O nama
Povijest sindikata
Organizacija
Početna
Kako postati član
Pozivnica
Vaša pitanja
DIJALOG I ZNANJE NAPREDAK GRADE
English
version
Riječ predsjednika sindikata
Sjednice organa sindikata
Vijesti iz podružnica
Kolektivni ugovori
Vijesti
Popis sklopljenih ugovora
Gospodarsko - socijalna zbilja
Hrvatska
Svijet
Radno pravo i zaštita na radu
Vijesti
Radno pravo
Zaštita na radu
Psihologija rada
Članci i stajališta
Hrvatska
Svijet
Etika industrijskih odnosa
Na putu prema Europskoj uniji
Sindikat, solidarnost, ravnopravnost...
Zdrav život
Jubilej lista Grafičar
Udruge sindikata, UNI
Grafičko-nakladnička djelatnost
Vijesti
Članci i studije
Sport, kultura i druženje
150 godina našeg djelovanja
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites
.
Stranica: « 1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
»
Povećan jaz u plaćama između muškaraca i žena
Pandemija koronavirusa pogoršava razliku u plaćama žena i muškaraca iako bi dugoročno gledano mogla poboljšati poslovne mogućnosti ženama.
Kod „obične“ recesije razlika među plaćama žena i muškaraca smanjuje se za otprilike dva posto jer su radna mjesta na kojima dominiraju muškarci jače pogođena. Međutim, u vrijeme pandemija ta se razlika povećala za pet posto, ali nauštrb žena.
Žene snažnije pogađaju ekonomske posljedice Covida-19 jer češće nego muškarci rade u uslužnim sektorima industrije koji su u koronakrizi posebno pogođeni. Osim toga, zbog zatvaranja vrtića i škola brojne obaveze oko djece pale su na njih pa ili gube posao ili im se zbog nemogućnosti da rade puno radno vrijeme, smanjuje plaća češće nego muškarcima. Povratak učenika u škole imat će najveći utjecaj na smanjenje rodne razlike u plaćama.
Ipak, gledajući dugoročne efekte, pandemija donosi mogućnosti koje mogu dovesti do smanjenja razlike u plaćama, i to mijenjajući društvene norme i povećavajući rad od kuće. Tijekom pandemije muškarci su počeli dijeliti više obaveza oko djece i kućanstva sa ženama.
Socijalna pravednost i solidarnost važniji nego ikad
Službe Europske komisije objavile su izdanje pregleda Zapošljavanja i socijalnog razvoja u Europi za 2020. godinu. Povjerenik za radna mjesta i socijalne prava Nicolas Schmit rekao je: „Izvješće pokazuje kako je jačanje socijalne pravednosti ključno za prevladavanje krize. To zahtijeva stavljanje ljudi ispred i u središte. Odgovor EU mora dati prioritet zapošljavanju, smanjiti nejednakosti i osigurati jednake mogućnosti.“
U pregledu se navodi kako Covid-19 ima duboke zdravstvene, ekonomske, socijalne učinke na zapošljavanje prijeteći napretku koji je EU ranije postigla. Sve države članice doživljavaju veći ekonomski šok nego u 2008. Ekonomska proizvodnja naglo se smanjila, a nezaposlenost raste. Najosjetljivije osobe, uključujući mlade u Europi, posebno su pogođene.
U tom kontekstu Izvješće upućuje na sljedeće nalaze
29% Europljana ne može si priuštiti godišnji odmor
Prema podacima Eurostata u 2019. godini 29% Europljana nije si moglo priuštiti plaćeni godišnji odmor u trajanju od tjedan dana.
U odnosu na 2010. godinu, to predstavlja značajan pad jer je tada taj postotak iznosio 39%. Od država članica EU Rumunjska bilježi najveći postotak građana u takvoj situaciji (54%), a slijedi ju Grčka s 49%, Hrvatska s 48%, Cipar s 45% i Italija s 44%.
Najmanji postotak građana u takvoj situaciji bilježi Švedska sa samo 10%, Danska i Luxembourg s 11%, Finska s 12%, Njemačka i Austrija s po 13%.
Dug koji je stvorila pandemija otplatit će današnji mladi
Obnova Europe nakon pandemije koronavirusa bit će slična onoj nakon Drugog svjetskog rata, a za rast i promjene ključno će biti obrazovanje i ulaganje u mlade. Pandemija prijeti razaranjem ljudskog kapitala u razmjerima kakve nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata pa se obnova mora fokusirati na ljude koji moraju vratiti neviđene iznose duga nagomilane u ovoj godini.
Dug koji je stvorila pandemija nema presedan, a morat će ga otplatiti uglavnom današnji mladi. Stoga ih je nužno opremiti sredstvima za njegovo servisiranje.
Obrazovanje je ključ
Budućnost poslovanja – manje ljudi u uredima, digitalizacija i automatizacija procesa
Istraživanje provedeno na gotovo 700 čelnih ljudi i kreatora politika, pokazalo je da većina predsjednika uprava vjeruje da će pomaci koje je pokrenula pandemija Covid-19 prema suradnji na daljinu, automatizaciji i manje ljudi koji rade iz ureda biti trajni.
Sveukupno, 61% kaže da će njihov poslovni model u budućnosti biti digitalniji, što je promjena koju je ubrzala pandemija.
Prioriteti u poslovanju
Zabrinutost za poslovanje
Mjere očuvanja radnih mjesta moraju ostati
Europska konfederacija sindikata (ETUC) poziva nacionalne vlade na zadržavanje izvanrednih mjera za očuvanje radnih mjesta nakon što je nezaposlenost u EU porasla već peti mjesec za redom.
Unatoč popuštanju mjera ograničavanja, 336 tisuća ljudi postalo je trajno nezaposleno između lipnja i srpnja ove godine, pokazuju službeni podaci Eurostata. To znači, da je broj trajno izgubljenih radnih mjesta od početka lockdowna u ožujku veći od 1,5 milijuna, čime ukupna nezaposlenost na razini EU iznosi 15 milijuna.
Ako se mjere za očuvanje radnih mjesta ne produže, 45 milijuna radnika koji su trenutačno u nekom obliku skraćenog radnog vremena mogli bi trenutačno ostati bez posla.
Kvaliteta života smanjena u EU uslijed Covida-19
Kriza uslijed širenja pandemije Covid-19 dogodila se baš u razdoblju Eurofound – Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (tripartitna agencija Europske unije koja pruža potrebna znanja kako bi pomogla u razvoju bolje socijalne politike, politike zapošljavanja i politike rada) koja je 9. travnja pokrenula opsežnu internetsku anketu u Europskoj uniji i izvan nje, pod naslovom Život, posao i Covid-19 kojoj je cilj istražiti posljedice te bolesti na dobrobit stanovnika Europe, njihov rad i rad na daljinu, kao i na njihove financijske prilike. Naime, u samo nekoliko tjedana pandemija bolesti Covid-19 donijela je dalekosežne promjene u životima ljudi diljem svijeta. Osim teških zdravstvenih posljedica za osobe zaražene virusom, pandemija Covida-19 ima i velike posljedice na način života i rada ljudi te snažno utječe na njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Najviše pogođeni radnici u neformalnoj ekonomiji
Pandemija koronavirusa ozbiljna je prijetnja primanjima 1,6 milijardi radnika u neformalnom gospodarstvu koji čine pak polovinu svjetske radne snage, upozorila je Međunarodna organizacija za rad (ILO). Ukupno su u svijetu zaposlene 3,3 milijarde ljudi, a njih skoro dvije milijarde rade u neformalnim radnim mjestima u neregistriranim poduzećima.
Njihove su plaće u prvom mjesecu krize već u prosjeku pale 60 posto. Ti su radnici najranjivija skupina u globalnoj radnoj snazi jer nisu socijalno osigurani, nemaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti niti sredstva da rade od kuće. Za te radnike gubitak primanja znači da ostaju bez hrane, sigurnosti i budućnosti. Nemaju ušteđevine, ni pristup kreditima.
ILO upozorava i da će zbog dugotrajnih mjera karantene i zatvaranja tvornica i ureda ukupan broj radnih sati u drugom tromjesečju pasti čak 10,5 posto u odnosu na posljednje pretkrizno tromjesečje, što odgovara nekih 305 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom.
Najveći pad očekuju u Sjevernoj, Južnoj i Srednjoj Americi, Europi i srednjoj Aziji, a najteže će biti pogođeni industrija i sektori smještaja i posluživanja hrane, te veleprodaja i maloprodaja, sektor nekretnina i poslovne aktivnosti.
50 godina Dana planeta Zemlje – klimatske promjene
Svake se godine 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje. Ove godine je 50. obljetnica obilježavanja s temom klimatskih promjena i akcija koje je potrebno provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo.
U povodu Dana planeta Zemlje, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonije Guterres poslao je poruku:
"Na ovaj Međunarodni dan Majke Zemlje sve su oči uprte na pandemiju bolesti Covid-19, najvećeg testa s kojim se svijet suočio od II. svjetskog rata. Svi zajedno moramo raditi kako bismo spasili živote, olakšali patnje i smanjili potresne ekonomske i socijalne posljedice. Ali, postoji još jedna, duboka hitnost – razvijajuća okolišna kriza planeta. Klimatski poremećaj se približava točki bez povratka. Trenutačna kriza je nezabilježen poziv na buđenje. Stoga predlažem šest aktivnosti povezanih s klimom, za oblikovanje oporavka i budućeg rada.
Države koje će se prve oporaviti nakon pandemije
Danska i Norveška su na vrhu zemalja s najotpornijom ekonomijom, odnosno zemlje koje će se najbrže oporaviti nakon svjetske pandemije koronavirusa. Lista otpornosti ekonomskih sustava rangira otpornost poslovnog okruženja u 130 zemalja na osnovi faktora kao što su politička stabilnost, korporativno upravljanje, rizik okruženja, logistika lanaca za opskrbu i transparentnost.
Deset zemalja s najvećim kapacitetima za brz oporavak su Norveška, Danska, Švicarska, Njemačka, Finska, Švedska, Luksemburg, Austrija, zemlje centralne Amerike i Velika Britanija. Od zemalja u regiji Hrvatska je na 37. mjestu, Slovenija na 42., Srbija na 63., s BIH na 70.
Kao primjer sposobnosti ekonomije izdvaja se Danska, koja bilježi visoke ocjene za lance za opskrbu. Ona je brzo reagirala kad je u pitanju donošenje mjera socijalnog distanciranja zbog širenja virusa. Mjere kao što su naknada 90 posto plaće radniku plaćenom po satu i 75 posto plaće radniku s punim radnim vremenom, pogođenom krizom, pozdravljena je u ostatku svijeta kao primjer, jer se radi o zamrzavanju ekonomije dok oluja ne prođe.
Stranica: « 1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
»
Povratak na vrh
Sva prava pridržana -
Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske 2021.
CMS by CIS