English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stres na radu - Prevencijom rizika do zdravog radnog mjesta
Zbog velikog interesa Nezavisni hrvatski sindikati su u suradnji s Hrvatskim zavodom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 9. i 10. ožujka 2017. godine održali dva stručna seminara „Izazov: Stres na radu – Prevencijom psihosocijalnih rizika do zdravog radnog mjesta“, za povjerenike radnika zaštite na radu i druge zainteresirane u sindikatima udruženim u NHS, na kojima je sudjelovalo i desetak sindikalnih povjerenika našeg Sindikata. 
Sudionike seminara uvodno je pozdravila prim. dr. sc. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, dok su seminar i praktičnu radionicu vodile Helena Koren, mag. psih. i Ana Zavalić, dr. med., djelatnice Zavoda.
Seminar je namijenjen sindikalnim povjerenicima i povjerenicima radnika za zaštitu na radu koji pokazuju velik interes za područje procjene psihosocijalnih rizika i provođenje mjera prevencija unutar svojih kompanija.
Upravo u želji stjecanja novih znanja i vještina u upravljanju psihosocijalnim rizicima i podizanju svijesti o stresu na radu, ovaj seminar će u ožujku ukupno pohađati osamdesetak sindikalnih povjerenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, koji će dobivene informacije o ovoj temi primjenjivati u svojem svakodnevnom radu i tako biti aktivni sudionici u sustavnom upravljanju psihosocijalnim rizicima na radnim mjestima u svojim kompanijama.
Na seminaru je predstavljen teorijski dio o odnosu psihosocijalnih rizika i stresa na radu te adekvatnim postupcima procjene psihosocijalnih rizika i upravljanja stresom na radu, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Radionica je obuhvaćala primjenu upitnika za procjenu psihosocijalnih rizika te interpretaciju rezultata.

Pola radnih dana gubi se zbog stresa

Svakako pozitivan pomak predstavlja da se stres i njegovi negativni učinci na radnika počinju sagledavati sustavno i sa znanstvenog stajališta, što je važan korak u početku učinkovitije prevencije i suzbijanja. 
Stres je nakon koštanih tegoba, drugi najviše prijavljivan zdravstveni problem povezan s radom u Europi i u Hrvatskoj. Preko 50% svih izgubljenih radnih dana može se pripisati stresu na radu i povezanim rizicima, a troškovi se mjere u milijardama eura. Iako su mnogi poslodavci načelno svjesni problema, tek manji broj provodi mjere upravljanja rizicima stresa na radu. 

Neravnoteža zahtjeva posla i mogućnosti radnika

Stres na radu proizlazi iz neravnoteže zahtjeva posla i uvjeta rada s jedne strane te znanja, vještina, fizičkih i psihičkih karakteristika radnika s druge strane. Stres se manifestira kao fizička, psihička i socijalna disfunkcija, kada zahtjevi posla i odnosa i opterećenja koje nosi nadilaze sposobnost aktivnog sučeljavanja radnika s njima. Jednostavno, nepodudarnost mogućnosti i potreba radnika te zahtjeva i uvjeta posla izazivaju stres. 

Mnogi izvori stresa

Valja napomenuti da izvori stresa nisu samo u lošoj komunikaciji i odnosima radnika i nadređenih, štoviše izvori stresa su često u drugim pa i objektivnim sferama samog posla: od odnosa s klijentima, nedostatka raznovrsnosti, kratkim ciklusima i vremenskim rokovima, monotonosti posla, prevelikom ili premalom opterećenju, vremenskim pritiscima, nedostižnim rokovima, radnom rasporedu, smjenskom noćnom i prekovremenom radu, predugom, neredovitom i nepredvidivom radnom vremenu na koje se ne može utjecati, do neadekvatnih radnih uvjeta i radne opreme. 
Izvori stresa nalaze se i u lošim karakteristikama radne organizacije: od slabe komunikacije, nedostatka povratnih informacija, niske razine podrške u rješavanju problema, nejasnih ciljeva, nedostatku kontrole nad zadacima, nemogućnosti odlučivanja o načinu i vremenu izvršavanja zadataka, visokog stupnja odgovornosti, do loših ljudskih odnosa, stagnacije karijere, niske plaće, ali nesigurnosti zaposlenja, nemogućnosti usklađenja privatnih i poslovnih obveza, do slabe podrške obitelji. Vidimo da je iznimno široko područje u kojem nalazimo izvore stresa kod radnika, a dio njih mogao bi se eliminirati čak i bez većih materijalnih troškova. 

Uzrok mnogih bolesti i pada radne sposobnosti 

Simptomi stresa su mnogi, a u grupama se mogu podijeliti u negativne emocionalne, fizičke, kognitivne i ponašajne reakcije. Posebice kod dugotrajnog stresa javljaju se negativni učinci na radnika i njegov rad; od sagorijevanja na poslu, smanjenog zadovoljstva radom, smanjene motivacije, do lošeg fizičkog i psihičkog zdravlja te problema u privatnom životu. Razvijaju se i mnogi poremećaji i bolesti: srčane tegobe, dijabetes, metabolički poremećaji, probavne tegobe, glavobolje, bolovi u leđima, kožne bolesti, poremećaji imuniteta, reproduktivnog sustava, poremećaja spavanja, nezdravih navika, ovisnosti, češćih ozljeda na radu, do depresije i anksioznosti, čak i samoubojstva (oko 20% suicida povezano je uz probleme na radnom mjestu). 
S aspekta poslodavca stres dovodi do smanjene radne učinkovitosti, lošijih poslovnih rezultata, povećanih troškova i slabijeg ugleda organizacije.
 
Prevencija mora biti u interesu obje strane

Stoga zdravo radno mjesto treba biti u fokusu ne samo radnika i sindikata, već i poslodavaca. Ako već ne iz istinske brige o radniku kao čovjeku, onda barem iz aspekta poslovnih rezultata i profita. 
Prvi korak u borbi s Epidemijom stresa na radnom mjestu, kako ovu pojavu naziva Svjetska zdravstvena organizacija, jest osvješćivanje o problemu. Pritom prema našem mišljenju ovaj proces treba u većoj mjeri jasno ući u svijest poslodavaca. Tek kad obje strane budu svjesne da se radi o obostranom problemu, tek kad i poslodavci budu istinski željeli rješavati problem stresa na radu, tek tada će se moći stvoriti i kvalitetni pomaci. 
Jednostrano rješavanje višestrukih i složenih životnih odnosa, kao što je i radni odnos, ne može dati rezultata ni dovesti do harmonije. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: