English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Radna sredina, stres i prevencija
Stres se pojavljuje kada zahtjevi posla koje radnik obavlja nadilaze njegovu sposobnost da se nosi s njima. Doživljaj stresa je psihološke naravi, što znači da nepovoljno utječe na promjene u čovjekovu razmišljanju, ponašanju te promjeni osjećaja. Nažalost, ne može se vidjeti ili „potvrditi” preko krvne slike ili drugih mjeritelja čime je prepoznavanje otežano. 
Bitno je naglasiti kako stres nije bolest, ali može dovesti do bolesti ili pogoršati već postojeće probleme radnika u njihovom radnom i životnom okruženju.
Stres je prema Zakonu o zaštiti na radu definiran kao zdravstvena i psihička promjena koja je posljedica akumuliranog utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituje se kao fiziološka, emocionalna i kognitivna reakcija koja dovodi do promjene ponašanja radnika.
Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom među najvećim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu. Oni znatno utječu na zdravlje pojedinaca, organizaciju, međuljudske odnose, poslovanje i gospodarske učinke. 
Poslodavac je u skladu sa Zakonom obvezan provoditi mjere prevencije stresa, a obveza je radnika postupati prema uputama poslodavca.
Psihosocijalni rizici odnose se na negativne psihološke, fizičke i društvene rezultate koji proizlaze iz nepovoljne organizacije i upravljanja na radnome mjestu. Rizici na mjestima rada su: pretjerani zahtjevi (kašnjenja, rokovi, prekidi), nedostatak osobnog nadzora (ako drugi određuju ritam rada, nedostatak fleksibilnosti u radu), neodgovarajuća potpora (nedostatak ohrabrenja), loši odnosi (diskriminacija, ponižavanje, zlostavljanje – psihološko nasilje), sukob uloga ili nedostatak jasnoće (teško rješivi zadaci, „tuđi” posao, uloge iznad/ispod sposobnosti), loše upravljanje promjenama, nasilje od trećih osoba (rad s javnošću, rukovanje s novcem) kao i strah od gubitka posla, zapošljavanje na određeno vrijeme te neredovita isplata plaća.
Istovremeno, ne smiju se zanemariti rizici u životnoj okolini kao što su: ravnoteža posla i privatnog života, usklađivanje sa zahtjevima na poslu i kod kuće, glavni životni događaji (brak, trudnoća i odgoj djece, rastava braka, selidba), osobni i društveni problemi, problemi životnog stila (alkohol i droga, životni uvjeti), međuljudski odnosi (sukob, uznemiravanje, nedostatak potpore), financije (dugovi ili briga zbog novca), bolest/težak gubitak (odgovornost skrbništva).
Psihosocijalne rizike je moguće izmjeriti pomoću procjene rizika u čiju je izradu potrebno uključiti radnike, njihove predstavnike te odgovarajuće stručnjake. 
Prevencija i korektivno djelovanje su jedini način na koji se može sačuvati zdravlje radnika, a trebalo bi se provoditi kroz neizostavnu potporu rukovoditelja i kolega, preko informiranja, planiranja i kontinuirane edukacije radnika.
Stres je među najvećim i najčešćim uzročnikom bolovanja povezanih s poslom, te negativno djeluje na učinkovitost radnika, radnici nisu motivirani za rad, a u konačnici zanemarivanje poduzimanja odgovarajućih preventivnih mjera može nepovoljno utjecati na pojedinca i ostvarivanje poslovnih ciljeva. Stres i psihosocijalni rizici na mjestu rada jednako su važni kao i fizikalne i druge opasnosti. 
Zato je zajednički interes poslodavaca, sindikata, radničkih predstavnika i radnika socijalnim dijalogom i suradnjom djelovati na sprječavanje uzroka stresa i stvaranje pozitivne radne klime. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: