English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 »
Teorija pravde i sindikalni sporazum

Osnovna ideja je da principi pravde za osnovnu strukturu društva jesu predmet izvorne suglasnosti aktera. To su principi za koje slobodne i racionalne osobe smatraju da bi unaprijedili njihove interese ako bi ih prihvatili u nekom početnom položaju jednakosti, kao one koje određuju temeljne uvjete njihovog udruživanja. Ovi principi trebaju regulirati sve dalje sporazume; oni bliže određuju vrste društvene suradnje u koju se može stupiti i oblike vlasti koji se mogu ustanoviti. Ovakav način bavljenja principima pravde naziva se pravdom kao nepristranošću.
Vlast nema autoritet da udruženja čini legitimnim ili nelegitimnim ništa više nego što ima to ovlaštenje u pogledu umjetnosti ili znanosti. Ove se stvari jednostavno ne nalaze u njenoj nadležnosti ako je određeno pravednim ustavom i zakonom. Državu, prema principima pravde, prije treba razumjeti kao udruženje koje se sastoji od jednakih građana i njihovih udruženja. Ona uređuje traganje pojedinaca za njihovim moralnim i duhovnim interesima u skladu s principima s kojima bi se oni sami suglasili u početnoj poziciji jednakosti. Upotrebljavajući svoje moći, na ovaj način vlast djeluje kao zastupnik građana i zadovoljava zahtjeve njihovog javnog poimanja pravde.

  • Pobjednički trijumfalizam
  • Nastup s pozicije moći
  • Vlada dovodi u pitanje pravnu upitnost
  • Uspostaviti sindikalnu vezu javnog i privatnog sektora
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Društveno odgovorno restrukturiranje poduzeća

U najužem smislu, pojam "restrukturiranje" predstavlja reorganizaciju poslovnih operacija u cilju povećanja produktivnosti i profita. U širem smislu, pojam restrukturiranja obuhvaća brojne aktivnosti od kojih su najčešće: tehnološke promjene, spajanje i kupovina kompanija, deregulacija i privatizacija, novi regularni okviri, outsourcing i offshoring, prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, izmjene strukture tržišta i dr. Nije rijetkost da samo restrukturiranje izazove izmjene u geografskom opsegu organizacija, kao i smanjenje broja radnika, a kada je riječ o velikim organizacijama, ima snažan utjecaj i na život zajednice i lanac opskrbe uslugama ili proizvodima. U globalnom pogledu, restrukturiranje ne zahvaća samo multinacionalne kompanije i velike organizacije, nego i mala i srednja poduzeća. Međutim, u praksi se događa da se restrukturiranju velikih i multinacionalnih kompanija posvećuje veća pažnja, a da se proces restrukturiranja u malim i srednjim poduzećima provodi kao "tiho restrukturiranje".

  • Što je "društveno odgovorno restrukturiranje"?
  • Utjecaji restrukturiranja na pojedinačnog radnika
  • Važan socijalni dijalog
  • Strategije sindikata u vezi s restrukturiranjem
  • Restrukturiranje, liberalizacija, privatizacija
  • Mehanizmi koji pomažu u promicanju društveno odgovornog restrukturiranja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Položaj i uloga sindikata u GSV-u

Tripartitni socijalni dijalog na nacionalnoj razini institucionaliziran je kroz Gospodarsko-socijalno vijeće, davne 1994. g. Dakle, i prije nego što je donesen novi Zakon o radu u demokratskoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj ideja socijalnog dijaloga je prepoznata i institucionalizirana. Međutim, ideja Gospodarsko-socijalnog vijeća i potrebe razgovora i dogovora svih socijalnih partnera na najvišoj, nacionalnoj razini, u punom je opsegu zaživjela tek 2001. g. nakon sklapanja prvog Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju GSV-a.

  • Reforma GSV-a
  • Novi sastav GSV-a
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikalna zbilja i perspektiva

Posljednja godina dana u povijesti političke demokracije bit će zabilježena kao izuzetno aktivna u političkim obratima i previranjima, ostavkama i smjenama, prebjezima i konvertitima, smicalicama i podmetanjima, lažnim obećanjima i korupciji, sporim suđenjima i pravosudnim obratima, predizbornim aktivnostima i, konačno, po dva izborna ciklusa.
Jedina konstanta koja se održala u javnom životu je još veće siromaštvo, bijeda prekarnih radnika, nove pripreme za outsourcing i privatizaciju, neisplata plaća i raskidanje kolektivnih ugovora, duge liste za zdravstvene preglede i prazne socijalne trgovine. U nekim je gradovima stvarnost malo uljepšala koja novoizgrađena fontana, pa umirovljenici i nezaposleni mogu umjesto u toplom obroku uživati u kristalnim kapima vode kada se vinu prema plavom nebu. Ako se ipak ne mogu od ljepote zasititi, preporučuje se da nekoliko sati dnevno preskakuju rupe po gradilištima u centru grada.

  • Godina odgođenih obećanja i ignoriranja
  • Jamstva – novi inovativan način rada
  • Umjesto reformi prodaja preostaloga
  • Trka političara od jednom do drugog stožera
  • Jamstva za pregovore
  • Socijalni dijalog – čeka neka bolja vremena
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Obilježen 1. svibnja, međunarodni Praznik rada - Sindikati protiv reformi nove Vlade

1. svibnja – Praznik rada 2016. godine obilježen je prosvjedno, malo gdje u svijetu se praznovalo. Obilježen je diljem svijeta, većinom u sukobima policije i prosvjednika, osim u Rusiji i na Kubi gdje su održani svečani mimohodi u čast praznika rada. U Hrvatskoj je Praznik rada obilježen većim radničkim prosvjedom, koji su predvodili sindikati, u zagrebačkom parku Maksimir i drugdje.

  • Prosvjedna sindikalna povorka
  • Prosvjedi širom svijeta
Verzija za ispis Pročitajte više
 
1. svibnja, Međunarodni praznik rada - Praznik rada nije dan graha i piva

Ono što se prije 130 godina dogodilo u Chicagu i te kako je bilo povezano s politikom. Ako ne zna narod, političari bi trebali znati da 1. svibnja nije dan graha i piva. Ako to nisu spoznali do danas, od hrvatskih sindikata (prosvjedovali su oni od kada je Hrvatske i na 1. svibnja), onda su to mogli naučiti od europskih i svjetskih sindikata. Praznik rada, dakle, nikako ne može biti apolitičan dan. Bilo kakvo prozivanje sindikata za politizacijom Praznika rada, potpuno je promašena taktika. No, to je taktika koja dokazuje kako se vlast, bilo lijeva ili desna, ne zna nositi s kritikom. Dogmatska politika i političari misle kako politiku onog tko je na vlasti ne može kritizirati nitko tko nije registriran kao politička stranka. Sindikati i radnici – u cijelom svijetu, pa i Hrvatskoj – i danas se bore za isto ono za što su se američki radnici borili prije 130 godina: 8-8-8. Prevedeno, osmosatno radno vrijeme, osam sati odmora i osam sati slobodnog vremena.

  • Kako je nastao praznik rada?
  • Masakr u Chicagu
  • Tipograf među “mučenicima iz Chicaga”.
  • Međunarodni kongres u Parizu
  • Temelj Međunarodne organizacije rada (ILO)
  • Zagrebački tipografi u prvim redovima


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Udruga poslodavaca javnih poduzeća - Diktirane „udruge“ nisu prihvatljive

Iz mandata prethodne Vlade i resornog ministra Miranda Mrsića, ostala je visjeti u zraku ideja za osnivanjem Udruge poslodavaca javnih poduzeća, čiji je cilj između ostalog trebao biti koordinacija kolektivnog pregovaranja u javim poduzećima. Kako će se ova Vlada odrediti prema toj ideji još uvijek nije u potpunosti poznato.
No, jasan je stav i poslodavaca i sindikata, HUP-a i sindikalnih središnjica. On i dalje nije podržavajući prema ovoj ideji. Razloga je više. Osnovno je to što osnivanje svake udruge, a posebice one ovakvoga tipa treba biti samostalno i dobrovoljno, a nikako da njegova pozadina bude u diktatu vlasti s već unaprijed jasnim ciljem. To jednostavno nije udruga. Sporan je i sam cilj jer koordinacija kolektivnog pregovaranja u javim poduzećima pojednostavljenim pristupom vlasti kakav često postoji, može značiti ujednačavanje odnosno uravnilovku, a u kojoj će loše proći javna poduzeća koja posluju pozitivno i s dobiti te bi moglo doći do neosnovanog pritiska na smanjenja prava radnika u njima, iako radnici i svojim radom opravdavaju ta prava i standarde. To može biti ne samo negativno za razinu prava radnika, već demotivirajuće i vrlo negativno na daljnju kvalitetu poslovanja.
Stoga je ovo jedno od rijetkih pitanja oko kojeg se slažu, odnosno zajednički mu se protive socijalni partneri. U normalnim društvima, socijalnom dijalogu i tripartizmu, to bi moralo biti dovoljno za svaku vlast.


Verzija za ispis
 
Promjene u postupku izbora radničkih vijeća

U "Narodnim novinama", br. 3/15 objavljen je novi Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (dalje u tekstu: Pravilnik), koji uz određene nomotehničke promjene radi njegovog usklađivanja sa Zakonom o radu (dalje u tekstu: ZOR) kao i radi jednostavnosti njegove primjene u praksi, donosi i određene novosti u postupak izbora radničkih vijeća. Naime, u postupku donošenja novog Pravilnika, koji je usuglašen sa socijalnim partnerima, iskoristila se prilika da se izmjenom pojedinih odredbi Pravilnika urede pojedini slučajevi koji su se javljali u praksi, a u odnosu na koje pojedine odredbe Pravilnika nisu pružale odgovarajuće odgovore kako postupiti u takvim slučajevima.
U nastavku teksta ćemo skrenuti pažnju samo na pojedine odredbe Pravilnika, koje su izmijenjene, kao i na promjene koje te izmjene nose u postupku izbora radničkog vijeća.

  • Sadržaj novog Pravilnika
  • Promjene u postupku izbora radničkog vijeća
  • Izborni odbor
  • Vrijeme i mjesto provođenja izbora za radničko vijeće

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati, mogu li bolje? - Nedostaje bolji odaziv članstva!?

U grubim vremenima, u kojima status radnika nikad nije bio neizvjesniji, kraj godine možemo iskoristiti za podvlačenje crte nad rezultatima hrvatskih sindikata. Ne samo za prošlu 2015. godinu, nego i analizirati što se sve događalo od osamostaljenja države. U proteklih 25 godina moglo se učiniti i više, ali napravljeno je puno s obzirom na ratni početak devedesetih. Trebalo je tada promijeniti navike kod članova sindikata, trebalo je objasniti kako sindikati pregovaraju za kolektivne ugovore, da je to pitanje zaštite prava i aktivnog djelovanja članova sindikata koji su njegova snaga, a ne delegirani sustav. Puno se napravilo.
Ponajprije, sindikati nisu potonuli, iako je njihov utjecaj i ugled u društvu umanjen, prije svega zbog trenda na svjetskoj razini – neoliberalnog koncepta gospodarstva koji je uzeo maha i u Hrvatskoj. Takvom konceptu, gdje se radnika ne gleda kao osobu, nego kao sredstvo kojim se stvaraju nove vrijednosti za poslodavce i veća zarada, sindikati samo smetaju. Mnoge organizacije, posebno multinacionalne od kojih neke imaju proračune veće od hrvatskog, izrađuju različite strategije za borbu protiv sindikata jer im oni otežavaju brzo seljenje kapitala i iskorištavanje radnika.

  • Očuvana jezgra
  • Nerazumijevanje partnerske perspektive
  • Edukacija silno važna
  • Nezadovoljavajuće stanje socijalnog dijaloga
  • Štrajk kao krajnje sredstvo u borbi za Prava radnika
Verzija za ispis Pročitajte više
 
KVALITETNA RADNA MJESTA I RADNIČKA PRAVA SU PRIORITET ZA PRAVEDNO EUROPSKO DRUŠTVO

Europska konfederacija sindikata (ETUC) će uskoro, u ranu jesen, od 29. rujna do 2. listopada 2015. godine u središnjem dijelu Pariza (izložbena dvorana Maison de la Mutualite) u Francuskoj održati 13. kongres. Domaćin Kongresa je Konfederacija sindikata Francuske.
Sudjelovanje na 13. kongresu Europske konfederacije sindikata (ETUC) već je najavilo 600 nacionalnih sindikalnih delegata uključujući i predsjednike nekih od 90 nacionalnih sindikalnih organizacija iz 39 europskih zemalja, 10 europskih sektorskih sindikalnih središnjica i posebni gosti iz Europe. Glavni slogan pod kojim se održava Kongres proteže se na crveno obojenom plakatu, ispisan bijelim slovima: „A FAIR SOCIETY (Pravedno društvo) - 13TH CONGRES PARIS“, a glavna tema o kojoj će se raspravljati na Kongresu otisnuta je vrlo kratko, ali i svim radnicima i sindikalnim članovima vrlo razumljivo: „QUALITY JOBS & WORKERS RIGHTS“ (Kvalitetni poslovi i radnička prava).
To je ujedno i najava sindikalne borbe za zapošljavanje, ali na novootvorena kvalitetna radna mjesta. To je ujedno i doprinos raspravama na Europskoj komisiji o strategiji budućeg zapošljavanja, ali i odgovor na najavu rasprave o potrebi smanjenja radničkih prava na području EU, koju je zatražila Velika Britanija.

  • Zapošljavanje mladih i otvaranje radnih mjesta
  • Važna je kvaliteta, a ne samo količina novih radnih mjesta
  • Loša kvaliteta posla = loša kvaliteta života
  • Definirati kvalitetno radno mjesto
  • Naše tržište rada orijentirano samo na kvantitetu
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: