English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Povećan jaz u plaćama između muškaraca i žena
Pandemija koronavirusa pogoršava razliku u plaćama žena i muškaraca iako bi dugoročno gledano mogla poboljšati poslovne mogućnosti ženama. 
Kod „obične“ recesije razlika među plaćama žena i muškaraca smanjuje se za otprilike dva posto jer su radna mjesta na kojima dominiraju muškarci jače pogođena. Međutim, u vrijeme pandemija ta se razlika povećala za pet posto, ali nauštrb žena.
Žene snažnije pogađaju ekonomske posljedice Covida-19 jer češće nego muškarci rade u uslužnim sektorima industrije koji su u koronakrizi posebno pogođeni. Osim toga, zbog zatvaranja vrtića i škola brojne obaveze oko djece pale su na njih pa ili gube posao ili im se zbog nemogućnosti da rade puno radno vrijeme, smanjuje plaća češće nego muškarcima. Povratak učenika u škole imat će najveći utjecaj na smanjenje rodne razlike u plaćama.
Ipak, gledajući dugoročne efekte, pandemija donosi mogućnosti koje mogu dovesti do smanjenja razlike u plaćama, i to mijenjajući društvene norme i povećavajući rad od kuće. Tijekom pandemije muškarci su počeli dijeliti više obaveza oko djece i kućanstva sa ženama. 

Verzija za ispis
 
Socijalna pravednost i solidarnost važniji nego ikad
Službe Europske komisije objavile su izdanje pregleda Zapošljavanja i socijalnog razvoja u Europi za 2020. godinu. Povjerenik za radna mjesta i socijalne prava Nicolas Schmit rekao je: „Izvješće pokazuje kako je jačanje socijalne pravednosti ključno za prevladavanje krize. To zahtijeva stavljanje ljudi ispred i u središte. Odgovor EU mora dati prioritet zapošljavanju, smanjiti nejednakosti i osigurati jednake mogućnosti.“
U pregledu se navodi kako Covid-19 ima duboke zdravstvene, ekonomske, socijalne učinke na zapošljavanje prijeteći napretku koji je EU ranije postigla. Sve države članice doživljavaju veći ekonomski šok nego u 2008. Ekonomska proizvodnja naglo se smanjila, a nezaposlenost raste. Najosjetljivije osobe, uključujući mlade u Europi, posebno su pogođene.

  • U tom kontekstu Izvješće upućuje na sljedeće nalaze



Verzija za ispis Pročitajte više
 
29% Europljana ne može si priuštiti godišnji odmor
Prema podacima Eurostata u 2019. godini 29% Europljana nije si moglo priuštiti plaćeni godišnji odmor u trajanju od tjedan dana.
U odnosu na 2010. godinu, to predstavlja značajan pad jer je tada taj postotak iznosio 39%. Od država članica EU Rumunjska bilježi najveći postotak građana u takvoj situaciji (54%), a slijedi ju Grčka s 49%, Hrvatska s 48%, Cipar s 45% i Italija s 44%.
Najmanji postotak građana u takvoj situaciji bilježi Švedska sa samo 10%, Danska i Luxembourg s 11%, Finska s 12%, Njemačka i Austrija s po 13%. 

Verzija za ispis
 
Dug koji je stvorila pandemija otplatit će današnji mladi
Obnova Europe nakon pandemije koronavirusa bit će slična onoj nakon Drugog svjetskog rata, a za rast i promjene ključno će biti obrazovanje i ulaganje u mlade. Pandemija prijeti razaranjem ljudskog kapitala u razmjerima kakve nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata pa se obnova mora fokusirati na ljude koji moraju vratiti neviđene iznose duga nagomilane u ovoj godini.
Dug koji je stvorila pandemija nema presedan, a morat će ga otplatiti uglavnom današnji mladi. Stoga ih je nužno opremiti sredstvima za njegovo servisiranje. 

  • Obrazovanje je ključ



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Budućnost poslovanja – manje ljudi u uredima, digitalizacija i automatizacija procesa
Istraživanje provedeno na gotovo 700 čelnih ljudi i kreatora politika, pokazalo je da većina predsjednika uprava vjeruje da će pomaci koje je pokrenula pandemija Covid-19 prema suradnji na daljinu, automatizaciji i manje ljudi koji rade iz ureda biti trajni. 
Sveukupno, 61% kaže da će njihov poslovni model u budućnosti biti digitalniji, što je promjena koju je ubrzala pandemija. 

  • Prioriteti u poslovanju
  • Zabrinutost za poslovanje



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mjere očuvanja radnih mjesta moraju ostati
Europska konfederacija sindikata (ETUC) poziva nacionalne vlade na zadržavanje izvanrednih mjera za očuvanje radnih mjesta nakon što je nezaposlenost u EU porasla već peti mjesec za redom.
Unatoč popuštanju mjera ograničavanja, 336 tisuća ljudi postalo je trajno nezaposleno između lipnja i srpnja ove godine, pokazuju službeni podaci Eurostata. To znači, da je broj trajno izgubljenih radnih mjesta od početka lockdowna u ožujku veći od 1,5 milijuna, čime ukupna nezaposlenost na razini EU iznosi 15 milijuna. 
Ako se mjere za očuvanje radnih mjesta ne produže, 45 milijuna radnika koji su trenutačno u nekom obliku skraćenog radnog vremena mogli bi trenutačno ostati bez posla. 

Verzija za ispis
 
Kvaliteta života smanjena u EU uslijed Covida-19
Kriza uslijed širenja pandemije Covid-19 dogodila se baš u razdoblju Eurofound – Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (tripartitna agencija Europske unije koja pruža potrebna znanja kako bi pomogla u razvoju bolje socijalne politike, politike zapošljavanja i politike rada) koja je 9. travnja pokrenula opsežnu internetsku anketu u Europskoj uniji i izvan nje, pod naslovom Život, posao i Covid-19 kojoj je cilj istražiti posljedice te bolesti na dobrobit stanovnika Europe, njihov rad i rad na daljinu, kao i na njihove financijske prilike. Naime, u samo nekoliko tjedana pandemija bolesti Covid-19 donijela je dalekosežne promjene u životima ljudi diljem svijeta. Osim teških zdravstvenih posljedica za osobe zaražene virusom, pandemija Covida-19 ima i velike posljedice na način života i rada ljudi te snažno utječe na njihovo fizičko i psihičko zdravlje. 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Najviše pogođeni radnici u neformalnoj ekonomiji
Pandemija koronavirusa ozbiljna je prijetnja primanjima 1,6 milijardi radnika u neformalnom gospodarstvu koji čine pak polovinu svjetske radne snage, upozorila je Međunarodna organizacija za rad (ILO). Ukupno su u svijetu zaposlene 3,3 milijarde ljudi, a njih skoro dvije milijarde rade u neformalnim radnim mjestima u neregistriranim poduzećima.
Njihove su plaće u prvom mjesecu krize već u prosjeku pale 60 posto. Ti su radnici najranjivija skupina u globalnoj radnoj snazi jer nisu socijalno osigurani, nemaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti niti sredstva da rade od kuće. Za te radnike gubitak primanja znači da ostaju bez hrane, sigurnosti i budućnosti. Nemaju ušteđevine, ni pristup kreditima.
ILO upozorava i da će zbog dugotrajnih mjera karantene i zatvaranja tvornica i ureda ukupan broj radnih sati u drugom tromjesečju pasti čak 10,5 posto u odnosu na posljednje pretkrizno tromjesečje, što odgovara nekih 305 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom. 
Najveći pad očekuju u Sjevernoj, Južnoj i Srednjoj Americi, Europi i srednjoj Aziji, a najteže će biti pogođeni industrija i sektori smještaja i posluživanja hrane, te veleprodaja i maloprodaja, sektor nekretnina i poslovne aktivnosti. 


Verzija za ispis
 
50 godina Dana planeta Zemlje – klimatske promjene
Svake se godine 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje. Ove godine je 50. obljetnica obilježavanja s temom klimatskih promjena i akcija koje je potrebno provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo. 
U povodu Dana planeta Zemlje, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonije Guterres poslao je poruku:
"Na ovaj Međunarodni dan Majke Zemlje sve su oči uprte na pandemiju bolesti Covid-19, najvećeg testa s kojim se svijet suočio od II. svjetskog rata. Svi zajedno moramo raditi kako bismo spasili živote, olakšali patnje i smanjili potresne ekonomske i socijalne posljedice. Ali, postoji još jedna, duboka hitnost – razvijajuća okolišna kriza planeta. Klimatski poremećaj se približava točki bez povratka. Trenutačna kriza je nezabilježen poziv na buđenje. Stoga predlažem šest aktivnosti povezanih s klimom, za oblikovanje oporavka i budućeg rada.


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Države koje će se prve oporaviti nakon pandemije
Danska i Norveška su na vrhu zemalja s najotpornijom ekonomijom, odnosno zemlje koje će se najbrže oporaviti nakon svjetske pandemije koronavirusa. Lista otpornosti ekonomskih sustava rangira otpornost poslovnog okruženja u 130 zemalja na osnovi faktora kao što su politička stabilnost, korporativno upravljanje, rizik okruženja, logistika lanaca za opskrbu i transparentnost.
Deset zemalja s najvećim kapacitetima za brz oporavak su Norveška, Danska, Švicarska, Njemačka, Finska, Švedska, Luksemburg, Austrija, zemlje centralne Amerike i Velika Britanija. Od zemalja u regiji Hrvatska je na 37. mjestu, Slovenija na 42., Srbija na 63., s BIH na 70. 
Kao primjer sposobnosti ekonomije izdvaja se Danska, koja bilježi visoke ocjene za lance za opskrbu. Ona je brzo reagirala kad je u pitanju donošenje mjera socijalnog distanciranja zbog širenja virusa. Mjere kao što su naknada 90 posto plaće radniku plaćenom po satu i 75 posto plaće radniku s punim radnim vremenom, pogođenom krizom, pozdravljena je u ostatku svijeta kao primjer, jer se radi o zamrzavanju ekonomije dok oluja ne prođe. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »