English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Kina ukida povlastice jer joj više ne treba strana tehnologija i kapital
Strani investitori sve se manje osjećaju dobrodošlima u drugoj ekonomiji svijeta. Posljednje dvije godine sve je izraženiji odlazak velikih inozemnih kompanija iz te države. Sidro su iz Kine do sada digli Metro, Home Depot, Revlon, L'Oreal, Microsoft i Sharp. Popisu još treba pridružiti i japanski Sony, koji je u studenom prošle godine prodao cjelokupni udjel u svojoj kineskoj tvornici koja je proizvodila potrošačku elektroniku. Sonyjeva prodaja tvornice novom kineskom vlasniku izazvala je prosvjede radnika koji su se pobojali da ih čeka gubitak radnih prava i dobrih plaća koje su imali pod japanskim "gazdom".

  • Nema više velikodušnih povlastica za strane investitore...
  • Jedinstveni porez za sve


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Visoka cijena jeftine mode
Nakon Kine, Bangladeš je druga najveća krojačnica na svijetu za globalne američke i europske modne lance poput Zare, H&M-a i Gapa. Minimalac njihovih švelja je 677 kuna. Najnoviji štrajkovi u više od 60 tekstilnih tvornica i uhićenje sindikalaca pokazuju da su uvjeti rada strašni, a ono što se događa pobunjenim radnicama još strašnije. 
Više od 30 sindikalaca i radnika uhićeno je i optuženo za huškanje na štrajk u tvornicama koje šiju odjeću za globalne kompanije jeftine mode. Stotine policajaca okružili su industrijsku zonu, otpušteno je 1600 radnica kao odmazda i opomena drugima, a sindikalci su optuženi za vandalizam, krađu i urotu protiv države. 
  • Ropski uvjeti rada


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Porast zaposlenosti mladih u Europi
Prema tromjesečnom pregledu stanja zapošljavanja i socijalne situacije u EU, broj nezaposlenih smanjio se za 1,8 milijuna u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 1,3 milijuna u europodručju. Također, raste broj zaposlenih koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme za 1,8 posto. Taj broj predstavlja povećanje od 2,8 milijuna zaposlenih. Najznačajniji pad broja nezaposlenih vidljiv je među mlađim dobnim skupinama.
Europska Komisija je najavila kako je pomoć ljudima u pronalasku kvalitetnog radnog mjesta jedan od njezinih prioriteta. Rezultat nije samo pozitivan učinak na gospodarstva, već i osnaživanje i zaštita europskih građana od siromaštva i financijskih poteškoća. 
Kao jedan od problema, radnici u Europskoj uniji ističu smještaj, pa je Europska komisija, uz izvješće o zapošljavanju u prva tri mjeseca ove godine, dostavila i popis financijski pristupačnog smještaja. Riječ je o alatu koji za cilj ima olakšavanje pristupa kvalitetnom i financijski pristupačnom smještaju te rješavanje problema beskućništva i stambene isključenosti. U bazi podataka vidljivo je da su cijene stambenih nekretnina i njihovog najma u porastu, posebice u atraktivnim velegradskim područjima i da su troškovi stanovanja najznačajniji izdatak proračuna domaćinstva te da predstavljaju veliko financijsko opterećenje za kućanstva s niskim dohotkom u većini zemalja. 

Verzija za ispis
 
Polovinu svjetske imovine u svojim rukama drži osmero ljudi

Imovina najsiromašnijih 3,6 milijardi ljudi jednaka je ukupnoj neto vrijednosti imovine šest američkih, jednog španjolskog i jednog meksičkog biznismena, utvrdila je u svom istraživanju britanska humanitarna udruga Oxfam. Upozoravaju da postoji veza između dubokog jaza koji dijeli bogate od siromašnih i sve većeg globalnog nezadovoljstva dominantnom politikom.
U svojem izvješću su nadalje konstatirali da su Brexit i pobjeda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, te jačanje rasizma naznake da sve više ljudi u bogatim zemljama nije spremno miriti se sa statusom quo.
Nejednakost će biti jedna od glavnih točaka dnevnog reda skupa u Davosu, na kojem će svjetski politički i poslovni čelnici razmjenjivati mišljenja o ključnim svjetskim pitanjima.
Oxfam u izvješću poziva na podizanje poreznih stopa usmjerenih na bogate pojedince i udruženja i na globalni sporazum kojim bi se okončalo natjecanje među zemljama u snižavanju poreznih stopa. Osudili su i lobiranje korporacija i bliske veze između politike i poslovnog svijeta, zahtijevajući uspostavu javnih registara lobista i strože propise za suzbijanje sukoba interesa.

Verzija za ispis
 
ILO - Broj nezaposlenih u svijetu će porasti za 3,4 milijuna

Broj nezaposlenih u svijetu trebao bi ove godine porasti za 3,4 milijuna zbog slabašnog gospodarskog rasta koji se očituje u sporijem tempu otvaranja novih radnih mjesta, procjenjuju u Međunarodnoj organizaciji rada (MOR).
U 2018. godini trend bi trebao usporiti, uz povećanje broja nezaposlenih za 2,7 milijuna. Najviše bi ove godine trebao porasti broj nezaposlenih u skupini gospodarstva u nastajanju. Trend bi se prema procjenama MOR-a trebao nastaviti i u 2018. godini, iako sporijim tempom.
Nasuprot tome, u razvijenim bi se gospodarstvima broj nezaposlenih ove godine trebao blago smanjiti i stabilizirati na razini od 38 milijuna u 2018. godini. Time bi se stopa nezaposlenosti u toj skupini zemalja trebala smanjiti sa 6,3 posto u 2016. godini na 6,2 posto u ovoj i idućoj godini. U MOR-u zaključuju da poboljšanje posustaje, a uočavaju i znakove strukturne nezaposlenosti.
U Europi i Sjevernoj Americi ističu i problem tvrdokorno visoke dugoročne nezaposlenosti u odnosu na razdoblje prije krize, koja u Europi čak i raste.

Verzija za ispis
 
Svaki peti radnik u EU radi na privremenim poslovima

Na razini EU 20,5 posto svih zaposlenih u 2015. godini radilo je na privremenim poslovima, navodi Međunarodna organizacija rada (MOR). Navode kako je u nekim zemljama, kao što su Hrvatska i Francuska, učestalost privremenog zapošljavanja u porastu.
Prema očekivanjima MOR-a, gospodarska aktivnost na području sjeverne, južne i zapadne Europe u ovoj godini nastavit će usporeniji rast. Nešto snažnije razbuđivanje gospodarstva može se očekivati u idućoj godini. Više je faktora koji utječu na takve projekcije, od niskih cijena energenata koji su podržali potražnju u prošloj godini koja bi se tijekom ove godine trebala smanjivati do cijena nafte za koje se očekuje da će ponovno rasti, ali i slabije potražnje glavnih trgovinskih partnera. MOR podsjeća na posljedice Brexita koja će potkopati povjerenje investitora i financijskih tržišta, kako u Velikoj Britaniji, tako i na razini cijele Europe.

  • Hrvatskoj se predviđa smanjenje stope nezaposlenosti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Velike razlike u satnici

Podaci o plaćama i troškovima rada najzornije pokazuju koliko je veliki jaz između razvijenih država članica Europske unije i onih siromašnijih. To se najočitije vidi kroz iseljavanje i useljavanje radne snage iz jedne zemlje u drugu, omogućeno kroz slobodu kretanja radnika u Europskoj uniji.
Odljev mozgova za jednu zemlju znači dolazak mozgova drugoj, i to posljednjih nekoliko godina osjeća i Hrvatska iz koje se iseljavaju liječnici, medicinske sestre, vozači, strojobravari, mahom u Njemačku, Irsku, skandinavske zemlje, a veća plaća za to je glavni, iako ne i jedini razlog.
Prema podacima Eurostata, bruto satnica u Europskoj uniji varira od 4,1 eura, koliko iznosi trenutačno u Bugarskoj, do 40,7 eura, koliko je u Njemačkoj. Radnik u Njemačkoj prema tim podacima zaradi gotovo pet puta više nego u Hrvatskoj, gdje je prosječna satnica 9,6 eura. Za usporedbu, valja istaknuti i Norvešku koja nije članica EU, ali je europski rekorder sa satnicom u iznosu od 51,2 eura. Uz Bugarsku i Hrvatsku među zemljama koje imaju najniže satnice u Europi su Rumunjska (5 eura), Litva (6,8), Latvija (7,1), Mađarska (7,5) te Poljska (8,6). Na suprotnoj strani ove ljestvice su, uz spomenutu Njemačku, Belgija sa satnicom od 39,1 eura, bogati Luksemburg (36,2) i Švedska (37,4) te hrvatskim iseljenicima atraktivna Irska gdje je prosječna cijena sata rada 30 eura.

Verzija za ispis
 
Budućnost rada kakav želimo

Globalizacija, klimatske promjene, tehnološki napredak i rastuća nejednakost: Europski socijalni partneri i civilno društvo raspravljaju o budućnosti rada
U organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Međunarodne organizacije rada u Bruxellesu je 15. i 16. studenoga 2016. godine održana konferencija “Budućnost rada kakav želimo” na kojoj sudjeluje više od 300 predstavnika socijalnih partnera i organizacija civilnog društva iz Europe. Sudionici su raspravljali o mogućim rješenjima izazova koje donosi rad u budućnosti, kao i primjerima dobre prakse.
U uvodnom dijelu sudionike su pozdravili Georges Dassis, predsjednik EGSO-a, Guy Ryder, glavni direktor MOR-a i Marianne Thyssen, povjerenica Europske komisije. Kao jedina predstavnica iz Hrvatske, na Konferenciji je sudjelovala Marija Hanževački iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Erozija srednjeg sloja - Srednji sloj sve brže nestaje

Srednji sloj bi trebao moći uživati u osnovnim blagodatima vremena u kojem živi, od toga da si može priuštiti normalno stanovanje, prehranu, godišnji odmor, izlaske, do toga da su mu dostupne tehnološke mogućnosti koje nosi vrijeme.
Gospodarska kriza samo je jedan od faktora erozije srednjeg sloja. Povezano je to i sa smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru. Srednji sloj u Europi nestaje, a u razdoblju od 2004. do 2011. godine broj Europljana koji se mogu smatrati srednjom klasom smanjen je za 2,3 posto. Taj pad je nastavljen i u godinama koje slijede, pokazuje studija Međunarodne organizacije rada. Prema podacima s tržišta rada, gubitak srednjeg sloja još je dublji u zemljama poput Njemačke i Grčke.
Eroziju srednjeg sloja u svijetu rada potaknulo je više faktora. Gospodarska kriza samo je jedan od njih. Kako se navodi, u nekim zemljama smanjenje srednje klase povezano je sa smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru, što je pogotovo pogodilo žene na tržištu rada. Javni sektor, naime, domaćin je mnogih zanimanja koja se tradicionalno povezuju sa srednjim slojem – od nastavnika, preko državnih službenika do liječnika. No, neka od tih zanimanja, poput nastavnika, svojim primanjima danas se teško mogu svrstati u srednji sloj.

  • Jedan od razloga je i slabljenje mehanizama kolektivnog pregovaranja
  • Vrijedi li to u Hrvatskoj?
  •  Nesigurni oblici rada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nikad veća razlika između bogatih i siromašnih!

Ekonomski oporavak u razvijenim zemljama pogodovao je bogatima i razlika između dohodaka bogatih i siromašnih dosegnula je rekordnu razinu. Zahvaljujući ekonomskom oporavku od 2010. godine u razvijenim je zemljama došlo do rasta zaposlenosti i rasta prihoda kućanstava. No "oporavkom nije preokrenut trend rasta razlike između prihoda bogatih i siromašnih koji se bilježi već desetljećima", kažu ekonomisti OECD-a.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Cooperation and Development) je organizacija četrdesetak država koje se tradicionalno smatra ekonomski razvijenima. U OECD-u ističu da ekonomski oporavak, čak i kad je slab, smanjuje nezaposlenost i stvara nova radna mjesta, što bi trebalo smanjivati razliku u dohocima bogatih i siromašnih. No isti taj oporavak može i povećati te nejednakosti jer povećava prihode od kapitala (npr. od ulaganja u dionice, nekretnine i sl.), koji su češći kod bogatih ili povećava dohotke boljestojećih kućanstava. Uz to, sadašnji ekonomski oporavak u razvijenim zemljama nerijetko je vezan uz politiku državne štednje, kako bi se oporavili proračuni, a takva politika je smanjivala socijalnu pomoć i druge transfere siromašnijim građanima.
  
Najmanje razlike u nordijskim zemljama

  • U SAD-u razlika je posebno izražena
  • Najrizičnije skupine – stariji prije, a mladi sada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: