English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Kina - Robot čita vijesti
Kineska državna novinska agencija Xinhua otkrila je prvog robota u obliku čovjeka koji će gledaocima čitati vijesti. Nije u potpunosti jasno kojim tehnologijama su se koristili Kinezi prilikom razvoja robota voditelja, ali jasno je kako su željeli poslati što realniju sliku.
Pokreti usta i lica kod robota usklađeni su sa stvarnim pokretima televizijskih voditelja. Tako i pored sintetiziranog glasa, robot izgleda poprilično stvarno uz prirodni govor tijela.
Iz Xinhue kažu kako su kreirali dva robota, jednog za emitera na engleskom jeziku, a drugog za emitera na kineskom jeziku. Robote su razvili u suradnji s kompanijom Sogou. Xinhua kaže kako roboti imaju beskrajne predispozicije da se u budućnosti koriste za jeftinu proizvodnju jednostavnih agencijskih vijesti na televiziji, internetu i mobilnoj aplikaciji.
"Svaki robot može raditi 24 sata dnevno na oficijelnoj stranici kineske agencije i drugim internetskim platformama, što će značajno smanjiti troškove proizvodnje vijesti i povećati učinkovitost", navode iz Xinhue. 
Tehno stručnjaci komentiraju kako je jasno da ova tehnologija ima svoja ograničenja jer su facijalne ekspresije robota limitirane, a glas je očito neprirodan. Međutim, strojno učenje sve više napreduje zbog čega nije nemoguće očekivati da će roboti zamijeniti televizijske voditelje. 

Verzija za ispis
 
4. industrijska revolucija - Mijenja se budućnost radnih mjesta
Na nedavno održanom Svjetskom ekonomskom forumu, jedna od glavnih tema o kojoj se raspravljalo bila je budućnost radnih mjesta u globalnoj ekonomiji. Predviđanja i podaci koji su iznijeti, najavljuju do sada neviđene promjene u povijesti tehnološkog razvoja. Ova, 4. industrijska revolucija ne samo da mijenja globalnu ekonomiju i tehnologiju proizvodnje, već unosi promjene u sve djelatnosti, u obrazovanje, ali i u postojeće strukture i organizacije obavljanja poslova i budućnost radnih mjesta. Sve to će promijeniti tržište rada, način obavljanja poslova, potrebne vještine za obavljanje poslova, ali i strukturu ponude i potražnje, a utjecat će i na organiziranje i djelovanje sindikata. Dok je osnovni moto globalizacije 20. stoljeća bio „migracija poslova prema jeftinoj radnoj snazi“, sada će osnovni moto biti migracija poslova u zemlje koje su pokrenule procese 4. industrijske revolucije i prihvatile robotiku. Najveća novina ove industrijske revolucije je u tome da će upravo najmasovnije, najjednostavnije „ponavljajuće“ poslove (koji su i najjeftiniji na tržištu rada), obavljati roboti, a ne ljudi. 

  • Robotika - zamjena za radnike
  • Automatizacija unosi strah i neizvjesnost za budućnost



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sukob tehnologije i ljudske biologije
Dok se veselimo mogućnostima koje ima naš novi mobitel i udobno zavaljeni u naslonjač pokušavamo ih isprobati, slaveći napredak koji je donijela 4. industrijska revolucija, naš planet ZEMLJA i NJEZINI STANOVNICI, LJUDI, nalaze se u stalnom procesu prilagodbe. Nikada prije, kao sada, nije bio stvarniji dobro poznati slogan „Što vas ne ubije, to vas ojača“ i upravo on je danas svojstven za biologiju planeta ZEMLJE i biologiju ljudske vrste.

  • Svi žele biti „STEMOVCI“
  • Smrtni slučajevi zbog prekovremenog rada
  • Strojeve napajamo energijom, a svoje tijelo i um praznimo!
  • „Šumsko kupanje“


Verzija za ispis Pročitajte više
 
17. listopada - Međunarodni dan borbe protiv siromaštva
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti se obilježava 17. listopada. U Hrvatskoj je za oporavak i smanjenje siromaštva nužna nova, pravednija društvena raspodjela, a to znači snažno povećanje svih plaća, uključujući i minimalnu, te orijentacija na sigurne poslove veće dodane vrijednosti.

  • Visok rizik od siromaštva
  • Potrebna je pravednija društvena raspodjela



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Roboti preuzimaju poslove
Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma pokazuje da će strojevi do 2025. godine obavljati više od polovine postojećih zadataka na radnom mjestu dok ih danas obavljaju 29 posto. Istraživanje se bazira na anketi u kojoj su sudjelovali direktori kadrovskih službi i ostali visoko rangirani čelnici niza kompanija iz cijelog svijeta s udjelom u globalnom BDP-u od 70 posto.

  • Nužna prekvalifikacija radnika



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Dižu plaće da zaustave migracije
Hrvatska se našla među prvih pet država članica Europske unije prema brzini rasta cijene rada u prvoj polovici 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći skok cijene rada zabilježen je u Rumunjskoj, zatim u Mađarskoj i Češkoj, te potom u Latviji i Hrvatskoj. Istočnoeuropske države zacijelo pokušavaju zaustaviti masovne migracije i bijeg stanovništva povećanjem plaća.
Kad Europski statistički ured prati kretanje cijene rada, ne gleda samo dio primanja koja radnici dobiju na ruke, nego i sva davanja za zaposlene: poreze, doprinose, neoporezive naknade, prijevoz, dnevnice, topli obrok i slične naknade pa je prema toj metodologiji bruto cijena sata rada u Hrvatskoj ove godine preskočila 11 eura, dok je lani bila 10,6 eura. 
Poslodavci su nedavno preko glavnog direktora HUP-a Davora Majetića poručili da ulaganje raspoloživih sredstava za podizanje plaća nije još dostatno da bi se kompenzirao nedostatak radnika na tržištu. Traže dodatno porezno rasterećenje, primjerice, da se smještaj radnika i topli obrok tretiraju kao neoporezivi trošak te da se podigne prag neoporezivog dijela plaće kako bi se mogla isplatiti trinaesta plaća. 

Verzija za ispis
 
Nobelova nagrada za ekonomiju 2018. - Samo ulaganje u znanost donosi gospodarski rast
Sve do proglašenja ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, poimanje rasta gospodarstva u svijetu vezalo se uz raspoloživost dovoljne količine potrebnih materijalnih resursa. No, ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju, Paul Romer, profesor na Sveučilištu New York i William Nordhaus, ekonomist sa Sveučilišta Yale, svojim nagrađenim radovima su potvrdili da je ulaganje u znanje i znanost najveći motor rasta gospodarstva.

  • Znanost je motor gospodarskog rasta


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europska komisija - Raste fleksibilnost
Komisija je krajem srpnja objavila svoj godišnji Pregled zaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi (ESDE) za 2018. godinu.
Godišnji pregled zaposlenja i socijalnih kretanja u Europi daje ažurnu ekonomsku analizu zaposlenja i socijalnih kretanja u Europi. U njemu se ističu potencijalni izazovi i mogući odgovori politike na ta kretanja. To je glavno izvješće koje Europskoj komisiji omogućuje analizu dokaza te pregled kretanja i nadolazećih izazova na tržištima rada, a koje se reflektiraju i na sve države članice Europske unije, pa tako i na Hrvatsku.
Prema podacima Europske komisije u 2017. je bilo zaposleno tri i pol milijuna ljudi više nego 2016. Međutim, iako je broj odrađenih sati po zaposlenoj osobi porastao posljednjih godina, još je manji od broja 2008. Istodobno je porastao raspoloživi dohodak i smanjila se stopa siromaštva. Teška materijalna oskudica smanjila se na najnižu zabilježenu razinu, a u odnosu na 2012. njome je zahvaćeno 16,1 milijun ljudi manje. 

  • Povećavaju se nestandardni oblici rada u EU


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska u vrhu EU po udjelu privremenog rada
Prema objavljenoj Eurostatovoj statistici, u uniji je sve teže naći stalni posao, a u tom smislu Hrvatska znatno prednjači u odnosu na prosjek EU. 
Udjel privremenih zapošljavanja u Europskoj uniji je s 11 posto u 2002. godini lani porastao na 13 posto, dok je honorarni rad u istom razdoblju skočio s 15 na 19 posto. Kad je u pitanju privremeno zapošljavanje, najveći udio u ukupnom broju zaposlenih imaju Poljaci i Španjolci, a Hrvatska je treća s udjelom od 20 posto. Najmanje privremeno zaposlenih imaju Rumunji, svega jedan posto, u Litvi je riječ o dva posto, a u Estoniji i Latviji po tri posto. 

Verzija za ispis
 
Povećanje mirovina
Umirovljenici u Austriji od siječnja iduće godine primat će mirovine uvećane za 34 eura mjesečno kako bi se uklonile negativne posljedice inflacije na njihov životni standard. Odlučila je to austrijska Vlada, polazeći u svojoj odluci od toga da godišnja stopa inflacije iznosi dva posto, što iziskuje povećanje mirovina od 2,6 posto. U Austriji ima mnogo umirovljenika koji moraju podmiriti svoje životne troškove s tisuću eura mirovine. Važno je osigurati dostojanstveno starenje naših sugrađana – poručio je austrijski kancelar.
Mjesečno povećanje od 34 eura u Austriji dobit će najveći dio umirovljenika čije se mirovine kreću od 1.115 do 1.450 eura ili niže od 1.115 eura, dok bi, prema izračunima austrijskih medija, umirovljenici s primanjima višim od 3.400 eura mogli računati s mjesečnim povećanjem od 68 eura. Za povećanje mirovine u austrijskom proračunu osigurano je dodatnih milijardu eura i povećanje mirovinskog budžeta neće imati utjecaja na zacrtanu proračunsku politiku. Pogotovo neće biti potrebno dodatno zaduživanje države.
Prema podacima, Austrija isplaćuje 15.500 mirovina u našoj zemlji u ukupnom godišnjem iznosu od 54 milijuna eura. Hrvatska, prema istome izvoru, šalje oko pet tisuća mirovina u suprotnom smjeru.
  • Hrvatska 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »