English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 »
EUROPSKA UNIJA – kao međuvladina organizacija

Umjesto vlastitoga, odabrali smo second hand kapitalizam – kapitalizam “iz druge ruke”. Uvezli smo multinacionalke i dopustili im da preuzmu gotovo sve velike državne kompanije. Prema anketi “Eurobarometra”, prve četiri želje građana Europske unije bile su: da imaju zaposlenje, osobnu i imovinsku sigurnost, održiv lokalni razvoj, i da ne bude korupcije. 1) Bez posla u zemljama dvadesetosmorice, potkraj 2014. g., bilo je 24,423 milijuna ljudi. 2) Unijski Stokholmski program (petogodišnji strateški plan za period od 2010. do 2015. g.) koji je obuhvatio oblasti osnovnih prava, kaznenog i građanskog prava, organiziranog kriminala i terorizma, upravljanje vanjskim granicama i viznu politiku, kao i politike azila i upravljanje migracijama, u praksi je pokazao brojne slabosti (događaji u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji...), te je i stavka o sigurnosti građana EU na veoma klimavim nogama. 3) Zbog brojnih sekundarnih i tercijarnih projekata, više od polovice članica EU (onih siromašnijih) ugrozile su svoj održivi razvoj (petina je ostala bez njega). 4) Korupcija je veliki problem u svih 28 članica EU. Zna se da na Uniju, na četverogodišnjoj razini, korupcija “pojede” 120 milijardi eura, što je jednako njenom godišnjem budžetu! Svaki je drugi komentar suvišan.

  • Od “zvijezda tranzicije” do pepela
Verzija za ispis Pročitajte više
 
ETUC U BORBI PROTIV „MISIJE RAZARANJA PLAĆA“ U ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE

Već smo obradili osnovne dokumente Europske konfederacije sindikata (ETUC), sindikalne središnjice koja predstavlja radnike ujedinjene Europe i bori se za zaštitu njihovih prava. Poseban naglasak stavljen je na dokument pod nazivom: “ETUC Strategy and Action Plan 2011. – 2015.", usvojen na 12. kongresu ETUC-a održanom 2011. g. u Ateni. Kako je u samom dokumentu navedeno, „srce rada u razdoblju od 2011. do 2015. godine će biti borba za fer ekonomski razvoj“.

  • Globalni liberalni kapitalizam pokušava pokoriti socijalnu Europu
  • Najteže pogođene "nove članice"
  • Uništavanje radnih mjesta i sindikata
  • "Sindikalna depresija"
  • Dosljednost, transparentnost i komunikacija s javnošću
  • Spriječiti razaranje plaća temeljeno na dezinformacijama
Verzija za ispis Pročitajte više
 
To nije Europa rada i solidarnosti

Oni koji, kao ja, žive u blindiranim granicama europske diktature – prividno mekim i zavodljivim, istinski surovim i nepopustljivim – znaju što znači biti dio Europske unije. To svakako nije Europa bratskih naroda! To nije Europa rada i solidarnosti! Dr. sc. Diego Fusaro (Dijego Fuzaro), sveučilišni profesor filozofije iz Milana, pripada generaciji vodećih mlađih intelektualaca Italije i Europe (35 godina). Autor je desetak knjiga, prevedenih na mnoge svjetske jezike, u kojima brani interese radničke klase, socijalne države i pravednih ekonomskih i ukupnih odnosa među narodima i državama. Iz najnovijeg autorskog teksta, koji je napisao za "Geopolitiku" ("Mučenje Grčke: historija financijskog genocida"), prenosimo najvažnije dijelove.

  • Uništavanje nacionalnih država
  • "Kada su nestali kraljevi, nastali su bankari“
  • Narod Partenona i Platona, Sokrata i Perikla danas je moderni rob
  • Europska unija je uspostavila svoju žandarmeriju (Eurogendfor)
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko je ubio socijalnu državu?

Svjetski poredak danas odlikuje težnja stvaranja, centra moći koji bi upravljao svijetom. Iz toga razloga nacionalne države sve manje odlučuju o bitnim pitanjima. U njihovo ime to čine svojevrsni "apatridi", moćni ljudi koji se ne osjećaju obveznim ni prema jednoj posebnoj državi. Za sada svjetska vlast ipak ne postoji, jer otpor takvim nastojanjima postaje sve jači, a hoće li doći do direktnog sukoba civilizacija, o kojem je pisao Huntington, teško je predvidjeti. O tim pitanjima, kao i o pitanjima socijalne države i položaja radništva u takvim okolnostima, govori se u dvjema knjigama: "Studije budućnosti", te u "Krizi", autora dr. Ljubomira Kljakića. Prenosimo dijelove iz navedenih knjiga.

  • Kapitalistički sustav ušao u ciklus posljednje povijesne krize
  • Kako je moguće da oživljava feudalizam?
  • Da li to znači da carstvo, tj. imperij, i danas postoji?
  • Je li u pitanju novi totalitarizam?
  • Kako je razvijena koncepcija smrti socijalne države?
  • Kakvo je mjesto namijenjeno malim zemljama?

Bogati ljudi žive u "socijalizmu", jer se radi o socijalizaciji gubitaka, a siromašni žive u surovom kapitalizmu, jer je u pitanju privatizacija profita.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
U očima Europljana, EU je leglo korupcije

Vlast je posebno kvarljiva u najnovijim članicama i zemljama koje su najteže pogođene ekonomskom krizom
Tri četvrtine građana Europske unije smatra da je korupcija “veliki i rasprostranjen” problem u njihovoj zemlji, rezultati su upravo objavljenog istraživanja u Londonu. I pored svih briselskih pravila za borbu protiv primanja i davanja mita, EU ne uspijeva iskorijeniti potkupljivost među službenicima, posebno u novim članicama, koje samo što su prošle kroz navodno strogu kontrolu pravnog sustava.
Na temelju studije Komiteta za standarde u javnom životu, savjetodavnog tijela britanske vlade, zaključuje se još i da je vlast posebno kvarljiva u zemljama EU koje su najteže pogođene ekonomskom krizom.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
UTJECAJ RADNIČKE PARTICIPACIJE NA OBLIKOVANJE INDUSTRIJSKIH ODNOSA U EUROPSKOJ UNIJI

Radnička vijeća u Republici Hrvatskoj uskoro ulaze u novo izborno razdoblje. Iako je od prvih izbora za radnička vijeća prošlo gotovo punih 18 (osamnaest) godina, o radničkim vijećima kao instituciji kroz koju radnici dolaze do bitnih informacija važnih za njihov gospodarski i socijalni status i instituciji kroz koju bi se uistinu, na najnižoj razini trebao voditi socijalni dijalog, gotovo da danas nitko više nema što reći. Od prvih izbora do danas stavovi prema radničkim vijećima nisu se puno promijenili. I dalje su podijeljeni i kontradiktorni.

  • Različiti stavovi o radničkim vijećima
  • Razvoj instituta na europskoj razini
  • Primjeri raznih zemalja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
PROCEDURA PREKOMJERNOG DEFICITA – IZAZOV SINDIKATIMA U ZAŠTITI SOCIJALNIH PRAVA RADNIKA

Paktom o stabilnosti i rastu (SGP) i kriterijima iz Maastrichta utvrđena su ograničenja rasta javnog duga i proračunskog deficita, te procedura za države s prekomjernim proračunskim deficitom  (engl. Excessive Deficit Procedure, dalje: EDP) koje ne zadovoljavaju fiskalne kriterije iz Maastrichta. Europska komisija je 22. studenog 2013. godine usvojila odluku kojom će EDP primijeniti i na Hrvatsku, iako od primanja u punopravno članstvo nije prošla ni godina dana. Razlog za to je viša razina proračunskog deficita od referentne vrijednosti (utvrđenoj temeljem Pakta o stabilnosti i rastu, kriterijima iz Maastrichta) i istovremeni rast javnog duga.

  • Pritisak na socijalne politike
  • Stroge preporuke i moguće kazne
  • 16 zemalja u EDP-u
  • Suverenitet nad proračunom, ali uz stalni nadzor
  • Opasnost da izostanu socijalne pogodnosti, a nametne se štednja
  • Prioriteti EDP-a
  • Veliki izazov za sindikate
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Maskiranje euroskepticizma

Iako se to brižljivo sakriva od šire javnosti, istraživanja javnog mišljenja u zemljama Europske unije ukazuju na neumoljivi trend rasta nepovjerenja u briselsku Uniju. Većina Europljana nema povjerenja u Europsku uniju”, javlja britanski “Express” već u naslovu, ponukan rezultatima posljednjeg istraživanja Eurobarometra. Spomenuti list se odvažio na takav naslov iako su portali širom Europe u istom istraživanju pronašli samo pozitivno, superlativ do superlativa, a ni trunku koja bi pobudila sumnjičavost. Istraživanje “Eurobarometra” pokazuje kako raste broj građana koji se suprotstavljaju Europskoj uniji. Za predsjednika EU Hermana van Rompeja je pravo poniženje, udarac, to što većina, čak 60 posto građana EU tvrdi da ne vjeruje u blok od 28 država. Dakle, gotovo dvije trećine građana EU ne vjeruje u Uniju, što je skok od tri posto u usporedbi s prošlom godinom.
Ova brojka uključuje i 83 posto građana Cipra, 80 posto Grka, 75 posto Španjolaca i 71 posto Portugalaca. U Velikoj Britaniji 68 posto upitanih ne vjeruje EU. Tome valja dodati i 76 posto građana EU koji su mišljenja da njihov glas u EU nema nikakvu težinu, što je najviši postotak od 2004. godine naovamo, otkako anketari postavljaju to pitanje. To je nesumnjivo zabrinjavajući trend za Uniju, koja je osnovana s namjerom da se poveća korist od suradnje između država, od privrede, preko zdravstva, školstva, pa do vladavine prava.

  • Europski utjecaj u svijetu slabi
  • Samo 16 posto britanskih radnika je za Europsku uniju!
  • Europa će se uskoro podijeliti na tri skupine država
Verzija za ispis Pročitajte više
 
KAKO KORISTITI SOCIJALNA PRAVA U DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE

Silna euforija koja je godinama vladala Hrvatskom zbog „skorog“ ulaska u članstvo Europske  unije je samo dva mjeseca poslije proslave tog događaja splasnula, a prva neslaganja oko nekih pitanja su već počela. No, reklo bi se, sve je to normalno. Nacionalni identitet Hrvatske ima svoje karakteristike i različitosti, pa će i u budućnosti trebati razgovarati i pregovarati o njima. Međutim, većina građana Hrvatske očekuje da sada,  kada smo ravnopravna članica Europske unije , budemo izjednačeni sa ostalim građanima Europske unije po većini, ako ne i po svim ostalim pravima. Kada su u pitanju socijalna prava, to baš i nije tako. Socijalna prava su uglavnom uređena nacionalnim zakonodavstvima pojedinih država-članica, a to je zakonodavstvo, unatoč pripadnosti Europskoj uniji od države do države različito. No, u skladu sa zakonodavstvom Europske unije postoje osnovni standardi za sve njezine građane. U nastavku teksta čitatelji će se upoznati sa načinom stjecanja osnovnih prava iz zdravstvenog osiguranja kao i načinom ostvarenja prava iz invalidskog i mirovinskog osiguranja kada su im ta prava neophodna, a oni su izvan Hrvatske, u nekoj od zemalja članica Europske unije.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska u Europskoj uniji

Europska unija u koju je Hrvatska ušla kao 28. članica prolazi kroz najveću krizu u svojoj povijesti i u sljedećih nekoliko godina pred njom je veliki posao na traženju novih rješenja, čiji je ishod teško predvidjeti.

  • Što se mijenja?
  • Europsko pospremanje Hrvatske
  • Nacionalni identitet u Europskoj uniji
  • Hrvatska bi mladima trebala biti obećana zemlja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: