English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Božićnica
Isplata božićnice, njezin novčani iznos, odnosno način utvrđivanja toga iznosa nije utvrđen zakonom, već se može utvrditi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pojedinačnom odlukom poslodavca. Ako u tim aktima stoji da "će" ("mora" ili "radnik ima pravo") poslodavac radniku isplatiti božićnicu u određenom iznosu, tada radnik osnovano može od poslodavca zahtijevati ispunjenje te obveze.
Prema poreznim propisima, poslodavac može radnicima isplatiti u obliku regresa i/ili božićnice kao neoporezivi primitak do 2.500,00 kn. Naravno, poslodavac može radnicima isplatiti i veće iznose od neoporezivih. No, ako isplata božićnice nije propisana kao obveza poslodavca u nekim od gore navedenih izvora prava, tada to ovisi o volji poslodavca i njegovim financijskim mogućnostima. U ovakvim slučajevima se još jednom vidi važnost kolektivnih ugovora u kojima sindikati uvijek pokušavaju obvezati poslodavca na isplatu barem neoporezivog iznosa božićnice i/ili regresa. 
Ako iznos božićnice nije određen, treba biti barem odrediv. Kao što je rečeno, on se najčešće određuje u neoporezivom iznosu jednako za sve radnike. U tom smislu, radnicima koji rade puno radno vrijeme i onima koji rade nepuno radno vrijeme bit će isplaćen isti novčani iznos božićnice ako je on utvrđen jednako za sve radnike. Ako se iznos božićnice veže za obračun plaće, radnici koji rade puno radno vrijeme dobit će veći iznos božićnice od onih koji rade nepuno radno vrijeme. 

Dar djetetu

Sve što je gore navedeno, vrijedi i za dar djetetu do 15 godina starosti. Dar djetetu smatra se materijalnim pravom koje nije uređeno Zakonom o radu. On se najčešće utvrđuje kolektivnim ugovorom, te se sindikati uvijek trude taj dar propisati kao obvezu poslodavca (poslodavac „mora“, „će isplatiti“). Ako poslodavac svojim radnicima isplaćuje dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti), isplata se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada do iznosa od 600,00 kuna godišnje. Dakle, ako poslodavac isplaćuje dar djetetu, radnik ima pravo na dar za svako dijete koje je bilo kada tijekom tekuće godine, a zaključno sa 31. 12. tekuće godine navršilo 15 godina.
U slučaju da kod istog poslodavca rade oba roditelja, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, moguće je urediti obvezu poslodavca na isplatu dara djetetu samo onom roditelju preko kojeg je dijete zdravstveno osigurano ili za koje roditelj koristi uvećanje osobnog odbitka. Međutim, porezni propisi ne navode takvo ograničenje, što znači da bi poslodavac mogao dar djetetu u neoporezivom iznosu isplatiti i jednom i drugom roditelju.

Dar u naravi

Poslodavac može radniku jednom godišnje isplatiti dar u naravi u neoporezivom iznosu od 400,00 kn. Poslodavci taj dar najčešće radnicima daju za vrijeme uskrsnih praznika, no neki poslodavci to čine za vrijeme božićnih praznika. Dar u naravi se uglavnom sastoji od poklon-bona u vrijednosti od 400,00 kn, koji radnik mora iskoristiti u određenom trgovačkom lancu koji je naveden na poklon-bonu ili ga neki poslodavci samostalno kupuju i daruju ga radniku. 
Dar u naravi također nije uređen Zakonom o radu, nego se ugovara kao dodatno pravo za radnike i to uglavnom kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

13. plaća

Poslodavci u Hrvatskoj koji se odluče radnika nagraditi ili pomoći mu za vrijeme božićnih praznika, uglavnom se odlučuju za bonove za kupovinu u nekim trgovačkim lancima. U većini zemalja Europske unije bonovi su nepoznanica, a radnici uglavnom za Božić, odnosno na kraju godine, primaju 13. plaću, kod nas poznatu tek u nekoliko tvrtki. 
13. plaća se uglavnom isplaćivala u 12. mjesecu, te je predstavljala ili potpuni iznos uobičajene plaće radnika, ili jedan njegov dio. Danas je ona u Hrvatskoj gotovo nepoznanica.

Neoporeziva naknada

Gotovo svi poslodavci koji isplaćuju gore navedene naknade, isplaćuju ih u neoporezivom iznosu. Poslodavci koji imaju ugovorene božićnice ili dar za djecu, zaista isplaćuju te iznose i uglavnom se ne vode sporovi oko neisplate predmetnih naknada. Ako su ta prava uređena kolektivnim ugovorom, poslodavci to poštuju čime se još jednom osjeti sigurnost kolektivnih ugovora. (MM)

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: