English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
145 godina Sindikata grafičara - prvog radničkog sindikata u Hrvatskoj

Srpanj je mjesec koji je zlatnim slovima upisan u radnički i sindikalni pokret Hrvatske. Naime, prije točno 145 godina, 4. srpnja 1870. godine, nakon mukotrpne 20-godišnje borbe, Zemaljska vlada u Zagrebu (tada podređena Budimpešti) odobrila je PRAVILA, čime je legaliziran rad Hrvatskog tipografskog društva, prvog radničkog sindikata na tlu Hrvatske.
A već 24. srpnja iste godine Privremeni odbor sazvao je konstituirajuću skupštinu u gostionici “K staroj lipi” u Zagrebu. Uz prisutnost oblasnog povjerenika, poznatog hrvatskog pisca Augusta Šenoe, za prvoga predsjednika izabran ja 23-godišnji grafičar Dragutin Kale. Prema Pravilima, “članom Tipografičkog družtva je svaki u Hrvatskoj i Slavoniji, u kojoj god knjigotiskarni radeći i redovito od nauka oslobođeni tipograf”.
Od tada, pa do danas, mijenjale su se države, politički sustavi, a s njima i vlade i vladari, vitlali (polu)kolonijalni mačevi i bičevi, grmljavina stada tresla je zemlju i nebesa, gazila ljude, radnike i sindikate nerijetko bacala na ulice i tamnice, na vlastitome tlu i u svojoj domovini. Ali - “ono što te ne ubije, to te ojača”. Miris i zov slobode bio je jači od sile i nepravde. Ne samo da je Sindikat grafičara opstao, nego je jačao iz godine u godinu, zahvaljujući jedinstvu radnika i njihovoga rukovodstva u osvajanju granica slobode i borbe za socijalnu pravdu i ljudsko dostojanstvo.
Sindikalni plamen, koji su hrvatski grafičari upalili po ugledu na svoje kolege u zapadnoj Europi, proširio se diljem jugoistočnog europskog kontinenta, a naši su grafičari odlazili i u druge zemlje (npr. u Bugarsku) da tamo šire stručna znanja i zametke sindikalnoga pokreta.
145 godina nisu povijest koja žulja i steže u grlu, spremna da zavapi. Naprotiv, to je put ponosa i slave, a ove prigodne riječi samo su borba protiv zaborava.

Da bismo očuvali bogatu prošlost, gledajmo u budućnost

Najbolji dokaz potrebe našeg sindikata jest naša povijest. Kao najstariji sindikat na ovim područjima Europe, slavimo 24. srpnja 1870. godine – 145 godina našeg postojanja i kontinuiranog rada.
Počeli smo djelovati još u vrijeme kad se Hrvatska izvlačila iz feudalizma. Radić, Tito, Tuđman… i svi drugi za koje se smatra da su obilježili našu noviju povijest, tada se još nisu ni rodili, a kamoli djelovali. Promijenili smo pet odnosno šest država, preživjeli svjetske ratove i radili u različitim društvenim sustavima. Stoga zaista možemo biti bez opterećenja da nas se poistovjećuje s bilo kime, osim s nama samima.
Sve to vrijeme nismo opstali samo sebe radi, već zato što su radnici naše djelatnosti imali potrebu udružiti se i štititi svoje interese. Treba li uopće boljeg dokaza naše budućnosti od kontinuiteta iz naše prošlosti? Svakako ne.
No, iako ni na koji način ne smijemo zanemariti našu povijest, ne smijemo niti pasti zamku da počnemo živjeti u njoj i hraniti se samo njome. Onaj tko samo gradi spomenike, nema prave budućnosti. Naš sindikat upravo se održao sve ove godine jer je uspio odgovarati izazovima svojeg vremena i nije ostao zarobljen u svojoj povijesti.
Budimo ponosni na našu prošlost, obilježavajmo naše jubileje, kao to činimo i ovdje. No, budimo ipak prije svega orijentirani na našu sadašnjost i budućnost te savladavanje mnogobrojnih izazova koji svakodnevno dolaze pred nas. Samo okrenuti prema budućnosti možemo računati da ćemo i sačuvati našu bogatu prošlost.

Verzija za ispis
 
Najstariji sindikat u jugoistočnoj Europi

  Godine 2015. je 145. obljetnica osnivanja Hrvatskog tipografičkog društva za međusobno podupiranje i naobraženje (kasnije: Hrvatsko tipografsko društvo), najstarije radničke udruge u Hrvatskoj i u jugoistočnoj Europi.
  Hrvatski grafički radnici, kao i drugdje u Europi, činili su tada najobrazovaniji i najorganiziraniji dio hrvatskog radništva, višestruko strukovno povezanog s tadašnjim europskim strukovnim sindikalnim udrugama, predstavljajući na prostoru jugoistočne Europe lučonošu proboja i razmaha ne samo ljepote »crne umjetnosti«, nego i napredne radničke misli, solidarnosti i perspektive.
  U povodu ovoga slavnoga jubileja objavili smo isječke iz bogate sindikalne prošlosti grafičara i nakladnika.

Verzija za ispis
 
Osnutak Hrvatskog tipografskog društva

Hrvatsko tipografičko društvo za međusobno podupiranje i naobraženje osnovano je 24. srpnja 1870. godine u Zagrebu, u gostionici »K staroj lipi«, i to nakon mukotrpne 20-godišnje borbe s vlastima u Beču, jer bez suglasnosti austrougarskih vlasti, Zemaljska vlada u Zagrebu nije mogla odobriti rad te udruge. Kada je, 4. srpnja 1970. Zemaljska vlada odobrila Pravila udruge, mogao je Privremeni odbor sazvati konstituirajuću skupštinu Hrvatskog tipografskog društva, prvoga radničkog sindikata na tlu Hrvatske. Zanimljivo da je predstavnik Zemaljske vlade na toj skupštini bio poznati hrvatski književnik August Šenoa.
Prvim predsjednikom Društva postao je Dragutin Kale, 23-godišnji ugledni grafički radnik iz Zagreba.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prvi štrajk od 13. do 21. siječnja 1872. g.

Nakon konstituiranja i usvajanja Pravila Hrvatskog tipografskog društva dolazi i do prvih trzavica među članovima: veći dio članova zalaže se za reguliranje naukovanja kroz poseban pravilnik, te utemeljuju Blagajnu za podupiranje žrtvom postalih sudrugova, tj. štrajkaški fond, te se zalažu za proširenje društva članovima iz provincije. Međutim, s tim se ne slažu poslovođe, bilo iz osobnih malograđanskih pobuda, bilo kao eksponenti građanskih stranaka, bilo kao povjerljive osobe svojih poslodavaca. Da te trzavice nisu bile bezazlene, svjedoči i povlačenje nekih članova s dužnosti na koje su izabrani.

Hrvatski tipografski radnici su u Narodnim novinama obrazložili svoje zahtjeve glede novoga cjenika rada, a na kraju svoga pismakažu: »Neka se onaj tko misli da je naš poso lagan i jednostavan, to da  su naše tražbine pretjerane, lati, osvjedočenja radi, našega posla, pa ćemo vidjeti dokle će izdržati i kako će kukavno sa 10 forinta životariti.  Naše tražbine nisu pretjerane, već možemo punim pravom tražiti, danam cjenik se onako povisi, da si možemo 12 – 13 forinta u vremenu  od 10 sati na dan kroz tjedan zaslužiti, da nam barem je moguće samonešto čovjeku dolikujući živiti.« 
Nakon što su vlasnici tiskara odgovorili »Neprihvatljivo«, Odbor Hrvatskog tipografskog društva je, 28. prosinca iste godine, svim svojimčlanovima uputio okružnicu. Već sljedećeg dana, 30. prosinca, počela se realizirati odluka skupštine. U četiri – od pet – tiskara tipografi su dali otkaze. Kakva je bila situacija u Zagrebu, u kojoj su našli tipografi, ilustrira pisanje »Vorwärtsa«: »Kolege! U Zagrebu je raspušteno društvo i zaplijenjen sav društveni novac, samo da bi se pokolebalo naše tamošnje kolege, koji su svi (osim jednog jedinog) u subotu pred osam dana otkazali, a u ovu subotu i obustavili rad. Ipak to nije pomoglo. Među zagrebačkim kolegama vlada najbolji duh. Čvrsto i jednodušno oni stoje u obrani svojih prava, usprkos zapljenama i mjerama policije…

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Između dva štrajka: HUMANITARNO I KULTURNO DJELOVANJE

Između prvog i drugog štrajka prošlo je dvadeset godina (1872. – 1892.). To je vrijeme iskorišteno za brojne kulturne i humanitarne akcije. Najprije su u Hrvatskom tipografskom društvu izradili nova Pravila tiskarah i slovarah u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, koja je Vlada potvrdila 29. listopada 1874. godine, koja su za razliku od starih Pravila, sadržavala i skrb o nemoćnim tipografima, te o udovama i siročadi. Pet godina kasnije opet su tipografi donijeli nova Pravila, treća po redu, u kojima su prevladavale samo nove obaveze i dužnosti članova, a i onemogućen je priliv novih članova. Takav korak unazad rezultat je vladavine Khuena Hedervaryja. O stanju u tadašnjem hrvatskom društvu piše Radnički prijatelj, prve radničke novine u Hrvatskoj (1874.).

  • Borba za stalno radničko glasilo
  • Kulturno-prosvjetno djelovanje
  • Izgrađivanje i jačanje tipografske organizacije
  • Drugi štrajk – 1892. godine
  • Ukinuta policijska prismotra društva

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
RAD DRUŠTVA od 1900. do 1920. godine

Važan događaj u radu Društva zbio se 1905. godine, kada je sagrađena nova društvena zgrada, kao dvorišna zgrada, s već postojećom, na uglu Primorske ulice i Ilice u Zagrebu. Prvi kat bio je namijenjen organizaciji, tj. Hrvatskom tipografskom društvu. Tu su bile društvene kancelarije i dvorana. Nakon 18 godina Hrvatsko tipografsko društvo iselilo je iz svojih društvenih prostorija u Dugoj ulici.
Nakon što se Društvo, početkom 1906. godine, uspjelo izboriti za novi cjenik (tarifni pravilnik) – Cjenik za knjigotiskarske pomoćnike u Hrvatskoj i Slavoniji (za period 1. I. 1906. – 31. XII. 1913.) uslijedila je teška borba za njegovu primjenu, a posebno je teško bilo u provinciji.
Početak 1909. godine obilježen je dvama značajnim događajima u životu sindikalnog pokreta tipografskih radnika Hrvatske: prvi je od njih stupanje na snagu Fonda za neuposlene, te oživotvorenje »namjesnog odsjeka« Hrvatskog tipografskog društva.

  • Obilježavanje 40-godišnjice Društva
  • Zemaljska konferencija tipografskih radnika
  • U Državi Slovenaca, Hrvata i Srba
  • Osnovan Kartel strukovnih saveza
Verzija za ispis Pročitajte više
 
SINDIKATI U II. SVJETSKOM RATU I NAKON NJEGA

Uspostava Banovine Hrvatske dočekana je u sindikatima s oduševljenjem, jer se očekivalo da će biti više prostora za slobodno sindikalno djelovanje. Međutim, već 1. rujna 1939. godine Hitlerova Njemačka napada Poljsku i time započinje Drugi svjetski rat. Vlada Cvetković – Maček,
30. prosinca 1940. g., ukida Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije (URSSJ). Jedino zagrebačka organizacija grafičkih radnika, 2. rujna 1940. godine, osniva Uzajamno-pripomoćnu zadrugu grafičkih radnika, u koju se upisalo nekoliko stotina članova. Spašavale su se materijalne tekovine organizacije. Sindikatu je prijetila smrt.
Dana 1. travnja 1941. g. izašao je posljednji broj »Grafičkog radnika«, kao glasila SGRJ-a, a ista je sudbina uskoro zadesila i »Grafički vjesnik«,
list savezne organizacije grafičkih radnika u Banovini Hrvatskoj.

  • Sindikati u NDH
  • Antifašistička borba
  • Utemeljenje saveznog sindikata grafičara
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uvođenje samoupravljanja

Uvođenje u život Osnovnog zakona o upravljanju državnim privrednim poduzećima i višim privrednim poduzećima od strane radnih kolektiva, što ga je Narodna skupština FNRJ donijela u lipnju 1950. godine, imalo je bitnog odraza i na položaj sindikata. Tim povodom savezno sindikalno glasilo »Rad« piše:
»U vezi s učešćem radnika u upravljanju poduzećima, odnosno proizvodnjom, slabi onaj zadatak sindikata koji su oni imali u vezi sa zaštitom interesa radnika, jer sada tu stvar radnici sami rješavaju preko svojih savjeta, odnosno upravnih odbora u proizvodnji. Time se ujedno olakšava dvostruka uloga sindikata, koji su, s jedne strane, imali da štite interese radnika, a, s druge strane, morali su isto tako da vode računa o interesima narodne države, o interesima cjeline, o interesima čitave zajednice. Upoznavanjem radnika u procesu upravljanja proizvodnjom sa svim problemima – s akumulacijom, s troškovima proizvodnje, s raznim mnogobrojnim problemima s kojima su se do tada morali baviti samo direktori, odnosno tadašnje uprave i sindikati, bit će olakšan rad sindikata u tom pogledu...«

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Na novome putu

Na svojoj Prvoj skupštini, 27. lipnja 1991. godine, Samostalni sindikat radnika u grafičkoj, informativnoj i izdavačkoj djelatnosti Hrvatske donio je odluku o istupanju iz članstva Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, te da neće pristupiti nekoj od preostalih sindikalnih centrala, već vlastitim snagama i sredstvima graditi svoj samostalni sindikat.

  • Razvijamo sindikalnu politiku sa članovima, a ne za njih!
  • Prvi kongres
  • Hrvatsku je zahvatila društvena, gospodarska i moralna kriza
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prvo desetljeće novog tisućljeća

 

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske zakoračio je u prvu deceniju novoga milenija nastavljajući kontinuitet svoga djelovanja iz prethodnoga razdoblja,a to znači nove probleme koje nameće životna zbilja mora se rješavati sukladno i toj zbilji, ali i tradiciji dugoj 140 godina ovoga Sindikata.

Verzija za ispis Pročitajte više
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: