English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Peti kongres UNI Global Uniona - Učinimo to – učinimo svijet bojim!
UNI Global Union (UNI) osnovan je 2000. godine u Berlinu spajanjem nekoliko velikih internacionalnih središnjica, te je danas jedan od najvećih globalnih sindikata s više od 20 milijuna članova. Peti kongres UNI-ja održan je od 17. do 20. lipnja 2018. godine u Liverpoolu, sa sudjelovanjem 1935 delegata i promatrača koji su zastupali 523 sindikata iz čak 113 zemalja svijeta. Temeljna vodilja ovog Petog kongresa UNI-ja bila je Making it happen – (Učinimo to – Učinimo da se to dogodi), a usmjerena je na Organiziranje radnika diljem svijeta, Stvaranje primjerenih gospodarskih sustava, Prihvatljivog razvoja budućnosti rada, te Mir u svijetu, demokraciju i ljudska prava. 
 
Otvorenje Petog kongresa UNI Global Uniona, kojem je prisustvovalo oko četiri tisuće delegata i gostiju iz cijelog svijeta ojačanih sindikalnim predstavnicima Ujedinjenog Kraljevstva, kroz jednosatni umjetnički program protkan porukama pjesmama The Beatlesa (koji potječu iz Liverpoola), dalo je prikaz borbe dobra i zla, solidarnosti i pohlepe, društva kojem težimo i grubog bezosjećajnog kapitalizma u kojem mnogi žive. Bio je to umjetnički prikaz epske borbe radnika, uz završetak s pjesmom Here Comes The Sun (Evo stiže sunce) i poruku da se borba za bolje sutra nastavlja, sve dok ne uspijemo, dok to ne učinimo. 

Stojimo zajedno kao jedan, za većinu, a ne nekolicinu

Od govornika svakako treba se izdvojiti Jeremy Corbyn, vođa Laburističke partije Ujedinjenog Kraljevstva, koja je s njim na čelu na prošlim izborima postigla znatan napredak i gotovo pobijedila. On je upozorio kako ponovno navire plima nacionalizma te pozvao globalni sindikalni pokret da i dalje promovira naprednu viziju internacionalizma i solidarnosti. 
„Dok ekonomski sustav jasno radi samo za nekolicinu, kako na sjeveru tako i na jugu, sve više ljudi traži alternative. Naš posao je da osiguramo društvene i socijalne vrijednosti te nudimo rješenja za radnike diljem svijeta. Sigurnost rada, ravnopravnost i prihvatljiv razvoj društvenih odnosa su promjene koje želimo, ali kao sindikati znamo da ne možemo samo čekati da se vlade slože s našim prijedlozima. Uvijek je važno sjetiti se da zaista revolucionarne promjene u povijesti nisu donesene od političara, nego su izborene od građana koji su se zajedno organizirali“, zaključio je Corbyn. 
Potreba da se radnici organiziraju preko nacionalnih granica višestruko je naglašavana. Corbyn je naglasio najveće prijetnje čovječanstvu: klimatske promjene, stanje izbjeglica, povećanu uporabu vojne sile i nezamislivu razinu globalne nejednakosti. „Ove izazove jedino može riješiti međunarodna suradnja, solidarnost, kolektivna akcija i to su izazovi koji se ne mogu riješiti bez međunarodnog sindikalnog pokreta. Suočeni smo s ogromnim preprekama, no imamo i značajnu snagu zajedništva u našim sindikatima, ali i zajedništva u konfederacijama kao što je UNI“, zaključuje Corbyn. “Naš pokret je snažan, jer stojimo zajedno kao jedan za mnoge, a ne samo za nekolicinu”. 

Vratimo radnike u centar zbivanja

Govoreći o strateškom planu probijanja barijera i daljnjem organiziranju diljem svijeta, dosadašnji glavni tajnik UNI-ja Philip Jennings, uvijek nadahnut, naglasio je kako je nužno uspostaviti pravedan sustav ekonomije i trgovine u kojem će svi imati svoj dio. „Prevelike su razlike u zaradama kapitala i običnih radnika. Neodrživo je da su plaće pojedinih direktora i po 1000 puta veće od plaća radnika“. Opasnost ne predstavljaju samo loši i nepravedni ekonomski sustavi, već i politički. Treba se suprotstaviti krajnjoj desnici, fašistima i ksenofobiji. Boriti se protiv političara koji svoj status grade na nemoći napaćenih izbjeglica, a posebice onih koji u kampanjama daju obećanja pa već prvi dan nakon izbora izdaju radnike. „Moramo voditi i boriti se protiv svega lošeg. UNI je jak, velik, djeluje diljem svijeta i možemo to postići“, nastavlja Jennings. 
Istaknuo je kako UNI raste diljem svijeta, posebno u Aziji i Africi, te da treba nastaviti globalno jačati sindikate. Treba raditi na kolektivnom pregovaranju, jačanju i organiziranju radnika te solidarnosti, posebice međunarodnoj. Naglasio je kako je promjena modela poslovanja u globalnim lancima opskrbe moguća i nužna, jer ona spašava tisuće života, poboljšava uvjete rada i podiže razinu prava. 
„Moramo vratiti radnike u centar politike i političkih rasprava. Moramo naglasiti važnost promjena i borbe protiv zastarjelih odnosa rada i kapitala, ali i novih nesigurnih oblika rada. Moramo promijeniti svijet. Možemo to, učinimo to!“ – zaključio je Jennings. 

Probijanje barijera – plan 2018.-2022.

„UNI ima središnju misiju graditi snagu za radne ljude. Naša sposobnost stvaranja promjena stoji u predstavljanju i mobiliziranju radnika na njihovim radnim mjestima, ulicama i političkim procesima.“, naglašava Christy Hoffman, na ovom Kongresu izabrana za novu glavnu tajnicu UNI-ja. To potvrđuje detaljan pregled kako UNI i njegove podružnice organiziraju radnike i educiraju njihove predstavnike diljem svijeta. Cilj je nastaviti globalno poticanje organiziranja radnika i građana. 
C.O.Z.Z. – Centar organiziranja za srednju Europu je primjer ovakvog pro-aktivnog plana, osnovan kao centar iz kojeg će provoditi konkretne aktivnosti organiziranja za Poljsku, Češku Slovačku i Mađarsku. Poljska daje konkretne rezultate organiziranja i u grafičkom sektoru. Sličan centar planira se otvoriti i za zemlje jugoistočne Europe, pri čemu će naglasak očito biti usmjeren na najveće zemlje i tržišta rada kao što su Rumunjska i Bugarska. Ovakav centar otvoren je i u Kolumbiji. Dakle, razmišlja se globalno. 
UNI ima ekstenzivan plan organiziranja radnika diljem svijeta, s gotovo 150 projekata posvećenih rastu sindikata na svim kontinentima. UNI je potpisao 50 globalnih okvirnih ugovora o pravima radnika, a upravo je i G20 priznao važnu ulogu globalnih sporazuma uspostavi etičkih odnosa u globalnim lancima opskrbe (lanci od sirovina i proizvodnje u zemljama trećeg svijeta do trgovina u razvijenim zemljama).
Borba za prava radnika nastavlja se gradeći jake sindikate, kroz kolektivno pregovaranje i sklapanje sporazuma na razini multinacionalnih kompanija. Ovi posljednji sporazumi važni su jer su to globalni ugovori u kompanijama velikih razmjera, koje zapošljavanju desetke pa i stotine tisuća radnika diljem svijeta. Tako se postavljaju standardi širokih razmjera. Aktivnosti u Orange telekomu, G4S, AEON, Teleperformance, ZARA, Caliente, DPD, DHL, Societe Generale, Stora Enso, Carrefour, Smurfit Kappa, samo su neke od posljednjih aktivnosti UNI-ja. Veliki izazov predstavlja AMAZON – najveći svjetski izdavač, koji svakih 10 sekundi ostvari promet od 27.000 dolara, dok njegovi radnici u svijetu spavaju u šatorima pored tvornica jer nemaju sredstava da putuju kući. „Neki od radnika moraju obavljati nuždu u plastične boce, dok Jeff Bezos, vlasnik Amazona, u svojem uredskom WC-u ima 25 zahodskih školjki. Koliko pun …. moraš biti da ti treba 25 školjki?“ – upitala je uz svoj izvještaj Alke Boessiger, novoizabrana zamjenica glavne tajnice UNI-ja i dodala: „Traži se fer kompanija koja poštuje prava radnika, radi sa sindikatima, a ne protiv njih, koja će sklapati ugovore o radu i dati im sigurnost. Traži se kompanija koja radnike tretira kao ljude, a ne kao robote.“ 

Svi obespravljeni trebaju se okupiti oko rada

Velečasni doktor William J. Barber II, protestantski svećenik i jedan od najsnažnijih glasova za ekonomsku, ekološku i rasnu pravdu u SAD-u, u nadahnutom govoru, gotovo propovijedi, ukazao je da se svi siromašni, odbačeni i obespravljeni trebaju okupiti zajedno oko rada i oko radnika. Moraju pokazati da je daleko više onih koji su obespravljeni od elita koje ih obespravljuju. To trebaju biti masovni pokreti diljem svijeta, koji će trajati koliko god treba, sve dok političari ne izvrše svoja obećanja, sve dok socijalna jednakost ne bude uspostavljena. „Odbačeni, siromašni, prevareni, svi se trebaju okupiti oko rada, boriti se za drugi, novi i bolji svijet“, kaže on. 
„Energija se ne može stvoriti i uništiti, ona postoji u istoj količini i samo može mijenjati svoje oblike. Zato trebamo usmjeriti raspršenu energiju svih nas u korist radnika i građana, u korist naše budućnosti“, zaključio je velečasni Barber. 

Bangladeški sporazum

Najveća tragedija u povijesti industrije Bangladeša, u kojoj je prije nekoliko godina život izgubilo više od 1.100 ljudi u urušavanju zgrade Rana Plaza, ujedno je potaknula svjetsku raspravu o tome kako poboljšati sigurnost. Naime, upravo Bangladeš, država s preko 160 milijuna stanovnika, primjer je nehumanog odnosa prema radnicima u velikim globalnim nabavnim sustavima. To su sustavi masovne proizvodnje u kojima veliki i redom poznati svjetski brendovi svoj uspjeh temelje upravo na izrabljivanju radnika, njihovim mizernim plaćama, doslovce dolar po danu, i nehumanim uvjetima rada, sve bez odgovarajućih mjera zaštite zdravlja i bez brige za okoliš. 
Dan prije urušavanja Rana Plaze primijećene su pukotine u zidovima zgrade, no poslodavci su unatoč upozorenjima natjerali radnike da rade. Kad je došlo do nesreće, zakrčeni i neosigurani putevi evakuacije i neodgovarajući sustav zaštite od požara pretvorili su je u katastrofu u kojoj je preko 1136 ljudi izgubilo život, tisuće su ozlijeđene i osakaćene. Tisuće roditelja ostalo je bez djece i djece bez roditelja. 
I nakon takve tragedije veliki kapital pokušao je od svega oprati ruke i nastaviti po starom. No, upravo globalni sindikati UNI i IndustriAll nisu im dali da se izmaknu. Inzistirali su u javnosti i prema potrošačima da globalni brendovi preuzmu odgovornosti, nadoknade štetu stradalima i njihovim obiteljima te poduzmu radnje da se ovo više ne ponovi. Upravo to je Sporazum o sigurnosti zgrada i zaštite od požara u Bangladešu, potpisan 15. svibnja 2013. godine. Sporazumom se ostvaruje mogućnost osiguranja sigurnosti građevina u kojima su smještene tvornice konfekcije odjeće u Bangladešu. No u njega su ujedno uključena i jamstva kojima se štiti ekonomska vitalnost industrije te, najvažnije od svega, sami radnici. 
Reforma zaštite na radu zasniva se na neovisnim inspekcijama, odborima za zaštitu na radu pod vodstvom radnika, kao i na pristupu sindikata tvornicama. Sporazumom se zahtijeva da tvornice održavaju dohodak radnika na postojećoj razini u tvornicama koje se moraju zatvoriti zbog obnove, a ujedno se od maloprodajnih kompanija traži da osiguraju financijsku održivost provedbe nužnih poboljšanja za vlasnike tvornice. Provedbu ovog sporazuma nadzire upravni odbor sastavljen od predstavnika industrije i radnika. Upravo je uključenost radnika i njihovih predstavnika ključan faktor zbog kojeg se sada ostvaruju pozitivni i konkretni pomaci. Oštećeni su primili i po 10 puta veće naknade, a radnici se ne boje ukazati na probleme i tražiti bolje uvjete rada. U proljeće 2018. godine potpisan je novi Sporazum sa 180 brendova kako bi se ovaj proces nastavio i unaprijedio. 

Bangladeški sporazum u brojkama:
• 1136 ljudi poginulo je u rušenju Rana Plaze 
• 21 dan protekao je do prvog Sporazuma – da se to više ne ponovi
• 220 brendova je potpisalo Sporazum 
• 1.800 tvornica u kojima su obavljene inspekcije 
• 2.2 milijuna radnika obuhvaćeno nadzorima 
• 100.000 nepravilnosti utvrđeno 
• 90.000 nepravilnosti ispravljeno 
• 1 milijun radnika obučeno za zaštitu od požara 
• 0 – nitko od tada nije poginuo u rušenju ili požaru. 

Vratiti čovječanstvu kontrolu budućnosti 

U dijelu Kongresa posvećenom Budućem svijetu rada, Generalni direktor Međunarodne organizacije rada Guy Ryder poručio je sindikalnim predstavnicima kako su oni presudni u isticanju pitanja koja se javljaju s digitalizacijom i umjetnom inteligencijom. Svijet ulazi u intenzivno razdoblje transformacijske revolucije, s promjenama u svijetu rada nezamislive brzine. „Sindikati su najbolji nosioci pozitivnih promjena koje imamo, oni su ključni u mobilizaciji i srž su saveza koji teže socijalnoj pravdi. No, izazovi koji su pred nama u budućem svijetu rada preveliki su da bismo ih ignorirali“, rekao je Ryder.
„Suočavamo se s ovim izazovima u vrijeme velike opasnosti. Aktivni su politički smjerovi i javni život, kakvi ne bi bili prihvatljivi prije nekoliko godina. Živimo u vremenima kada je istina u politici opcionalna. Ako činjenice ne odgovaraju, mijenjaju se. Ako su porezi previsoki, plaćaju se negdje drugdje. Ako se dugi tijek povijesti zaista naginje prema socijalnoj pravdi, postoje vremena kada on uzima zaokret u suprotnom smjeru i ovo je jedan od njih. To je brutalizam 1930-ih i mi nemamo nikakve isprike da organizirani kao radnički pokret većine ne naučimo lekcije povijesti i ne djelujemo na temelju tih lekcija. Ako se sindikati ne mobiliziraju sa svojim saveznicima da formiraju budući svijet rada, onda će ta budućnost biti određena novim ekstremistima s njihovim brutalnim planovima. Budućnost u kojoj sve za što smo se borili, radna prava, uključenost, socijalna pravda, održivost i demokracija, neće imati mjesta“, naglašava Ryder.
Sindikati su pod udarom već desetljećima, ali Ryder je upozorio da defenzivan stav neće biti dovoljan za bitku u razmjerima promjena koje nas čekaju te zaključuje: „Na sindikatima i njihovim saveznicima je da vrate ljudska bića natrag u kontrolu oblikovanja budućnosti rada, tako da tijek povijesti bude okrenut ponovno prema društvenoj pravednosti“. 

Budući svijet rada

Na tragu navedenog djeluje i UNI. Diljem svijeta tržišta rada, oblici zapošljavanja i industrijskih odnosa se mijenjaju. U složenoj mreži globalizacije, klimatskih promjena, migracija, smjena ekonomske moći, demografskih promjena te digitalizacije, mnogi radnici su suočeni s nesigurnošću, smanjenjem pregovaračke snage i antiradničkim politikama. UNI i njegove podružnice predvodnici su u traženju rješenja na izazove s kojima se suočavaju radnici u Budućem svijetu rada. 
UNI radi i traži rješenja s vodećim stručnjacima za pravednu prilagodbu svijeta rada budućim uvjetima. Utvrđene su i dvije grupe principa; prva za područje Etičnog razvoja umjetne inteligencije, a druga za Zaštitu podataka radnika i građana. 

Svijet mira, demokracije i ljudskih prava

U mnogim dijelovima svijeta vidimo ugrožavanje demokratskih vrijednosti i ljudskih prava porastom antidemokratskih, diskriminatornih i rasističkih snaga. Bilježimo povrat rasne, religijske, nacionalne i etničke mržnje, te porast nasilničkih napada motiviranih rasizmom, ksenofobijom i netolerancijom. UNI i ITUC (Međunarodna sindikalna centrala) imaju jasne pozicije o pitanjima mira diljem svijeta. Unatoč ogromnim izazovima postoje određeni razlozi za optimizam, konkretno novi UN-ov sporazum o zabrani nuklearnog naoružavanja, i ICAN (Internacionalna kampanja za zabranu nuklearnog oružja, osnovana u Australiji 2007.), snažan saveznik UNI-ja, koji je upravo primio Nobelovu nagradu za mir. 
No, još je jedna mirovna organizacija s kojom UNI također ima snažnu vezu. To je Međunarodni mirovni ured, koji je dobitnik Nobelove nagrade još iz 1910. godine. Osnovan davne 1891. godine, on je jedna od najstarijih svjetskih mirovnih organizacija. Ovaj ured također je važan faktor koji se zalaže za UN-ov sporazum o zabrani nuklearnog naoružavanja. Obraćajući se Kongresu, predsjednik Međunarodnog mirovnog ureda Reiner Braun je rekao: “Mir je u opasnosti i svijet je u poremećaju. Trebamo dubinske promjene, od naoružanja prema razoružanju. Moramo prijeći preko politika sukoba i militarizacije. Moramo pružiti priliku miru!” 
Obitelj UNI-ja je ujedinjena u traženju mira znajući da su i sindikati također važan stup mirovnog procesa. 

Oproštaj od Philipa Jenningsa

Vođen svojim snažnim osjećajem za svrhovitost, snažnom karizmom i sposobnošću da inspirira druge, Philip Jennings je imao ključnu ulogu u stvaranju UNI Global Uniona te njegovom širenju i koordiniranom sindikalnom organiziranju na svim kontinentima. Philip je znatno zaslužan za stvaranje globalnog sindikata za novo stoljeće, stvaranjem UNI-ja točno početkom novog tisućljeća 1. siječnja 2000. godine, spajanjem četiri velike globalne sindikalne organizacije: IFET (International Federation of Employees, Technicians and Managers), MEI (Media and Entertainment International), IGF (International Graphical Federation) and CI (Communications International.) 
U četiri mandata i 18 godina, koliko je na čelu UNI-ja, kao njegov glavni tajnik, Philip Jennings je svojom misijom isticao probijanje barijera za radnike u svim djelatnostima uključujući i sport, kako bi se radnici organizirali, kolektivno pregovarali i ostvarivali svoja radnička prava kao dio temeljnih ljudskih prava. Sa svojom direktnošću, karizmom i snažnom pojavnošću, on je uspio nametnuti se ne samo u sferi radničkog pokreta, nego i prenijeti glas radnika u druge sfere, politiku, poslodavce, najutjecajnije vođe svijeta (na primjer, Svjetski ekonomski forum gdje je bio redovan gost i govornik). 
Također, bio je snažan zastupnik ravnopravnosti spolova, te je uveo pravilo 40% zastupljenosti spolova odnosno jednakosti u svim odlučujućim tijelima UNI Global Uniona. I na ovom Kongresu je uvodno rekao: “Ja sam feminist i svi mi moramo biti feministi.” 
U svojem emotivnom oproštajnom govoru Philip Jennings je zaključio kako mu je 40-godišnja sindikalna karijera neopisivo obogatila život. Diljem svijeta prošao je mnoge anegdote, borbe, pa i životne opasnosti. „Zvali su me Globalni ratnik, a sada bih mogao postati Globalni mudrac. U životu nije toliko važna njegova duljina. Daleko važnije je da naš život ima svrhu te da iskoristimo svu svoju snagu i moć kako bismo ostvarili tu svrhu. Da pokušavamo poboljšati ovaj svijet, da to radimo sa strašću. Važno je da se svaki čovjek uspije izdignuti iz svoje sebične svakodnevice. Da osjeti puni dah života, da ne brine samo za svoje probleme, nego i za probleme drugih, da pomaže u svojoj užoj i široj zajednici. Uvijek trebamo dati sve od sebe, činiti najbolje što možemo i to je sve. Tako nikada nećemo kročiti sami, niti gubiti nadu“, kazao je Jennings. Zahvalio je svim kolegama, pozvao ih da i dalje nastave s dobrim radom te konstatirao da se ne boji za budućnost UNI-ja. 

Christy Hoffman na čelu UNI-ja

Peti kongres UNI Global Uniona izabrao je Christy Hoffman za novu glavnu tajnicu. Njezin izbor na čelo organizacije predstavlja vraćanje fokusa na organiziranje radnika i izazove koje postavljaju globalno loši poslodavci kao Amazon. 
„U svakoj zemlji radni ljudi suočeni su s korporativnom pohlepom, nejednakosti, niskim plaćama, napadima na kolektivno pregovaranje i porast nesigurnih poslova, često praćeno ksenofobijom i desnim ekstremizmom“, rekla je u svojem govoru Christy Hoffman te nastavila: „I priznajmo, niti solidarnost samih radnika, niti jedan sam sindikat, niti jedna sama zemlja ne može promijeniti globalnu plimu u kojoj velike korporacije postavljaju nova pravila igre gradeći ekonomski model za nekolicinu, a ne većinu. Moramo to promijeniti zajedno.“
Kao dosadašnja zamjenica glavnog tajnika UNI-ja, Hoffman je radila blisko s odjelom UNI-ja za strateške kampanje, UNI SCORE, koji je podržao gotovo 150 kampanja diljem svijeta na svim kontinentima. UNI je izborio 50 globalnih sporazuma koji radnicima omogućuju da se organiziraju bez straha kod vodećih poslodavaca, od kojih su posljednji potpisnici H&M, Orange, G4S, and Société Générale. Hoffman će podići na dodatnu razinu ovaj posao u svojoj novoj ulozi, već sada jačanjem ulaganja UNI-ja u regionalne i nacionalne centre za organiziranje u Centralnoj Europi i Kolumbiji. 
Uz ove kampanje Hoffman je također i arhitekt Bangladeškog sporazuma, inicijalno potpisanog 2013. godine i obnovljenog ove godine, a koji je učinio rad sigurnijim za milijune tekstilnih radnika u proizvodnji odjeće tražeći odgovornost brendova za njihovu izmještenu proizvodnju. 
Proteklih nekoliko godina Christy Hoffman je unaprijedila rad UNI-ja koristeći internacionalne mehanizme tražeći odgovornost korporacija, te kao glavna tajnica obećava poticanje njihovog daljnjeg korištenja. „Kolektivno pregovaranje je sada jasno priznato kao rješenje svjetskih kriza uzrokovanih nejednakošću prihoda i udjela u plaćama. Stoga moramo iskoristiti trenutak i voditi proces implementacije intelektualnih argumenata u realan svijet, u politike rješenja i stvarne pobjede za radnike“, rekla je. 
Glavna tajnica Christy Hoffman preuzima palicu od Philipa Jenningsa, koji je vodio UNI Global Union 18 godina. Jennings je rekao: “Ovo može biti zatvaranje jednog poglavlja, ali slijede još mnoga nova poglavlja. Pod vodstvom Christy Hoffman organizacija koju smo gradili posljednjih 18 godina će još ojačati i nastaviti put probijanja barijera i organiziranja radnika diljem svijeta.“ 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: