English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Idealna dob za odlazak u mirovinu
Najnovije istraživanje analiziralo je 15.284 muškaraca i žena u dobi od 50 i više godina iz engleske studije starenja u razdoblju od 2002. do 2013. na temelju čega su dali odgovor na pitanje koja je najbolja dob za odlazak u mirovinu.
Prema analiziranim podacima, 50-godišnji radnik može očekivati da će biti zdrav i nastaviti raditi još oko devet godina. Dakle, ta dob iznosi 59 godina, nakon čega stvari polako kreću nizbrdo, što se vitalnosti tiče. 
  • Poboljšanje radnih uvjeta kao dio rješenja


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tijekom lockdowna čak 40 posto radnika je moralo koristiti godišnji
Tijekom proljeća, za vrijeme lockdowna, rijetki su bili oni koji su pomišljali na uzimanje godišnjeg odmora. Barem onog klasičnog, u okviru kojeg sami odlučujemo kad ćemo, gdje i koliko dugo predahnuti od posla. Međutim, prema istraživanju portala Moj Posao, u kojem je sudjelovalo više od 3.200 ispitanika, veliki broj ljudi je svoje godišnje odmore koristio upravo u vrijeme karantene. I to ne vlastitim odabirom.

  • U vrijeme lockdowna potrošili smo 21 dan godišnjeg odmora


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sud pravde Europske unije - U slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu radnik ima pravo na godišnji odmor
Sud pravde Europske unije je u spojenim predmetima C-762/18 i C- 37/19, 25. lipnja 2020. godine presudio da u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu, u razdoblju od otkaza ugovora do povratka radnika na rad, radnik ima pravo na godišnji odmor koji radnik nije koristio, odnosno radnik ima pravo na novčanu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u slučaju da mu je radni odnos prestao nakon što se radnik po sudskoj presudi vrati na rad.
Naime, u navedenom predmetu radnica, kojoj je nezakonito otkazan ugovor o radu i koja je sudskom odlukom vraćena na rad, zahtijevala je od poslodavca naknadu za neiskorišteni godišnji odmor koji nije koristila u razdoblju od nezakonitog otkaza do povratka radnice na rad. 

  • Hrvatski sudovi već presuđuju u korist radnika



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Rekordan broj umirovljenika koji rade uz mirovinu
Broj umirovljenika koji rade uz mirovinu u Hrvatskoj je iznimno mali, tek nešto više od jedan posto. Ipak, onih koji koriste mogućnost zapošljavanja do polovine radnog vremena uz isplatu pune mirovine triput je više nego prije dvije godine. Rekord smo dosegli krajem srpnja, kad ih je radilo 13.441, najviše ikad.
Vlada je mirovinskim reformama od siječnja prošle godine pravo rada uz mirovinu dala i prijevremeno umirovljenim građanima te popularizirala ovu opciju, nakon čega bilježimo stalni rast. Međutim, više od pola milijuna umirovljenih osoba nema ovu mogućnost ili je ima tek djelomično.
Oni koju su u obiteljskoj mirovini, njih oko 218 tisuća, izostavljeni su iz zakonske mogućnosti rada do polovine radnog vremena uz zadržavanje isplate mirovine. Također, oko 265 tisuća korisnika najniže mirovine može raditi, ali im se u tom slučaju mirovinska primanja umanjuju pa se većini to ipak ne isplati. 
Osim puke nužnosti da zarade kako bi preživjeli mjesec, umirovljenici nastavljaju raditi u mirovini i zbog dotad stečenih stručnih i znanstvenih znanja koja nam nedostaju. Dodatno, opciju rada u mirovini popularizirao je i podatak da se nakon dvije godine rada na pola radnog vremena stječe godina dana staža, nakon čega umirovljenik ima pravo na novi, povoljniji izračun mirovine prema novom zakonu, uz manju penalizaciju, više primanja, dodatni staž za svako dijete…
Najviše umirovljenika radi u trgovini. Slijedi rad u stručnim i znanstvenim djelatnostima, u prerađivačkoj industriji, zatim u djelatnostima pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane.
Najviše umirovljenika radi u Gradu Zagrebu, a među županijama prednjači Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska. 
Prema spolu, prednjače muškarci kojih je 8.348 s poslom u mirovini, dok je žena 5.093. 

Verzija za ispis
 
Pandemija posebno pogodila radnike koji rade na crno
Zdravstvena i ekonomska kriza uslijed pandemije koronavirusom ostavila je značajne posljedice, i još uvijek negativno utječe na tržište rada u državama članicama EU. Ne samo da je kriza utjecala na gubitak radnih mjesta i smanjenje plaća, već je značajno pridonijela širenju rada na crno. 
I dok su mnoge države članice EU osigurale financijsku pomoć radnicima koji su izgubili posao, kao i poslodavcima radi sprečavanja otkaza ugovora o radu, za takvu zaštitu države ostali su uskraćeni radnici koji su zaposleni na crno. Zbog zatvaranja poslodavaca, ograničenja u kretanju stanovništva i uvođenju mjera stroge socijalne distance, mnogi radnici diljem Europe koji rade bez ugovora o radu, osjetili su značajno smanjenje sati rada i smanjenje plaće, a mnogima nije dostupna niti zdravstvena skrb i financijska pomoć države. Posebno su krizom bili pogođeni sektori u kojima je zastupljen rad na crno, kao što je turizam, građevinarstvo, poljoprivreda, proizvođačka industrija. 
Mnoge države članice su za vrijeme koronakrize poduzele mjere kako bi zaštitile one koji su zaposleni kao neprijavljeni radnici, i to tako da oni radnici koji rade na crno ostvaruju pravo na mjere minimalnog dohotka, a neke države EU su ujedno ojačale svoje mreže socijalne sigurnosti tako da su povećale naknadu za nezaposlene ili su "olabavile" uvjete za stjecanje prava na novčanu naknadu za nezaposlene. No, nažalost, Hrvatska nije među zemljama koje su uvele promjene u sustavu naknada za nezaposlene kako bi olakšala težak materijalni položaj nezaposlenih osoba u vrijeme koronakrize u kojim uvjetima je otežano pronaći novi posao.
Gledajući dugoročno, postoji bojazan da će se s pandemijom koronavirusa širiti rad na crno imajući u vidu da mnogi poslodavci posluju na razini opstanka. Stoga je izrazito važno da se mjere financijske pomoći poslodavcima pomno planiraju kako oni najugroženiji na tržištu rada ne bi ostali nezaštićeni, ali i da radnici ne pristaju na rad na crno. 

Verzija za ispis
 
Okvirni Sporazum europskih socijalnih partnera o digitalizaciji
Dana 22. lipnja 2020. godine socijalni partneri na Europskoj razini (BusinessEurope, ETUC, CEEP i SMEunited) potpisali su Okvirni sporazum europskih socijalnih partnera o digitalizaciji kako bi podržali uspješnu digitalnu transformaciju europskog gospodarstva i upravljali mogućim posljedicama na tržište rada, na svijet rada i na društvo općenito. UNI- Europa je također sudjelovao u pregovorima za ovaj Sporazum i iskazao je zadovoljstvo da su ovim Sporazumom prepoznati digitalni izazovi s kojima se danas susreću radnici u uslužnom sektoru.
Sporazum pokriva sva temeljna područja koja su zahvaćena procesom digitalizacije i to od područja koje se odnosi na vještine radnika, kao što su osposobljavanje, zdravlje i sigurnost na radu, povezivanje i isključenje (pravo na nedostupnost nakon završetka radnog vremena), upravljanje umjetnom inteligencijom i jamčenje načela kontrole u primjeni tehnologije umjetne inteligencije, te poštivanje ljudskog dostojanstva u nadzoru i praćenju.


  • Provedba Sporazuma kroz kolektivne ugovore na razini poslodavca


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Za rad od kuće tvrtke moraju platiti dio najamnine stana
Iako se pandemija stišala i gospodarstvo diljem Europe ponovno počinje funkcionirati te tvrtke počinju raditi uobičajenim tijekom, rad od kuće mogao bi im sada doći na naplatu. 
Naime, sud u Bernu u Švicarskoj odlučio je da su poslodavci dužni platiti jedan dio stanarine onima koji su radili od kuće. Kako piše Večernji list, proces je počeo nakon što je jedan od zaposlenika tužio svoju tvrtku zato što mu nije htjela platiti to što je svoj dom koristio kao ured. Tvrtka je zahtjev odbila jer pri radu od kuće zaposleni nisu imali dodatnih troškova niti su iznajmljivali dodatne prostorije, no sudac je bio drukčijeg stajališta. Dosudio je tom zaposleniku odštetu, odnosno odredio da tvrtka sudjeluje u cijeni najma tog stana iznosom od 150 franaka mjesečno. Taj sudski presedan sada će, prilično je izvjesno, biti korišten i u sudskoj praksi, odnosno primjenjivat će se na sve tvrtke koje su organizirale rad od kuće tijekom pandemije. U skladu s tom odlukom, na sličan bi se način mogli postaviti i sudovi u EU, što bi tvrtkama prouzročilo gubitak. 
Budući da je u posljednje vrijeme pojavom pandemije uzrokovane novim koronavirusom Covid-19, povećan interes za rad kod kuće, a najave su poslodavaca u privatnom i javnom sektoru da će se i trajnije nastaviti, nužno je upozoriti da poslodavci moraju osigurati odgovarajuće uvjete za takav rad, kako bi se upravljalo aktivnostima radnika koji rade od kuće, osigurala njihova sigurnost i zaštita zdravlja.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nakon pandemije, rad od kuće postaje novo normalno
Još donedavno rad od kuće u Hrvatskoj bio je rezerviran samo za rijetke pojedince. No pandemija koronavirusa to je promijenila pa je, kako pokazuju istraživanja, u vrijeme karantene više od dvije trećine zaposlenih u Hrvatskoj radilo od kuće. Mnogi od njih, kako sada stvari stoje, neće se ni vraćati na svoja stara radna mjesta, već će nastaviti raditi iz svog dnevnog boravka. 

  • Hrvatska na začelju ljestvice EU po radu na daljinu
  • I nakon korone mnogi će željeti raditi od kuće



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Najtraženiji poslovi do 2030. godine
  • Učitelji
  • Menadžeri
  • Starateljstvo nad starijim ljudima
  • IT konzultant
  • Stručnjak za pitanja životne sredine


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Minimalna plaća u 2020. godini 4.062,51 kuna
Vlada je na sjednici održanoj krajem listopada donijela Uredbu kojom je sukladno Zakonu o minimalnoj plaći utvrdila visinu minimalne plaće za 2020. godinu. Minimalna plaća u 2020. godini iznosit će 4.062,51 kuna bruto, što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 2020. godinu od 312,51 kuna, odnosno za 8,33% čime će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2019. godine iznositi 46,49%.
U 2019. godini minimalna plaća je iznosila u bruto iznosu 3.750,00 kuna, čime je udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2018. godine iznosio 44,4%. Treba naglasiti da udio bruto minimalne plaće tijekom 2019. godine ima tendenciju pada te udio u prosječnoj bruto plaći za prvih sedam mjeseci 2019. godine iznosi 42,9%, zato što je prosječna bruto plaća porasla, a bruto minimalna plaća ostala ista.

  • Ministar odredio povjerenstvo!?
  • Nema dogovora s poslodavcima
  • Radnici su i dalje zakinuti!



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »