijih đaka. U Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava, koji svake godine izdaje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, određeno je koji se udžbenici mogu koristiti više godina, a koji se mijenjaju.  Iako udžbenike u RH danas izdaje 60-ak nakladnika, tržište uglavnom kontrolira njih troje. Biznis s udžbenicima možda i nije toliko lukrativan kao što je nekoć bio, no ti veliki izdavači i dalje posluju s milijunskom dobiti.
Školska knjiga je i dalje najveći izdavač udžbenika i drži 47 posto tržišta. Drugi je lani bio Profil International s 32 posto udjela, treća Alfa s 15 posto, a svi ostali nakladnici zajedno držali su tek šest posto tržišta udžbenika.
Do sredine 90-ih Školska knjiga je imala monopol na izdavanje udžbenika, a onda je u taj biznis ušao Daniel Žderić s Profilom i zauzeo čvrsto drugo mjesto.  Žderić je početkom ove godine od svog Profil Internationala (koji je lani imao 112 milijuna kuna prihoda i 17 milijuna dobiti) izdvojio biznis sa školskim udžbenicima i nastavnim pomagalima u tvrtku Profil udžbenici. Tu je tvrtku potom prodao njemačkom Klettu, jednom od vodećih europskih edukativnih izdavača, a novi je vlasnik svoju akviziciju preimenovao u Profil Klett. Žderić je pak zadržao ostale Profilove tvrtke.

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »