Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva buduće umirovljenike da šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te pokretanjem postupka tzv. pretkompletiranja podataka brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.
Tiskanica »Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu» dostupna je na internetskoj stranici www.mirovinsko.hr ili u područnim službama i ispostavama Zavoda, a dodatne informacije mogu se dobiti na besplatnom Otvorenom telefonu Zavoda 0800 – 63 63 63 te preko Pozivnog centra – 01/ 4891 – 666.
Sredinom lipnja ove godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva donijelo je Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine kojim je po prvi puta utvrđen sadržaj obračuna iznosa plaće, naknade plaće i otpremnine. S obzirom da se u dosadašnjoj praksi pokazalo da poslodavci radnicima ne uručuju, ili im uručuju nepotpune obračune plaća, iz kojih nije bio jasno vidljiv način obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, što je uvelike otežavalo i ostvarivanje prava radnika sudskim putem, novi Pravilnik bi trebao u tom području konačno uvesti reda.Poslodavac će dakle biti dužan radniku izdati obračun plaće, naknade plaće ili otpremnine u sadržaju i na način kako je to propisano Pravilnikom.Osim toga, ukoliko poslodavac radniku u propisanom roku uopće ne dostavi obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadržaj, ili ukoliko ne dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće ili isti nema propisani sadržaj, poslodavac može odgovarati za najteži prekršaj koji je kažnjiv od 61.000 do 100.000 kuna. U tom slučaju poslodavca treba prijaviti Državnom inspektoratu.Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da poslodavac u propisanom roku radniku nije dostavio obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine ili utvrdi da poslodavac radniku nije dostavio obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili utvrdi da ti obračuni nemaju propisani sadržaj, rješenjem će poslodavcu naložiti dostavu obračuna sa svim propisanim podacima.
U travnju je Državni inspektorat podnio Vladi RH Godišnje izvješće o radu Državnog inspektorata za 2009. godinu u kojem su između ostalog navedeni materijalno-tehnički uvjeti rada, suradnja s drugim tijelima te podaci i informacije o radu i opis kontrola primjene propisa iz nadležnosti Državnog inspektorata i sankcijama za njihovo nepoštivanje, te problemi u pojedinim područjima nadzora s prijedlozima za poboljšanje učinkovitosti.U usporedbi s 2008. godinom došlo do značajnog pada broja inspektora rada i zaštite na radu sa 274, na 257 inspektora u 2009. godini. Smanjenjem broja inspektora dovodi se u pitanje učinkovita provedba prava Europske unije na području Republike Hrvatske, kao zemlje kandidatkinje za pristupanje u punopravno članstvo u EU. Pad broja inspektora uzrokovan je lošim materijalnim položajem inspektora rada, te neodgovarajućim uvjetima rada.
Sudeći po sve češćim medijskim napisima, čini se da Vlada za sljedeći tjedan, točnije za 13. svibnja sprema izmjene Zakona o radu. Navedena činjenica ne bi bila čudna da su sindikati barem o navedenoj namjeri obaviješteni.Takvim postupanjem Vlada RH, po tko zna koji put krši proceduru tripartitnog usuglašavanja socijalnih partnera o zakonima s područja radno-socijalnog zakonodavstva utvrđenu Zakonom o radu odnosno Sporazumom o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj.Najava izmjena Zakona o radu, koji je u primjeni tek četiri mjeseca, jednako tako ukazuje na odnos javnih službenika odnosno službenika radne administracije prema sindikalnim prijedlozima. Sindikalne su središnjice tijekom usklađivanja s acquis-om više puta ukazivale na moguće probleme u primjeni Zakona o radu u praksi, međutim, stručnjaci radne administracije su ove prijedloge posve ignorirali. Tako je poznat i problem nemogućnosti rada u turnusima, koje su predstavnici Ministarstva s ismijavanjem odbili, a da bi iz medija mogli čuti najave da Vlada planira mijenjati ZOR upravo u tom dijelu, iako su se još neke od odredbi pokazale manjkavima u praksi.Učestalo donošenje zakona po hitnom postupku za posljedicu ima nekvalitetne, neprovedive i neusklađene zakone, čime se dovodi u pitanje pravna sigurnost građana RH kao i samo funkcioniranje pravne države. Navedeno potvrđuju najave izmjena i drugih ne tako davno usvojenih zakona poput Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o rodljnim i roditeljskim potporama.Stoga su sindikati od Vlade zatražili žurno uključivanje u radnu skupu za izradu izmjena Zakona o radu.
Sudeći prema posljednjem razvoju pregovora socijalnih partnera s Vladom RH, dalo bi se zaključiti da će se uskoro započeti s procesom novih izmjena Zakona o radu, u cilju "olakšavanja tereta gospodarstva". Hrvatska udruga poslodavaca već je uputila Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva svoje prijedloge za izmjenom pojedinih odredbi ZOR-a. U nastavku iznosimo pregled prijedloga izmjena ZOR-a kako ih predlaže Hrvatska udruga poslodavaca.
Nakon što je početkom prošle godine u Europskoj uniji propala zakonska inicijativa za izmjenom Direktive o radnom vremenu, s kojom se morao uskladiti i naš Zakon o radu, Europska unija ponovno kreće u novi krug pokušaja za izmjenom odredbi o radnom vremenu, koje su uređene spomenutom Direktivom.Tijekom posljednje zakonodavne procedure izmjene Direktive iz 2009. godine sindikati i Europski parlament oštro su se suprostavili predloženim izmjenama Direktive držeći da se tim izmjenama izravno umanjuju postojeća prava radnika u državama članicama EU-a, jer im izmjene Direktive donose duže radno vrijeme čime se ugrožava zdravlje i sigurnost radnika na radnom mjestu.
Jedina tema koju ministar gospodarstva Đuro Popijač dotiće s malo više žara, su izmjene Zakona o radu i to na tezi koju tvrdo zagovara udruga poslodavaca - olakšati otpuštanje radnika 'da bi se lakše zapošljavalo nove'. U vremenima najvećih očekivanja, upravo od funkcije ministra gospodarstva, najviše se očekuje. Da je u javnim nastupima sto puta sadržajniji, a u ministarskom djelovanju tisuću puta inventivniji, Popijač bi imao isti rezultat. Zagrađen premijerkinim i Šukerovim autoritetom, kao i činjenicom da sve važne odluke donosi Predsjedništvo HDZ-a gdje se javljaju i neke druge interesne silnice, a kojeg on nije član, aktualni ministar gospodarstva zapravo ima vrlo limitiran manevarski prostor. Tim ograničenjima može se objasniti zašto se na izmjene Zakona o radu, pogotovo u onom dijelu koji bi donio 'lakše otpuštanje radnika', gleda kao na neku spasonosnu polugu za izlazak iz krize.
Što je priječilo poslodavce u sadržaju postojećeg Zakona o radu, da u fazi pada gospodarske aktivnosti otpuste preko 100.000 radnika. Da li je pri tom postojeći Zakon o radu bio bilo kakva kočnica? Očito da nije.
Iako ima samo godina dana od kada je Zakon o suzbijanu diskriminacije stupio na snagu, Vlada Republike Hrvatske planira Zakon već uskoro mijenjati. Iako se predlagač Zakona, tj. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti svojevremeno hvalio "dobrim Zakonom", sudeći prema komentarima Europske komisije na tekst Zakona, u kojima ukazuju na propuste u pojedinim odredbama Zakona, čini se da ipak nije odrađen dobar posao kada je riječ o usklađivanju navedenog Zakona s pravnom stečevinom EU.U cilju izrade izmjena i dopuna Zakona Odlukom Ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti imenovano je Povjerenstvo za izradu izmjena i dopuna Zakona o suzbijanju diskriminacije, sastavljeno od širokog kruga zainteresiranih institucija. Povjerenstvo ima zadaću izraditi Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o suzbijanju diskriminacije do 30. lipnja 2010. godine. Upućivanje Nacrta prijedloga Zakona u Vladinu proceduru predviđeno je za IV. kvartal 2010. godine.Prvi sastanak Povjerenstva održan je dana 25. veljače 2010. godine. Na sastanku je dogovoreno da će Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju diskriminacije do slijedećeg sastanka izradi uža radna skupina u koju će biti uključeni članovi Povjerenstva iz Ureda za ljudska prava Vlade RH, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Ministarstva pravosuđa. Ujedno su članovi Povjerenstva dužni svoje osvrte na primjedbe i komentare stručnjaka Europske komisije, koji su iznesene tijekom ocjene usklađenosti Zakona o suzbijanju diskriminacije s odgovarajućom pravnom stečevinom iz tog područja, dostaviti Ministarstvu u roku od mjesec dana.
Na poziv državnog tajnika za rad Krešimira Rožmana, 15. veljače 2010. godine održan je sastanak predstavnika Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva s predstavnicima socijalnih partnera. Na sastanku se raspravljalo o potrebi početka druge faze izmjena Zakona o radu (koja bi uključivala tehničke ispravke odredbi ZOR-a koje se odnose na usklađivanje s pravnom stečevinom, kao i raspravu o interesnim institutima iz ZOR-a). Pri tome valja naglasiti da su predstavnici MINGORP-a bili suzdržani u odnosu na ponovnu izmjenu ZOR-a, čija je izmjena omogućila zatvaranje pregovora u poglavlju 19., s obzirom da bi ponovna izmjena ZOR-a značila i ponovno otvaranje Poglavlja 19. Sve strane su iskazale spremnost započeti razgovore o mogućim budućim izmjenama ZOR-a u odnosu na tehničke popravke Zakona, kao i u odnosu na sva interesna pitanja.
Potpuna neovisnost, nepristranost i efikasnost pravosuđa jedan su od temelja na kojima počiva demokracija suvremenih društava. Iako nam zakoni jamče zaštitu određenih prava, sva ta prava ostaju mrtvo slovo na papiru, ukoliko ne postoji učinkovito i neovisno pravosuđe.
Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email
email adresa:
Povratak na vrh
