English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 »
Karakteristike grafičkog i nakladničkog sektora Europe - Izdržati i preživjeti krizu uz istovremenu pozornost razvoju
Nastavak prethodnog teksta...
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Karakteristike grafičkog i nakladničkog sektora Europe - Izdržati i preživjeti krizu uz istovremenu pozornost razvoju

 

Ovaj tekst je rezultat studije Obuhvatna analiza novih strukovnih i gospodarskih aktivnosti u Europskoj uniji u grafičkom i nakladničkom sektoru. Dio je serije od šesnaest sektorskih studija o budućim promjenama, vještinama i radnim mjestima, pod zajedničkim naslovom i po narudžbi Europske komisije. Studija je provedena u razdoblju siječanj 2008. - svibanj 2009. godine.
Glavno žarište studije je budućnost vještina i poslova/radnih mjesta do 2020. godine. Analizira dosadašnje relevantne razvojne faze i trendove u sektoru, te istovremeno ocrtava tekuće stanje stvari u sektoru s naglaskom na promjene, vještine i poslove/radna mjesta.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
GLOBALNI MEDIJI - Četvrta poluga vlasti

Mnogi borci za slobodu shvatili su važnost nezavisnih i slobodnih medija. Jer, primjerice, TV stanice poput TeleSur, Al-Mayadeen, Press TV, Russia Today štite slobodu mnogo efikasnije od bilo kojeg oružja. Danas, poznato je, najvažnija točka geopolitike je izbor između jednopolarnog svijeta pod vlašću SAD-a (što Amerikanci nazivaju "Full Spectrum Dominance") i višepolarnog svijeta koji omogućuje nekoliko središnjih vlasti. S ekonomskog aspekta, svijet je već odavno višepolaran: udio SAD-a u svjetskom BND-u čini svega 18% (podatak iz 2013. g.), a prema nepotpunim podacima, izgleda da je nastavio pad i u 2014. godini. Ako je tako, kako onda i dalje dominiraju svijetom?
Ogromni vojni rashodi ne objašnjavaju dominaciju, pa ni strah od vojnih konflikata koje raspaljuju SAD. Prvi magični instrument dominacije bio je dolar, koji se tiska po volji Federalnih rezervi SAD-a, bukvalno u neograničenim količinama, a bez otpora svijeta. Iako je dolar samo papir, bez ikakvog pokrića u zlatu ili robi, bio prihvaćen kao svjetska valuta, i tako je Amerika neograničeno pljačkala pokorni dio našeg planeta.
Drugo superoružje kojim Amerika upravlja jesu mediji, pri čemu većina analitičara ne shvaća koliko je važan i značajan njihov utjecaj. Holivud je, primjerice, najfantastičniji propagandni stroj u svijetu: osvaja srca i drži ih pod kontrolom, namećući svoje standarde u doživljavanju stvarnosti. U ove standarde spadaju: način razmišljanja, način odijevanja, način ishrane, odnosno sugeriranje što treba jesti i piti, i kako izraziti neslaganje i nečijom dominacijom. Naravno, tako da se prosvjedom ništa ne promijeni.

  • Propaganda ili "crno novinarstvo"
  • "Mi stvaramo realnost"
  • Tko nije s njima – protiv njih je!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sudbina biblioteka našeg doba

Iako se, u okviru neoliberalne mantre, odomaćilo uvjerenje da kultura predstavlja “neopravdan trošak”, a da se “sve manje čita”, događaji u 21. stoljeću idu neočekivanim tokom: u posljednjem desetljeću ne samo Velika Britanija, nego i veći dio zapadnoga svijeta i Azije, odustao je od ove prakse. Američki pisac Edgar Doktorov je u svojim govorima isticao da postoje tri važna dokumenta koje društvo daje čovjeku: izvod iz matične knjige rođenih, putovnica i članska karta biblioteke. Da je interes za biblioteke i knjigu u velikom porastu u razvijenim zemljama, pa i u Aziji, svjedoči i činjenica da je ujesen 2014. godine u Birminghamu otvorena nova biblioteka, koja je Vladu koštala nevjerojatnih 186 milijuna funti! Riječ je o najvećoj biblioteci u Europi i očekuje se da će je koristiti oko 10.000 ljudi, prije svega studenti. Raskošnu biblioteku Mitchell (Mičel), koja je, do ove nove u Birminghamu, smatrana najboljom u Europi, Vlada je u potpunosti renovirala. Od 2000. godine u Velikoj Britaniji otvoreno je ukupno 15 novih biblioteka, pri čemu su posjeti tim bibliotekama dostigli rekordan broj ljudi.

  • Zašto su biblioteke postale dio gradskog stila života?
  • Društvene aktivnosti
  • Simbol “velike zajednice”
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Muke nakladničke - Knjiga i politika

Živimo u vrijeme ofenzivnog nastupanja kapitalizma ne samo kao ekonomske prakse, nego još više kao spasonosne ideologije. Svako prevedeno djelo treba podržavati tu ideologiju, čiji program ispiranja mozgova ne zaostaje za strasnom samouvjerenošću naših nekadašnjih usrećitelja. Zapadu nikada dosta divljenja i pohvala, pogotovo u godinama krize, što bi pisci iz siromašnih i zaostalih zemalja morali osjećati kao samorazumljivu dužnost.
Nakladnici su, zato, posebno zainteresirani za “istinske disidente”, žrtve diktatorskih režima, svjedoke surovog proganjanja i stradanja. Publika takva štiva guta s dvostrukom korišću, sretna što sama ne trpi nasilje primitivnih despota (njeni su mnogo diskretniji i uspješniji), čemu treba dodati i slasti prisustvovanja gladijatorskim predstavama. Ovakvu joj je prijatnost, nekada, priredio nobelovac A. I. Solženjicin, ali je uživanje prekratko trajalo. Naime, stari, pronicljivi promatrač i nemilosrdni sudija (Solženjicin), u svome govoru na Harvardu, iznio je neka svoja gorka zapažanja o zapadnoj civilizaciji, zbog čega je pao u nemilost da ostatak izgnanstva provede kao izopćenik na visokim zidovima ograđenom imanju u Vermontu. Tada mu se otkrila jedna danas svima znana istina: pod parolom borbe protiv komunističkog samovlašća, Zapad je udarao na Rusiju. Vrativši se u domovinu, pisac ”Gulaga” primio je visoko odlikovanje za svoj rad, na užasavanje tzv. slobodnog svijeta.

  • Prevoditelji i nakladnici
  • Globalisti cijelom svijetu nameću jedinstven obrazac demokracije
Verzija za ispis Pročitajte više
 
PAPER VS. DIGITAL

Prvi rezultati pokazali su da je primanje informacija preko računala slabije što se tiče preciznosti i kvalitete pamćenja nego pomoću tiskane građe, dok su današnja saznanja puno blaža. Individualne razlike i motivacija su ključni. Ljudi koji se sve više zanose računalima, više nisu zainteresirani za papir, ali bez obzira na to, knjige ostaju popularne i među mladima koji odrastaju uz računalo. Rezultati novijih istraživanja su nas doveli do sljedećih spoznaja...

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko je bio Johannes Gutenberg

Johannes Gutenberg, njemački tiskar i izumitelj tipografije u Europi, zapadnu civilizaciju zadužio je s tiskarskim strojem, osnovnim preduvjetom širenja pisane riječi, znanja i napretka. Cijeli život proveo je bez poslovnog uspjeha i bogatstva, a umro je na granici besparice, uvelike zaboravljen tako da se ne zna niti gdje mu je grob.

  • Porijeklo i mladost
  • Drago kamenje i zrcala za vjernike
  • Tiskarski stroj i prve tiskane Biblije
  • Neuspješan kao poduzetnik
  • Kasni život
  • Kako je izgledao Gutenberg?
  • Gutenbergove Biblije
  • Izgubljeni grob
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kriza tiskanih medija ne posustaje

 

Pad novinskih tiraža i slaba prodaja oglasa obilježili su i 2012. godinu, u kojoj su samo dva novinska izdavača, Slobodna Dalmacija i Novi list, uspjela poslovati s plusom.  No i oni su dobili ozbiljne revizorske prigovore na objektivnost prikazanih rezultata. S gubitkom su poslovala oba Styrijina dnevna lista, Večernji list i 24sata, baš kao i izdavač Jutarnjeg lista, tvrtka EPH Media koja je zbog insolventnosti u međuvremenu zatražila i predstečajnu nagodbu.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sumraku nakladništva nisu krive samo okolnosti

Trčeći na savskom nasipu, upoznao sam mladog profesora hrvatskog jezika u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi. Povjerio mi se da je prije šest mjeseci završio svoj prvi roman. Na njemu radio je dvije godine. Nakon brušenja i ispravljanja i nakon što je zatražio i dobio mišljenje  prijatelja, počeo ga je slati nakladnicima. Njegova iskustva prilično su sumorna.

  • Poslovna nekultura
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povlačenje države iz medija

Profesor Edvard Herman koautor je knjiga “Globalni mediji” i “Proizvodnja pristanka: politička ekonomija masovnih medija’’, u kojima precizno prati promjene u vlasničkoj strukturi medijskih kuća, a globalne medije sagledava kao planetarne agente kapitalizma.

  • Udar na javni interes
  • Komercijalni mediji postupno zamjenjuju programe
  • Pozitivne i negativne eksternalije
  • Dominacija komercijalnih programa – prijetnja istraživačkom novinarstvu
  • U tijeku je globalni napad na državu blagostanja
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: