Pandemija koronavirusa pogoršava razliku u plaćama žena i muškaraca iako bi dugoročno gledano mogla poboljšati poslovne mogućnosti ženama. 

Kod „obične“ recesije razlika među plaćama žena i muškaraca smanjuje se za otprilike dva posto jer su radna mjesta na kojima dominiraju muškarci jače pogođena. Međutim, u vrijeme pandemija ta se razlika povećala za pet posto, ali nauštrb žena.

Žene snažnije pogađaju ekonomske posljedice Covida-19 jer češće nego muškarci rade u uslužnim sektorima industrije koji su u koronakrizi posebno pogođeni. Osim toga, zbog zatvaranja vrtića i škola brojne obaveze oko djece pale su na njih pa ili gube posao ili im se zbog nemogućnosti da rade puno radno vrijeme, smanjuje plaća češće nego muškarcima. Povratak učenika u škole imat će najveći utjecaj na smanjenje rodne razlike u plaćama.

Ipak, gledajući dugoročne efekte, pandemija donosi mogućnosti koje mogu dovesti do smanjenja razlike u plaćama, i to mijenjajući društvene norme i povećavajući rad od kuće. Tijekom pandemije muškarci su počeli dijeliti više obaveza oko djece i kućanstva sa ženama. 

Službe Europske komisije objavile su izdanje pregleda Zapošljavanja i socijalnog razvoja u Europi za 2020. godinu. Povjerenik za radna mjesta i socijalne prava Nicolas Schmit rekao je: „Izvješće pokazuje kako je jačanje socijalne pravednosti ključno za prevladavanje krize. To zahtijeva stavljanje ljudi ispred i u središte. Odgovor EU mora dati prioritet zapošljavanju, smanjiti nejednakosti i osigurati jednake mogućnosti.“

U pregledu se navodi kako Covid-19 ima duboke zdravstvene, ekonomske, socijalne učinke na zapošljavanje prijeteći napretku koji je EU ranije postigla. Sve države članice doživljavaju veći ekonomski šok nego u 2008. Ekonomska proizvodnja naglo se smanjila, a nezaposlenost raste. Najosjetljivije osobe, uključujući mlade u Europi, posebno su pogođene.

Prema podacima Eurostata u 2019. godini 29% Europljana nije si moglo priuštiti plaćeni godišnji odmor u trajanju od tjedan dana.

U odnosu na 2010. godinu, to predstavlja značajan pad jer je tada taj postotak iznosio 39%. Od država članica EU Rumunjska bilježi najveći postotak građana u takvoj situaciji (54%), a slijedi ju Grčka s 49%, Hrvatska s 48%, Cipar s 45% i Italija s 44%.

Najmanji postotak građana u takvoj situaciji bilježi Švedska sa samo 10%, Danska i Luxembourg s 11%, Finska s 12%, Njemačka i Austrija s po 13%. 

Obnova Europe nakon pandemije koronavirusa bit će slična onoj nakon Drugog svjetskog rata, a za rast i promjene ključno će biti obrazovanje i ulaganje u mlade. Pandemija prijeti razaranjem ljudskog kapitala u razmjerima kakve nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata pa se obnova mora fokusirati na ljude koji moraju vratiti neviđene iznose duga nagomilane u ovoj godini.

Dug koji je stvorila pandemija nema presedan, a morat će ga otplatiti uglavnom današnji mladi. Stoga ih je nužno opremiti sredstvima za njegovo servisiranje. 

Istraživanje provedeno na gotovo 700 čelnih ljudi i kreatora politika, pokazalo je da većina predsjednika uprava vjeruje da će pomaci koje je pokrenula pandemija Covid-19 prema suradnji na daljinu, automatizaciji i manje ljudi koji rade iz ureda biti trajni. 

Sveukupno, 61% kaže da će njihov poslovni model u budućnosti biti digitalniji, što je promjena koju je ubrzala pandemija. 

Europska konfederacija sindikata (ETUC) poziva nacionalne vlade na zadržavanje izvanrednih mjera za očuvanje radnih mjesta nakon što je nezaposlenost u EU porasla već peti mjesec za redom.

Unatoč popuštanju mjera ograničavanja, 336 tisuća ljudi postalo je trajno nezaposleno između lipnja i srpnja ove godine, pokazuju službeni podaci Eurostata. To znači, da je broj trajno izgubljenih radnih mjesta od početka lockdowna u ožujku veći od 1,5 milijuna, čime ukupna nezaposlenost na razini EU iznosi 15 milijuna. 

Ako se mjere za očuvanje radnih mjesta ne produže, 45 milijuna radnika koji su trenutačno u nekom obliku skraćenog radnog vremena mogli bi trenutačno ostati bez posla. 

Kriza uslijed širenja pandemije Covid-19 dogodila se baš u razdoblju Eurofound – Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (tripartitna agencija Europske unije koja pruža potrebna znanja kako bi pomogla u razvoju bolje socijalne politike, politike zapošljavanja i politike rada) koja je 9. travnja pokrenula opsežnu internetsku anketu u Europskoj uniji i izvan nje, pod naslovom Život, posao i Covid-19 kojoj je cilj istražiti posljedice te bolesti na dobrobit stanovnika Europe, njihov rad i rad na daljinu, kao i na njihove financijske prilike. Naime, u samo nekoliko tjedana pandemija bolesti Covid-19 donijela je dalekosežne promjene u životima ljudi diljem svijeta. Osim teških zdravstvenih posljedica za osobe zaražene virusom, pandemija Covida-19 ima i velike posljedice na način života i rada ljudi te snažno utječe na njihovo fizičko i psihičko zdravlje. 

Pandemija koronavirusa ozbiljna je prijetnja primanjima 1,6 milijardi radnika u neformalnom gospodarstvu koji čine pak polovinu svjetske radne snage, upozorila je Međunarodna organizacija za rad (ILO). Ukupno su u svijetu zaposlene 3,3 milijarde ljudi, a njih skoro dvije milijarde rade u neformalnim radnim mjestima u neregistriranim poduzećima.

Njihove su plaće u prvom mjesecu krize već u prosjeku pale 60 posto. Ti su radnici najranjivija skupina u globalnoj radnoj snazi jer nisu socijalno osigurani, nemaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti niti sredstva da rade od kuće. Za te radnike gubitak primanja znači da ostaju bez hrane, sigurnosti i budućnosti. Nemaju ušteđevine, ni pristup kreditima.

ILO upozorava i da će zbog dugotrajnih mjera karantene i zatvaranja tvornica i ureda ukupan broj radnih sati u drugom tromjesečju pasti čak 10,5 posto u odnosu na posljednje pretkrizno tromjesečje, što odgovara nekih 305 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom. 

Najveći pad očekuju u Sjevernoj, Južnoj i Srednjoj Americi, Europi i srednjoj Aziji, a najteže će biti pogođeni industrija i sektori smještaja i posluživanja hrane, te veleprodaja i maloprodaja, sektor nekretnina i poslovne aktivnosti. 

Svake se godine 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje. Ove godine je 50. obljetnica obilježavanja s temom klimatskih promjena i akcija koje je potrebno provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo. 

U povodu Dana planeta Zemlje, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonije Guterres poslao je poruku:

"Na ovaj Međunarodni dan Majke Zemlje sve su oči uprte na pandemiju bolesti Covid-19, najvećeg testa s kojim se svijet suočio od II. svjetskog rata. Svi zajedno moramo raditi kako bismo spasili živote, olakšali patnje i smanjili potresne ekonomske i socijalne posljedice. Ali, postoji još jedna, duboka hitnost – razvijajuća okolišna kriza planeta. Klimatski poremećaj se približava točki bez povratka. Trenutačna kriza je nezabilježen poziv na buđenje. Stoga predlažem šest aktivnosti povezanih s klimom, za oblikovanje oporavka i budućeg rada.

Danska i Norveška su na vrhu zemalja s najotpornijom ekonomijom, odnosno zemlje koje će se najbrže oporaviti nakon svjetske pandemije koronavirusa. Lista otpornosti ekonomskih sustava rangira otpornost poslovnog okruženja u 130 zemalja na osnovi faktora kao što su politička stabilnost, korporativno upravljanje, rizik okruženja, logistika lanaca za opskrbu i transparentnost.

Deset zemalja s najvećim kapacitetima za brz oporavak su Norveška, Danska, Švicarska, Njemačka, Finska, Švedska, Luksemburg, Austrija, zemlje centralne Amerike i Velika Britanija. Od zemalja u regiji Hrvatska je na 37. mjestu, Slovenija na 42., Srbija na 63., s BIH na 70. 

Kao primjer sposobnosti ekonomije izdvaja se Danska, koja bilježi visoke ocjene za lance za opskrbu. Ona je brzo reagirala kad je u pitanju donošenje mjera socijalnog distanciranja zbog širenja virusa. Mjere kao što su naknada 90 posto plaće radniku plaćenom po satu i 75 posto plaće radniku s punim radnim vremenom, pogođenom krizom, pozdravljena je u ostatku svijeta kao primjer, jer se radi o zamrzavanju ekonomije dok oluja ne prođe.