Zbog netransparentnog načina financiranja lista “Vjesnik”, pokrivanje njegovih gubitaka od 2000. g. do kolovoza 2008. g. opteretilo je Tiskaru Vjesnik d.d. i njezine radnike sa 300 milijuna kuna, a od kolovoza 2008.g. do danas opteretilo je Narodne novine d.d. i njezine radnike sa 50 milijuna kuna. Time je 1.000 radnih mjesta dovedeno u pitanje.
Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske već godinama upozorava na ove probleme. Vlast je ignorirala sve mirne zahtjeve, nije rješavala probleme, već ih je skrivala iza Tiskare Vjesnik d.d. i Narodnih novina d.d. Stoga je Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske donio odluku o štrajku radnika u Tiskari Vjesnik d.d. i Narodnim novinama d.d., a najavu štrajka poslao je poslodavcima 11. lipnja 2010. godine.
U najavi štrajka Sindikat je od Vlade Republike Hrvatske, resornih ministarstava, trgovačkih društava Vjesnik d.d. i Narodnih novina d.d. zahtijevao: financijsku konsolidaciju višegodišnje štete nanesene Tiskari Vjesnik d.d. i njezinim radnicima, koji su morali financirati gubitke lista “Vjesnik” preko 300 milijuna kuna; prestanak financijske devastacije Narodnih novina d.d. koje sada moraju financirati gubitke lista “Vjesnik” u iznosu oko 3 milijuna kuna mjesečno, financijsku konsolidaciju dvogodišnje štete koja je tako nanesena Narodnim novinama d.d., te promptno i potpuno odvajanje poslovanja Narodnih novina d.d. od lista “Vjesnik” (u pravnom, materijalnom, financijskom i svakom drugom smislu); utvrđivanje transparentnog načina financiranja lista "Vjesnik".

• List "Vjesnik" odvojen od Narodnih novina
• Prosvjed radnika Tiskare Vjesnik

33. susreti grafičara i nakladnika Hrvatske održani su od 17. do 20. lipnja 2010. u Hotelskom naselju Katoro. Usprkos nešto lošem vremenu, recesiji te gospodarskoj krizi, u Umagu se okupilo 460 sudionika iz 30 trgovačkih društava iz svih krajeva Lijepe Naše. Svi su se oni družili, natjecali i  zabavljali tijekom tri ugodna dana u Umagu. Sve je završilo u najboljem redu prema zacrtanom programu i na zadovoljstvo organizatora, domaćina i svih sudionika ovogodišnjih Susreta...

• Rezultati sportskih natjecanja

Na 227 mjesta u Republici Hrvatskoj, od 9. do 23. lipnja, u akciji izjašnjavanja građana o potrebi raspisivanja referenduma o prijedlogu Vladinih izmjena Zakona o radu, kojima se ruši sustav kolektivnih ugovora, prikupljeno je 813.016 potpisa, što je 19,9 posto ukupnog broja birača!

Četvrtak 17. lipanj ove godine, prostorije poslodavca, potpisujemo kolektivni ugovor za društvo Glas Istre Trgovina d.o.o. iz Pule. Potpise sa sindikalne strane stavljaju predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić i sindikalni povjerenik Dušan Krepčić dok sa poslodavčeve strane kolektivni potpisuje direktor Radisav Đurović. Potpisivanju kolektivnog ugovora prisustvovao je i jedan od vlasnika društva Glasa Istre Trgovine Albert Faggian. Svi prisutni su se prigodnim riječima zahvalili na međusobnom razumijevanju i zaželjeli daljnju uspješnu suradnju.   
O događajima u Glasu Istre koji su prethodili ovom događaju već smo pisali. Nakon što su od Glasa Istre osnovana dva društva Glas Istre Trgovina d.o.o.  i Glas Istre Novine d.o.o. i nakon otkaza kolektivnog ugovora koji je bio u primjeni, Sindikat grafičara krenuo je s inicijativom sklapanja novog kolektivnog ugovora na nivou društva Glas Istre – Trgovina d.o.o...

Izborna skupština sindikalne podružnice Tisak održana je 12. lipnja 2010. godine u Zagrebu, Slavonska avenija 2, sa početkom u 10 sati. U radu ove skupštine sudjelovalo je 53 delegata (od 56 pozvanih) te su prisustvovali predsjednik sindikata Stjepan Kolarić i glavni povjerenik Hrvatske tiskare Aleksandar Žaja.

Za glavnog sindikalnog povjerenika ponovo je izabrana Dubravka Prpić a ovisno o regionalnoj poziciji izabrani su sljedeći sindikalni povjerenici: Nada Poldrugač, Jolanda Vainkov Štimac, Blago Brzica, Davor Dvekar, Božana Perak, Nevenka Bistrović, Jasminka Hustić, Anica Kraljević, Margita Arar, Branka Perišić Madunić, Lukrecija Grizelj i Sofija Mikjel.
U nadzorni odbor podružnice izabrani su: Tatjana Dretar, Josip Imprić i Gala Petanović. Za zastupnike na V. Kongresu Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti koji će se održati 2011. godine izabrani su: Mikjel Sofija, Bistrović Nevenka, Davor Dvekar, Anica Kraljević, Jolanda Vainkov Štimac, Blago Brzica, Lukrecija Grizelj, Božana Perak i Jasminka Hustić.

Zakon o radu određuje da sindikat može utemeljiti najmanje deset punoljetnih i poslovno sposobnih fizičkih osoba. Nadalje Zakonom se ne propisuju nikakva prethodna odobrenja niti uvjeti. Među radništvom su ove odredbe shvaćene gotovo doslovno, tako 2006. godine imamo 274 registrirana sindikata na nacionalnoj razini što je u odnosu na početak primjene Zakona o radu povećanje za 163,5%, a na dan 30 lipnja 2010. godine 284 sindikata ili povećanje u odnosu na 2006 od 3,65%. Ovu činjenicu mnogi smatraju nepotrebnom i otežavajućom za postizanje boljeg učinka sindikata. Hipertrofija broja sindikata slobodno se može okarakterizirati patologijom unutar sindikalnog pokreta.

Podatak o kontinuiranom porastu broja sindikata registriranih na nacionalnoj razini uz isto tako kontinuiran pad broja članova sindikata. Početak primjene Zakona o radu 1. siječnja 1996. godine zatekao je oko 75% radnika članova sindikata, a koncem lipnja 2010 godine taj postotak je iznosio oko 35% što je prosječan godišnji pad broja članova sindikata od 5%, dok prosječan godišnji porast broja sindikata registriranih na nacionalnoj razini iznosi 12,4%.

Na nižim razinama sindikalnog organiziranja županijskoj i na razini društva registrirano je oko 400 sindikata, što čini ukupan broj od oko 700 sindikata. Ako se uzme da danas u Hrvatskoj ima oko 530 000 članova sindikata ukupno, onda ispada da u Hrvatskoj svaki sindikat ima prosječno oko 757 članova. No činjenice su drugačije: 20% sindikata ima oko 100 ili manje članova, 5o% sindikata ima manje od 1000 članova, a samo 20% sindikata ima preko 1000 članova. Treća nelogičnost unutar hrvatskog sindikalnog pokreta je disperzija sindikata unutar iste grane ili djelatnosti što se posebno očituje unutar javnih djelatnosti i državnih službi.

Priča o štednji, rezovima, kasnijem odlasku u mirovinu i manjim socijalnim pravima ustvari je priča o demografiji. O znanosti koja prebrojava koliko ima mladih, koliko starih, koliko se ljudi rađa, a koliko umire i onda te podatke imamo kao statistiku. Dok se ne dogodi neka kriza. Tada otkrijemo da  je četvrtina stanovništva Europe starija od 65 godina, a prognoze govore da će ih na polovici ovog stoljeća biti više od polovice. Bit ćemo sve stariji i bit će nas sve manje… A tko će raditi i zarađivati? Od čega ćemo živjeti? Tko će nam osigurati mirovine?

S  gospodarskim  i političkom promjenama u hrvatskom društvu došlo je do velikih, ne uvijek pozitivnih, promjena i na drugim područjima. Nakon sloma socijalističkog društva i izlaska iz dotadašnje jugoslavenske državne zajednice kod većine hrvatskih građana javila su se velika očekivanja. Očekivao se novi, bogatiji život i oslobađanje svih narodnih potencijala. Zbog raznih razloga, te nade se uglavnom nisu ispunile. No, velika očekivanja su svjesno ili nesvjesno i dalje ostala. Ta neispunjena očekivanja dovela su do toga da se na mnogim našim područjima gradi neki imaginarni, nepostojeći svijet ili se detaljima iz stvarnosti daje značenje koje ta stvarnost zaista nema.

• Brončane medalje zlatnog sjaja
• Od običnog života do zvjezdane prašine
• Iluzije finacnirane zaduživanjem
• Ne sanjajmo nego se izborimo za svoja prava

Kazneni zakon  poznaje kazneno djelo "Povreda prava na rad i drugih prava iz rada" te u članku 114. određuje: "Tko uskrati ili ograniči građaninu pravo na rad, slobodu rada, slobodni izbor zvanja ili zaposlenja... ... ili druga prava iz rada što su utvrđena zakonom, sudskom odlukom ili kolektivnim ugovorom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Uskrata prava iz rada koja su utvrđena kolektivnim ugovorom predstavlja kazneno djelo.
Kazneni zakon također određuje i da poticanje na neko kazneno predstavlja kazneno djelo. Članak 37. određuje: "(1) Tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela kaznit će se kao da ga je sam počinio.

Pitanje je da li ultimativnim pozivanjem na neizvršenje i uskratu ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora Premijerka Jadranka Kosor, Ministar financija Ivan Šuker i njima bliski ostvaruju elemente kaznenog djela Povreda prava na rad i drugih prava iz rada, točnije poticaj na to kazneno djelo. Hoće li pravna država postaviti to pitanje i dati odgovor na njega…

• A solidarnost javnog sektora prema privatnom?

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Liberalni zakon ponude i potražnje ovdje se ostvaruje u najgorem obliku. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada…
Čovječanstvo je krenulo u pogrešnom smjeru, trenutna kriza je najbolji putokaz da se mora okrenuti.

Osmosatno radno vrijeme bio je zahtjev temeljen na proizvodnoj tehnologiji prije više od 100 godina. Taj zahtjev ne bismo trebali braniti, jer je on odavno zastario. Treba tražiti kraći radni dan i tjedan uz istovremenu ravnomjernu preraspodjelu preostalog ljudskog rada na sve radno-sposobne građane. Vrijeme je za nove ciljeve, nove borbe. Naš je neoprostivi poraz, ako ostanemo samo na pobjedama naših djedova!