Ovaj tekst je rezultat studije Obuhvatna analiza novih strukovnih i gospodarskih aktivnosti u Europskoj uniji u grafičkom i nakladničkom sektoru. Dio je serije od šesnaest sektorskih studija o budućim promjenama, vještinama i radnim mjestima, pod zajedničkim naslovom i po narudžbi Europske komisije. Studija je provedena u razdoblju siječanj 2008. - svibanj 2009. godine.
Glavno žarište studije je budućnost vještina i poslova/radnih mjesta do 2020. godine. Analizira dosadašnje relevantne razvojne faze i trendove u sektoru, te istovremeno ocrtava tekuće stanje stvari u sektoru s naglaskom na promjene, vještine i poslove/radna mjesta.

Stručni priručnik Grafika - Papiri i kartoni, autora Stjepana Horvatića, po svom sadržaju jedinstven je ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Priručnik je važan za strukovno obrazovanje i edukaciju učenika strukovnih škola, studentima, nastavnicima te stručnjacima s praktičnim znanjem za dodatnu edukaciju i stručno usavršavanje u trgovačkim društvima koja se bave proizvodnjom, tiskom, preradom papira i kartona. Opisani su različiti postupci, strojevi i aparati potrebni za proizvodnju, obradu, i preradu te ispitivanja standardnih vrijednosti, svojstava i primjena raznih vrsta papira i kartona uključujući i njihovu primjenu u tisku s raznim vrstama tiskovnih boja, folija i drugih repromaterijala. Priručnik je uz dosta napora ugledao svjetlo dana u izdanju Grafičke škole u Zagrebu, gdje se priručnik i može nabaviti.
U pripremi je 2 dio priručnika Grafika - papiri i kartoni kao i Fleksotisak - tisak ambalaže i Tisak - važan dio medija.

Fleksotisak – tisak ambalaže stručni je priručnik po svom sadržaju jedinstven i  bit će drugi uopće izdani takav priručnik u Europi. Važan je za suvremeno strukovno obrazovanje i edukaciju koja nema alternative u obrazovanju stručnjaka koji mogu brzo pokrenuti sveobuhvatni razvoj društva. Namijenjen je učenicima strukovnih škola, studentima, nastavnicima, stručnjacima s praktičnim znanjem za dodatnu edukaciju i stručno usavršavanje uz rad u trgovačkim društvima. Opisani su različiti fleksotiskarski – rotacijski strojevi u kombinaciji s raznim drugim vrstama tiskarskih strojeva, aparati za proizvodnju, obradu i preradu različitih vrsta flekso-tiskovnih materijala, uključujući i standardne grafičke tiskovne materijale (razne folije, UV, IC / IR boje, vodene boje i mnoge druge repromaterijale). Autor ovog zanimljivog priručnika je Stjepan Horvatić.

Prve elektronske knjige (e-knjige) bile su pisane u specijalne svrhe i za ograničeni krug korisnika. Projekt »Gutenberg« započeo je Majkl Hart 1971. u Ilinoisu (SAD), a namjeravao je uspostavljanje elektronske javne biblioteke od 10.000 knjiga. Etika projekta zasnivala se na neprofitnom idealizmu. Projekt »Gutenberg« postoji i danas.
Kompanija »Neuromedija« proizvodi 1998. godine prvi ručni e-čitač, zvani »rocket«, kojim se knjiga mogla skinuti s pc-a uz pomoć serijskih kablova. Ubrzo je lansiran softbook-rider u kožnom povezu, koji je posjedovao i sistem za telefonsko naručivanje teksta, grafika i slika, a mogao je memorirati 10.000 stranica.
Nacionalni institut za standarde i tehnologiju, 1999. godine, održava prvu konferenciju o e-knjigama i najavljuje da ulazimo u revoluciju koja će promijeniti svijet, kao što ga je promijenio i Gutenberg. Naime, predviđa se da će do 2018. godine 90 posto prodanih knjiga biti u elektronskom formatu.
Zbog ekskluzivnosti i ograničene čitalačke publike e-knjiga, nejedinstvenog tržišta i specijaliziranih autora, nedostajao je konsenzus oko standarda za pakiranje i prodaju e-knjiga.
Zbog malog gabarita, prenosivosti i jednostavnosti rukovanja, e-čitači danas osvajaju tržišta. Sredinom 2008. godine počelo se razvijati tržište za e-knjige, a napravljeni su i posebni hardveri za korisnike.

Novinski izdavači traže od Vlade uvođenje nulte stope poreza na dodanu vrijednost na novine jer, tvrde, da bez pomoći države neki listovi neće opstati. Uvođenjem nulte stope, državna blagajna bi na godišnjoj razini ostala bez sto milijuna kuna, no izdavači tvrde da će u suprotnom ostati bez daleko više. Jer ne bude li država imala sluha za njihove zahtjeve, morat će pribjeći drastičnim mjerama štednje, od smanjenja broja stranica i rezanja plaća, pa do gašenja pojedinih izdanja i otpuštanja radnika.

• Zabrana rada nedjeljom povećava gubitke
• Svjetski trendovi?
• Stapanje papira i elektrona

Mrtva trka tiskanih i elektronskih medija
Poznati američki politički tjednik »Newsweek« sprema se na drastične promjene sadržaja i same njuzmagazinske filozofije, a što upućuje na budućnost ozbiljnih tiskanih medija.

Internet je u velikoj ekspanziji i »krade« dnevne vijesti tiskanim medijima, kojima rapidno pada naklada. Tako je to posvuda u razvijenom svijetu, pa i kod nas. Tako je, primjerice, cjelokupni američki tisak u krizi. Posljednjih nekoliko godina oglašivača je sve manje, pa je menadžment primoran smanjivati broj radnika u pojedinim listovima. Jedino je još TIMES profitabilan, NEWSWEEK se bori za opstanak, dok su neki drugi tjednici počeli izlaziti samo jedanput mjesečno.
Da bi opstao, »Newsweek« je odlučio bitno promijeniti uređivačku koncepciju: bit će napuštena uobičajena praksa praćenja važnih događaja; klasična i duboko ukorijenjena tradicija njuzmagazina da se obraćaju najširem sloju čitatelja bit će promijenjena jer publike je sve manje; počev od Prvoga svibnja ove godine, najavljuju reorganizaciju tjednika u četiri cjeline – kratke forme, komentare i kolumne, velike tekstove i kulturnu rubriku, ali će svaka od ovih cjelina prestati pratiti udarne tjedne događaje (jer to čine elektronski mediji). U tu svrhu otvorit će prostor vodećim imenima američkog novinarstva, odnosno njihovim kolumnama.
»Newsweek« planira i promjenu papira, pa će dosadašnji tanki, zamijeniti debljim papirom, privlačnijim kako za čitatelje, tako i za oglašivače, koji pozdravljaju takvu orijentaciju uredništva.

Tiraže novina rastu samo u istočnoeuropskim zemljama, Aziji i Africi

• Samo 8 posto mladih čita novine!
• Balkanska »trange-frange« logika

Američki list Monitor svoje dnevno izdanje seli isključivo na internet, a čitatelji kojima je papir draži, morat će se zadovoljiti samo tiskanim vikend-izdanjem. To je dosad najveći list koji je odustao od papira, pa je vijest glasno odjeknula u novinskoj industriji, koja je zadnjih godina u krizi zbog migracije čitatelja na internet. Monitor je prešao na web jer mu je tiskano izdanje nosilo veće gubitke od prihoda. No i uz novu strategiju, očekuju da će tek za pet godina »doći na nulu«, i to samo ako u tom razdoblju pet milijuna jedinstvenih čitatelja godišnje poraste na 25 milijuna. Naklada tiskanih izdanja u svijetu već je godinama suočena s padom jer mlađi čitatelji radije čitaju vijesti na internetu, to besplatno.

Tko će preživjeti od novinskih izdavača

Pretpostavlja se da bi u tiskanom obliku mogle preživjeti samo novine sa sadržajem koji se ne može besplatno pronaći drugdje: analitičko novinarstvo, koje je aktualno i s danom zakašnjenja, te lokalne priče koje portali ne pokrivaju. Nema recepta i svaki  novinski izdavač isprobava svoj model. Neki razmišljaju o tome treba li novine uopće stavljati na internet, kada se već zna da site koji samo prenosi novine nije dovoljno dobar. Tržišta u svijetu već su pokazala da ljudi ne žele plaćati za internetske sadržaje, a izdavači još nisu otkrili kako zaraditi na webu.
U Americi online izdanja donose manje od 10 posto prihoda, a Hrvatskoj je to sigurno znatno manje. Istina, internetsko oglašavanje kod nas brzo raste, između 20 i 30 posto godišnje, ali to nije dovoljno za pokriće troškova novinske operacije. Da je jednostavno, svi bi se novinski izdavači prebacili na internet i na taj način eliminirali traume koje će se sljedećih godina događati u svijetu: smanjivanje čitanosti novina, otpuštanje novinara, oštra selekcija između vrhunskih i prosječnih. Mnoge novine to neće preživjeti.

Svakog proljeća, početkom travnja, Ministarstvo obrazovanja u škole šalje popis udžbenika koji su dobili »zeleno svjetlo« za upotrebu u školama u idućoj školskoj godini. Učitelji i nastavnici, uz ponudu knjiga, dobiju i mjesec i pol da temeljito pregledaju nove naslove i prosude po kojima žele podučavati djecu.

• Kolika je stvarna cijena »besplatnih udžbenika«
• Neugodna cijena udžbenika