English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Izbori radničkih predstavnika - Odnos radničkih predstavnika i poslodavaca
U osiguranju temeljnih interesa radnika značajno mjesto zauzima pravo suodlučivanja. Prava i obveze u nadležnosti radničkih vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu i predstavnika radnika u organu poslodavca ukazuju na njihov značaj ne samo u zastupanju i zaštiti prava zaposlenih, nego i u oblikovanju industrijskih odnosa kod poslodavca. Potreba prilagođavanja zahtjevima tržišta dovodi do stalnih promjena, koje u značajnoj mjeri ne samo da određuju položaj zaposlenih, nego i radničke predstavnike dovode u poziciju aktivnog subjekta i odgovornog socijalnog partnera upućenog na konstruktivnu suradnju s poslodavcem pri čemu je neovisno o različitim interesima, njihov opći interes zajednički. U radnoj sredini ključni akteri su poslodavac, sindikati, radničko vijeće, predstavnik radnika u nadzornom odboru te povjerenik radnika za zaštitu na radu.

Interes sindikata i svakog poslodavca

Izbori radničkog vijeća i povjerenika radnika za zaštitu na radu interes je i sindikata, svih radnika, ali i svakog odgovornog poslodavca. Iako je zakonodavac omogućio da ako nije izabrano radničko vijeće, sindikalni povjerenik (ako je više sindikata kod poslodavca, sindikati se moraju sporazumno dogovoriti o osobi) može preuzeti sva prava i obveze radničkog vijeća, osim imenovanja predstavnika radnika u organ poslodavca, ipak je praktičnije, opravdanije, demokratičnije i korisnije rješenje izbor radničkog vijeća.
Bitno je razlikovati ulogu i zadaće radničkog vijeća i sindikata, ali i uvidjeti njihovu interakciju i prostor za zajedničku suradnju, a time i sinergiju rezultata.
Radničko vijeće predstavlja most komunikacije i predstavljanja između radnika i poslodavca, u službi je zaštite individualnih prava radnika, djelokrug rada određen mu je Zakonom o radu te ima dodatnu mogućnost zaključivanja sporazuma s poslodavcem kojim se mogu na odgovarajući način dodatno i prošireno urediti određena pitanja.
Sindikati su udruge radnika, odnosno dobrovoljnih članova koje promiču zaštitu kolektivnih prava i interesa radnika te djeluju na osnovi svojih akata, preko pritisaka te industrijskih akcija.
Naravno, u dosadašnjoj praksi susrećemo različite situacije, među koje kao prepreke i ograničenja za razvoj suodlučivanja možemo istaknuti: nerazumijevanje uloge radničkog vijeća i sindikata, strah od „konkurencije”, neadekvatni uvjeti za rad i aktivnosti radničkog vijeća, nezainteresiranost radnika, interes poslodavca za „preuzimanje” radničkog vijeća i sl. 
Međutim, neprijeporno je da sudjelovanje radnika u odlučivanju preko svojih izabranih predstavnika, donosi određene prednosti i koristi, za sindikate i sve radnike, kao što su: mogućnost utjecaja na kvalitativno i kvantitativno ostvarivanje određenih prava, mogućnost utjecaja na pravodobno i učinkovito ostvarivanje prava, mogućnost izražavanja volje i interesa radnika, mogućnost oblikovanja demokratskog stava većine, iskazivanje odgovornosti za budućnost, zadovoljavanje principa zaštite interesa radnika i principa širenja demokracije te dvostruka mogućnost zaštite interesa radnika. 

Međuovisnost interesa

Nadalje, između radničkog vijeća, sindikata i poslodavca postoji međuovisnost interesa kroz proces obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja. Zajedničko područje interesa kroz obavješćivanje uključuje stanje, rezultate poslovanja i organizaciju rada, razvoj poslovnih aktivnosti i njihov utjecaj na poslovanje i položaj radnika, kretanje i promjene u plaćama, zaposlenost i modele zapošljavanja, zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te unapređivanje uvjeta rada. 
U području savjetovanja zajednička suradnja i interesi poslodavaca i radničkog vijeća su donošenje pravilnika o radu, plan razvoja i politika zapošljavanja, optimizacija broja zaposlenih, prijenos vlasništva poduzeća ili dijela poduzeća, mjere unapređivanja u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, uvođenje novih tehnologija, promjene u organizaciji i načinu rada, plan godišnjih odmora, raspored radnog vremena, noćni rad, naknada za izume i tehnička unapređenja te kolektivni višak radnika. 
Područje zajedničke suradnje poslodavaca i radničkih predstavnika u okviru suodlučivanja omogućuje prostor za pripremu najosjetljivijih odluka, kao što su: otkaz kandidatu ili članu radničkog vijeća, otkaz radniku sa smanjenom radnom sposobnošću ili radniku s invaliditetom, otkaz radniku starijem od 60 godina, otkaz predstavniku radnika u organu poslodavca, uvrštavanje određenih radnika u kolektivni višak radnika, prikupljanje, obrađivanje, korištenje i dostavljanje podataka o radniku trećim osobama te imenovanje osobe ovlaštene za uporabu osobnih podataka radnika.

Konstruktivna i kontinuirana suradnja

Dakle, gotovo da nema niti jednog važnog pitanja od neposrednog interesa za zaposlene i njihove predstavnike te poslodavce oko kojeg postoji potreba informirati se, savjetovati ili sudjelovati u pripremi odluka. Sva navedena područja upućuju na potrebu konstruktivne i kontinuirane suradnje radničkih predstavnika i poslodavaca kako bi socijalnim dijalogom i najvišom razinom suglasja pridonosili ostvarivanju stabilnosti, poslovnih ciljeva i razvoju.
Naravno, vrlo je važna i provedba obveze radničkog vijeća koje mora redovito obavješćivati radnike i sindikate o radu, primati njihove poticaje i prijedloge te kroz suradnju sa svim sindikatima kvalitetno raditi na zaštiti i promicanju prava i interesa svih radnika.
Ključne pretpostavke za ostvarivanje zajedničkih interesa i mogućih pozitivnih učinaka su: poštovanje, razumijevanje, povjerenje, sudjelovanje i odgovornost. Ako se ostvare navedene pretpostavke, dolazi se do željenih pozitivnih učinaka kao što su: motiviranost, dobri međuljudski odnosi, dobri uvjeti rada, dobro zdravlje, zaposlenje, produktivnost, konkurentnost, kvalitetan i održiv kolektivni ugovor na temelju kojeg se poštuju prava i obveze radnika, te poslovni rezultat u kojem se iskazuje dobit, a tvrtka ili ustanova na najbolji mogući način potvrđuje i svoju društvenu odgovornost.
Postavlja se pitanje, mogu li radničko vijeće, sindikati, povjerenici radnika za zaštitu na radu i predstavnik radnika u organu poslodavca, zajedno pridonositi kvalitetnom suodlučivanju? Naravno, odgovor je pozitivan, ali pod uvjetom da je prisutna zdrava konkurencija, korisna nadopuna sindikalnom predstavljanju, da se na primjeren način izražavaju i ostvaruju prava i interesi svih radnika te da je prisutna kvalitetna međusobna komunikacija i suradnja.

Razvijati odnose suradnje, poštovanja i razumijevanja!

Sudjelovanje radnika u poslovnom odlučivanju nema alternative. Zato je potrebno omogućiti, podržavati i razvijati sudjelovanje radnika u odlučivanju preko njihovih izabranih predstavnika s ciljem sadržajne suradnje s poslodavcem, osnaživanja svih radnika u ostvarivanju njihovih prava i interesa te međusobnog razumijevanja. Izmišljena ili nametnuta konkurencija radničkog vijeća i sindikata na štetu je radnika, i nije na dobrobit svih zaposlenih i poslodavaca. Socijalni dijalog, partnerstvo i radničko sudjelovanje u poslovnom odlučivanju nužno je pretpostaviti socijalnom konfliktu.
Kako bi aktivnosti radničkog vijeća bile što učinkovitije potrebno je detaljno planirati rad radničkog vijeća, svaki član radničkog vijeća mora imati konkretno zaduženje polazeći od organizacijskog ustroja poslovnog subjekta i pojedinih skupina zaposlenika (mladi, žene i invalidi), vrlo je bitna „specijalizacija” pojedinih članova radničkog vijeća za pojedina područja i zadatke (priprema pojedinih točaka i nadzor nad provedbom zaključaka). Predsjednik radničkog vijeća ima brojne zadaće kao što je vođenje tekućih poslova, nadzor nad provođenjem zaključaka, priprema sastanaka, korespondencija, tehnička koordinacija, informiranje zaposlenika, suradnja sa sindikatima, povjerenicima radnika za zaštitu na radu i njihovim koordinatorima te predstavnikom radnika u organu poslodavca, zatim planiranje obrazovanja članova radničkog vijeća, korištenje stručne pomoći u radu radničkog vijeća, priprema skupova radnika i drugo.
Razvijanjem kulture dijaloga i partnerstva radničko vijeće, sindikati, povjerenici radnika za zaštitu na radu te predstavnik radnika u organu poslodavca kao legitimni radnički predstavnici mogu daleko više postići u zastupanju interesa zaposlenih kao i u suradnji s poslodavcima. 
Istovremeno, ciljevi djelovanja radničkih predstavnika ovisni su o konkretnom poslodavcu, njegovim poslovnim planovima, internim aktima i rezultatima, što upućuje na zaključak da svi zajedno trebaju razvijati odnose suradnje, poštovanja i razumijevanja kako bi u najvećoj mjeri opravdali povjerenje radnika i vlasnika ostvarujući opće i posebne interese. 


Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: