English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Pravo na isključenje

Radnici u Francuskoj od 1. siječnja 2017. godine imaju pravo ne odgovarati na pozive i e-mail poruke izvan radnog vremena pod nazivom "pravo na isključenje". Tvrtke koje imaju više od 50 radnika dužne su izraditi kodeks ponašanja u kojem će biti navedeni sati tijekom kojih radnici ne trebaju odgovarati ili slati poruke elektronske pošte.
Myriam El Khomri, francuska ministrica rada, još je prošle godine isticala potrebu za ovakvim zakonom, naglasivši da je granica između poslovnog i privatnog života postala pretanka.
Predlagatelji ovog zakona isticali su da radnici koji odgovaraju ili provjeravaju e-mailove izvan radnog vremena nisu pošteno plaćeni za taj prekovremeni rad. Oni smatraju kako takva praksa kada su radnici stalno "priključeni" na mrežu nosi rizik od stresa, sagorijevanja na poslu, pridonosi razvijanju tegoba sa spavanjem i remeti privatni život.

Verzija za ispis
 
Božićnica bi dobrodošla!

Isplata božićnice, njezin novčani iznos, odnosno način utvrđivanja toga iznosa nije utvrđena zakonom, već se može utvrditi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pojedinačnom odlukom poslodavca.
Prema poreznim propisima, poslodavac može isplatiti radnicima u obliku regresa i/ili božićnice kao neoporezivi primitak do 2.500,00 kn. Naravno, poslodavac može radnicima isplatiti i veće iznose od neoporezivih. No, ako isplata božićnice nije propisana kao obveza poslodavca u nekim od gore navedenih izvora prava, tada to ovisi o volji poslodavca i njegovim financijskim mogućnostima. U ovakvim slučajevima se još jednom vidi važnost kolektivnih ugovora u kojima sindikati uvijek pokušavaju obvezati poslodavca na isplatu barem neoporezivog iznosa božićnice i/ili regresa.
Ako iznos božićnice određen, treba biti barem odrediv. Kao što je rečeno, najčešće se iznos određuje u neoporezivom iznosu jednako za sve radnike. U tom smislu, radnicima koji rade puno radno vrijeme i onima koji rade nepuno radno vrijeme bit će isplaćen isti novčani iznos božićnice ako je on utvrđen jednako za sve radnike. Ako se iznos božićnice veže za obračun plaće, radnici koji rade puno radno vrijeme dobit će veći iznos božićnice od onih koji rade nepuno radno vrijeme.

Verzija za ispis
 
Potrudimo se da nam djeca ne puše

Prema navodima Američkog ureda za pušenje i zdravlje, više od tri tisuće djece dnevno postaju pušači. Američka akademija za pedijatriju kaže da je 63 posto učenika svih srednjih škola probalo pušiti. Jedan od njih pet puši svakodnevno.
Temelj koji postavite kao roditelj, u obiteljskom domu, može pomoći vašem djetetu u odluci hoće li odbiti tu prvu ponuđenu cigaretu, hoće li odmah prestati pušiti ili će započeti bolnu ovisnost. Ključ je u tome da se s tim nastojanjima započne rano, u godinama kada djeca formiraju vrijednosti i kada roditelji imaju najveći utjecaj. Već u dobi od 3 ili 4 godine djeca trebaju primati poruke da je pušenje štetno. Ako se čeka do dobi tinejdžera, onda je već kasno. Prema američkim statistikama, 11 posto dječaka i 8,5 posto djevojčica, zapalilo je svoju prvu cigaretu prije završetka četvrtog razreda. Što roditelji mogu učiniti?

  • Pružite dobar primjer
  • Pružite činjenice
  • Uvježbavajte svoje odgovore
  • Budite aktivni
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Pošast dijeta - Nije medicinski razumno gubiti više od 90 do 100 dkg tjedno

Postoje dijete, i dijete, i dijete. Izgleda da je provođenje neke od mnogobrojnih različitih dijeta jedan od najomiljenijih preokupacija debelih osoba, posebno žena. Ženske revije i magazini puni su članaka i reklama koji obećavaju brzo i učinkovito mršavljenje, gubljenje kilograma na čudesan način.
Nažalost, te poruke nisu u pravu. Popularne drastične (forsirane) dijete sadrže u sebi greške. Ima dijeta koje nose i lažne poruke: da biste smršavili, popijte pola čaše razblaženog limunovog soka prije svakog obroka! To su dijete i poruke koje nemaju nikakve veze sa stvarnošću, ali barem ne pričinjavaju štete, kao neke drastične dijete.
Zajedničko svim tim dijetama jest to da obećavaju brz i lak gubitak prekomjerne tjelesne težine, a istovremeno ne sadrže uravnoteženu količinu svih hranjivih tvari. Treba kazati da ne postoji takva stvar kao što je „brzi“ gubitak masti u organizmu. Kad se neka dijeta reklamira brzinom gubitka tjelesne težine, onda se u stvari misli na nešto drugo, a ne na stvarni gubitak masnog tkiva. Skriveno objašnjenje iza te reklamne poruke je u stvari težina vode koja se gubi, jer kad se gube glikogen i bjelančevine iz organizma, istovremeno odlazi i voda. Na taj način, u prvim tjednima dijete, vi gubite težinu vode, bez stvarnog smanjenja masnog tkiva. Njegovo trošenje nastupa tek kasnije.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Konflikti s ljudima nam trebaju!

Trenutna situacija na državnoj razini osim na očaj, navodi nas povremeno i na humor jer je to jedino čime se za sada, barem do izbora, možemo obraniti.
Pročitala sam status Merite Arslani koji me jako nasmijao, pa ću ga iskoristiti jer je aktualan: „Orešković ovo, Orešković ono… Pa što je taj Orešković bio kao onaj Kevin – „Sam u kući“ šest mjeseci, a sad su se izgubljeni roditelji vratili i zbrajaju štetu koju je mali napravio dok je divljao po kući i razbijao namještaj. Ono kad se HDZ pravi kao da nije postojao zadnjih šest mjeseci.“

  • Kako se i kada rađa konflikt?
  • Posljedice konflikta na poslu
  • Unutarnji konflikt
  • Ne treba za svaki problem imati rješenje!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Novi stečajni zakon

Dugo najavljivani novi Stečajni zakon (NN broj 71/2015) stupio je na snagu 01. rujna 2015. godine, te donio brojne novine koje će se odraziti na sudbinu velikog broja tvrtki u Republici Hrvatskoj, a koliko će pomoći radnicima vrijeme će pokazati.

  • Automatski stečajevi
  • Osiguranje minimuma za radnike
  • Manje zlouporaba predstečajnog postupka?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ugovori o radu - 1 na neodređeno, 22 na određeno vrijeme

Iz statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je objavio podatke o novom zapošljavanju, ispada da je tijekom 2012. s HZZO-a u svijet rada otišlo 175.535 radnika, ali ih je na određeno vrijeme bilo zaposleno 162.532, a na neodređeno vrijeme 13.003. Podaci za 2013. i 2014. govore kako se taj trend nastavlja. Omjer radnika zaposlenih na neodređeno i određeno vrijeme je 1:12,5. Odnosno na svakog radnika s ugovorom na “neodređeno” došlo je 12,5 “određenih“. Jasno je kako je većina tih poslova vrlo neizvjesna. Dugogodišnja gospodarska kriza značajno je pridonijela trendu rasta ugovora na određeno vrijeme u odnosu na neodređene ugovore. Prije početka krize 2007. godine na jednog “neodređenog” dolazi 4,8 “određenih”.
Jasno je da je broj ugovora o radu na određeno vrijeme u velikom porastu, ali i da je sve više radnika zaposleno na takozvanim “prekarijatskim” poslovima (čak i bez zasnivanja “papirnatog” radnog odnosa), koji su nesigurni na svim razinama – od vremena zaposlenja do prava radnika. Sve više ljudi rade i radit će na slabije plaćenim i nesigurnim poslovima, sve dok se za desetljeće-dva-tri ne izvrši, na određenoj razini, globalna “konvergencija”, odnosno ravnoteža plaća i uvjeta rada između razvijenih i manje razvijenih zemalja.

Verzija za ispis
 
Promjena roka za dostavu prijave o početku osiguranja

Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, 151/2014.), koja stupa na snagu 1. siječnja 2015., izmijenjeni su rokovi za uspostavljanje prijave o početku osiguranja za osobe u radnom odnosu i s radnim odnosom izjednačene ili slične osnove osiguranja.
Obveznik (poslodavac) dužan je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti prijavu o početku osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada. Nakon uspostavljanja prijave, obveznik preuzima potvrdu u elektroničkom (PDF) obliku (ako je Zavodu dostavio e-prijavu), odnosno ovjereni primjerak prijave u papirnatom obliku (ako prijava nije uspostavljena u elektroničkom obliku). Potvrda služi kao dokaz nadležnim tijelima da je prijava uspostavljena u zakonskom roku. Ako osiguranik ne započne raditi na dan početka osiguranja koji je dogovoren i uglavljen u odgovarajućem ugovoru, obveznik je to dužan dojaviti Zavodu taj dan, u protivnom je propisana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna.
Podsjećamo da se prijave obavljaju isključivo elektroničkim putem preko usluge e-prijave dostupne na internetskoj stranici Zavoda www.mirovinsko.hr, uz iznimku poslodavaca koji zapošljavaju do tri radnika.

Verzija za ispis
 
Državno odvjetništvo počelo procesuirati poslodavce koji ne isplaćuju plaće?

S početkom ove godine u primjeni je nekoliko novih odredbi Ovršnog zakona koje reguliraju prisilnu naplatu novčanih potraživanja putem Financijske agencije.
Među glavnim novostima je i poseban zaštitni mehanizam za naplatu dospjelih, a neisplaćenih plaća radnika. Prvi put one su stavljene u najpovoljniji režim prisilne naplate, što znači da su u redoslijedu naplate preko Fine radnici koji traže neisplaćene plaće pretekli sve ostale vjerovnike. Jedino gdje radnici nisu ostvarili u naplati prednost, a i neće, što je i logično, jesu alimentacije; potraživanja za uzdržavanje djece i privremeno uzdržavanje uvijek imaju prioritet.
Novo rješenje na tragu je uspostave fer odnosa između predstavnika kapitala i rada, a naravno ima i političku pozadinu. Riječ je o velikom zaokretu od dosadašnjega rješenja. Radnička potraživanja sad imaju prednost i u ovrsi i u stečajevima, pa je zbog prilagodbe primjena odgođena za 1. siječnja 2015. Nova odredba vrijedi samo za nove slučajeve neisplata plaća jer bi se inače zadiralo u stečena prava ostalih vjerovnika.
Inače, novo je rješenje tek dio zaštite radnika u pogledu isplate plaća i dospjelih potraživanja po osnovi rada (naknada za plaće i otpremnina) koja se provodi intervencijama u nekoliko zakona. Takva je promjena najprije usvojena u Kaznenom zakonu, a potom u Ovršnom, a slijedi i u novom Stečajnom zakonu. Naime, ovaj zaštitni mehanizam u prisilnoj naplati radničkih plaća preko Fine nastavak je izmjena Kaznenog zakona koje su provedene u kaznenom djelu neisplate plaća s uvođenjem obveze za poslodavca da radniku da obračun plaće. Tko ne izda tu ovršnu ispravu, može i kazneno odgovarati, što pokazuju i prvi slučajevi u kojima državno odvjetništvo procesuira neisplatitelje plaća. 
Sada je omogućeno da se ovršnom ispravom radnik ovrši na Fini prije svih. Ono što još manjka, a slijedi, jesu nova pravila koja dokidaju mogućnost poslovanja bez isplate plaća. Kako se najavljuje u sklopu novog Stečajnog zakona, čije se usvajanje očekuje, na tržištu više neće moći izvan posebnog pravnog režima poslovati oni poslodavci koji nemaju novac za isplatu plaća.

Verzija za ispis
 
Propisi koji su stupili na snagu 1. siječnja 2015.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak  -  Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima  -  Uredba o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću  -  Uredba o visini minimalne plaće za 2015. godinu  -  Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja od 2015. do 2017. godine  -  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom  -  Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja  -  Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon  -  Izmjena Ovršnog zakona

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: