English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Grafičari i njihova glasila

1. Glasnik zagrebačkih knjigotiskara

Godine 1869., 17. listopada, izašao je prvi broj »Glasnika zagrebačkih knjigotiskara«. Točno prije 140 godina. List je izlazio u jednom primjerku, a pisan je rukom. Urednik lista Franjo Topolščak o svrsi izdavanja glasnika među ostalim spominje da je cilj lista međusobno razumijevanje te da nema namjere nekoga u zvijezde kovati ili izvrći ruglu. Dalje se naglašava da će list biti nepristran. Doista je postigao ugled, jer je odmah iza programskog članka dao osvrt na događaje kao: uvođenje prvog od radnika sastavljenog cjenika rada – danas bi kazali kolektivni ugovor. Zanimljivo je, da je pisano o reperkusijama i borbi nakon tih događaja. Treba spomenuti da su izašla samo četiri broja.

2. Tipografija

Početkom ožujka 1884. godine izašao je list društva slagara i tiskara pod nazivom »Tipografija«. Izlazio je kao mjesečnik. Pored humane svrhe izlaženja, list je branio interese svojih članova. Prestao je izlaziti potkraj 1885. godine.

3. Hrvatski tipograf

15. siječnja 1898. godine izašao je prvi broj »Hrvatskog tipografa« glasila koje je zastupalo interese tipografskih radnika. List je izlazio dva puta mjesečno. Putem glasila vodila se borba za skraćenje radnog vremena: od 10-satnog na 9-satno i borba za povećanje cijene rada.

4. Grafički radnik

1. travnja 1921. godine počeo je izlaziti »Grafički radnik« organ Saveza grafičkih radnika i radnica Jugoslavije. Izlazio je svake dekade u mjesecu. Posljednji broj izišao je prvog travnja 1941. godine.

5. Grafički vjesnik

10. travnja 1941. izašao je posljednji broj »Grafičkog vjesnika«, glasila organizacije grafičkih radnika i radnica u banovini Hrvatskoj.

6. Hrvatski grafički radnik

10. svibnja 1941. izašao je prvi broj novog glasila Zagrebačke organizacije pod nazivom »Hrvatski grafički radnik«. To glasilo prestalo je postojati 1943. godine kao i Sindikalna organizacija.

7. Grafičar

Prvi broj Grafičara ugledao je svjetlo dana polovinom svibnja 1992. godine, i od tada, pa do danas izlazi redovito, jedanput mjesečno, uz dvobroj srpanj/kolovoz, na prosječno dvadeset stranica, u dvije boje, u tiraži između tri i četiri tisuće primjeraka. Još malo i bližimo se 300. broju Grafičara.

Verzija za ispis
 
145 godina sindikalnog organiziranja i djelovanja grafičkih radnika Hrvatske
Kratka povijest

1870. godine, 24. srpnja, odobrena su od strane Austro-Ugarske vlasti Pravila, čime je legaliziran rad Hrvatskog tipografskog društva preteča današnjeg Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske. Održana je konstituirajuća skupština u gostionici "K staroj lipi". U prisutnosti oblasnog povjerenika, poznatog hrvatskog pisca Augusta Šenoe, za prvoga predsjednika izabran je dvadesetčetvorogodišnji Dragutin Kale.

Značenje organiziranja Hrvatskoga tipografskog društva je i u tome što je ono organizirano dvadesetak godina prije osnutka Socijaldemokratske stranke Hrvatske, 1894. I dok su tipografi obilježavali četrdeset godišnjicu, počeli se organizirati ostali strukovni sindikati.

1872. godine od 13. do 21. siječnja već je organiziran prvi štrajk u Zagrebu, koji je ujedno prvi na ovim prostorima.
Podnijeli su svojim principalima (vlasnicima) zahtjev za povećanje svojih nadnica koje su vlasnici odbili. Gotovo svi tipografi iz pet zagrebačkih tiskara dali su otkaz u svojim tiskarama. U tih osam dana štrajka tadašnja je vlast raspustila Društvo i zaplijenila sav društveni novac i vođe štrajka strpala u zatvor. Bez obzira što je štrajk bio slomljen, tipografi su izborili povećanje svojih nadnica za 12% , te su oni bili skuplje plaćeni nego u Beču i Pešti. Štrajk zagrebačkih tipografa iz 1872. godine pokazao je tadašnjoj hrvatskoj javnosti da Hrvatsko tipografsko društvo nije samo humanitarno i kulturno. Ono se, kako je to pokazao štrajk, znalo pretvoriti u štab radnika u zaštiti svojih interesa. Istovremeno su principali (vlasnici) činili sve da bi oslabili ili sasvim onemogućili Hrvatsko tipografsko društvo, kao borbeni štab tipografskog radničkog pokreta, što im je i uspjelo kroz više od dvadeset godina - sve do drugog štrajka 1892. godine.

1894. godine donesena je odluka da se izgradi vlastiti Dom, na uglu Ilice i Primorske ulice. Zgrada je sasvim zgotovljena u lipnju 1895. godine a trošak gradnje iznosio je 50.391 forinti i 44 novčića.

1914. godine zamire rad svih sindikata; vlasti su zabranile njihovo djelovanje. Hrvatsko tipografsko društvo uspijeva postići odobrnje rada, ali zbog ratnih prilika njegovo je djelovanje smanjeno. Društvo, za razliku od drugih sindikata, djeluje, pa pokušava, a dijelom i uspijeva, osigurati poboljšanje materijalnog položaja svojih članova, te čak i početkom 1918. provodi novi štrajk u Zagrebu.

1920. godine, početkom prosinca dolazi do ujedinjenja grafičkih radnika unutar Kraljevine SHS u Zagrebu. Dok su se sindikati grafičara iz Slovenije i Hrvatsko tipografsko društvo zalagali za federalni princip, nastojeći sačuvati tako jake i relativno bogate organizacije grafičkih radnika u Sloveniji i Hrvatskoj – a bile su jače i bogatije od svih drugih u novoj državi – organizacije grafičara iz Srbije i Bosne i Hercegovine zastupale su centralističko načelo vođenja sindikata. Kao dan početka djelovanja Saveza grafičkih radnika Jugoslavije određen je 1. siječnja 1921. godine sa sjedištem u Zagrebu, u prostorijama Hrvatskog tipografskog društva, Primorska ulica br. 2.

1936. godine počela je izgradnja nove zgrade, Breščenskoga 4 - današnji Dom sindikata grafičara. Zgrada je dovršena i useljena u listopadu 1938. godine, a ukupni izdatak za izgradnju iznosio je 3,807.360,22 dinara.

1945. godine osnovani su Jedinstveni sindikati radnika i namještenika Jugoslavije, kao novi oblik sindikalnog pokreta u zemlji.
Priznato članstvo svim radnicima koji su bili članovi Nezavisnih sindikata, URS-a i Općeg radničkog saveza, te da sva imovina predratnih sindikata pripada novoj sindikalnog organizaciji. Bio je to strogo centralizirani koncept sindikalnog organiziranja, kao uostalom i država, odnosno sindikalne se organizacije grade od vrha prema dolje. Zadaci su bili determinirani trenutnom situacijom: ekonomska obnova zemlje, izgradnja i učvršćivanje vlasti, te podizanje političke svijesti i opće razine kulture. Ostvareno je načelo sveobuhvatnosti, prema kome su manuelni i intelektualni radnici u istom sindikatu, te su u punoj mjeri ostvareni principi dobrovoljnosti i financijske samostalnosti. Zanimljivo je da je sve do 1964. godine dobrovoljnost učlanjivanja u sindikat stvarno funkcionirala, a da početkom 1947. godine oko 25% radnika i namještenika ne spada u stalno plaćajuće članove.
Nakon donošenja »Zakona o upravljanju državnim privrednim poduzećima i višim privrednim poduzećima od strane radnih kolektiva«, 1950. godine, u jednom dijelu sindikalnog članstva počelo je prevladavati mišljenje da su sindikati odigrali svoju ulogu, da su postali suvišni, da moraju nestati.

1952. godine uslijedila Uredba o raspodjeli plaća i zarada radnika i službenika privrednih poduzeća - izrada prvih tarifnih pravilnika u poduzećima grafičke industrije. Prvi puta kod nas, a i u svijetu, radnici i namještenici u poduzećima trebali su sami sebi odrediti plaće.

1954. godine dolazi do reorganizacije sindikata u funkciji provedbe samoupravljanja. U okviru Sindikata industrije i rudarstva Jugoslavije za Hrvatsku ustrojeni su Granski odbor grafičke industrije i izdavačke djelatnosti i Granski odbor industrije papira Hrvatske. No, pokazalo se da te promjene ipak ne znače i poboljšanje i jačanje sindikalnog djelovanja.

1959. godine kongres Saveza sindikata Jugoslavije, označio je bitnu statusnu prekretnicu sindikata. Sindikat je definiran kao dobrovoljna društveno-politička organizacija čitave radničke klase Jugoslavije.

Težište aktivnosti usmjerava se na razvijanje neposrednog samoupravljanja u poduzećima. Sve češće i sve žešće, Sindikat poduzima inicijative za rješavanje gorućih pita¬ja ne samo radnika, već i društva u cjelini, iznoseći pri tome svoje prijedloge rješenja, svoja gledišta i stavove, dostavljajući ih nadležnim državnim organima. Država za uzvrat sindikatima, i Sindikatu grafičara, nacionalizira gotovu svu imovinu.

1963. godine dolazi do reorganizacije sindikata – od vrha prema »dolje«. Politička je osnova za tu reorganizaciju: »Radnička klasa je jedinstvena i ne može se cjepkati"... Na taj je način prekinut kontinuitet organiziranja i djelovanja sindikata, jer su ukinuti granski sindikati, a time i bitni principi sindikalnog organizira¬nja koji opravdavaju potrebu njihovoga postojanja. Društveno-političke funkcije pojedinih sindikata, pa i sami dotadašnji sindikati grana ili djelatnosti, bili su nepotrebni, bez posla, pa su i – ukinuti!

Bilo je to razdoblje u kome je – po prvi puta u svojoj dugoj povijesti – Sindikat grafičara vegetirao kao organizacijski dio Sindikata industrije i rudarstva Hrvatske (kao Granski odbor grafičke industrije i izdavačke djelatnosti), a ne kao samostalan pravni subjekt.

Godine 1974. dolazi do poznatih ustavnih promjena - a 14. studenog 1974. održana osnivačka skupština Sindikata radnika grafičke, izdavačke i informativne djelatnosti Hrvatske, koja je obuhvatila radnike u grafičkoj industriji, novinsko-izdavačkoj djelatnosti i proizvodnji i preradi papira. Od tada, pa sve do 80-ih godina, težište rada Sindikata grafičara, kao svih ostalih 16 granskih sindikata u Hrvatskoj, bilo je određeno iz centrale - Saveza Sindikata Hrvatske.

* * *

Godine 1990., 26. ožujka, održana je skupština Sindikata radnika u grafičkoj, informativnoj i izdavačkoj djelatnosti Hrvatske. Napušta se ideološka koncepcija socijalizma, zasnovanog na dogovornoj ekonomiji, a okreće se tržištu i ekonomskim zakonitostima, demokraciji kroz višepartijski sistem i depolitizaciju privrednih subjekata... Sindikat u takvim uvjetima mijenja ulogu, sadržaj rada i način djelovanja.

Godinu dana kasnije, 27. lipnja, na svojoj Prvoj skupštini, Sindikat grafičara donosi odluku o svome potpunome osamostaljenju, kroz dobrovoljno učlanjivanje, formiranje posebnih fondova i izlasku iz Saveza Sindikata Hrvatske

Razdoblje 1991. i 1992. godine bilo je vrijeme najžešćeg rata u Hrvatskoj, a uz to, i razdoblje tek započete pretvorbe društvenih poduzeća. To nikako nije bilo pogodno vrijeme za zaključivanje kolektivnih ugovora. Nakon izmjene Zakona o radnim odnosima, u proljeće 1992. godine, ali i zbog činjenice da je rok važnosti prvog Općeg kolektivnog ugovora istekao polovinom 1992. godine, pristupilo se izradi dvaju općih kolektivnih ugovora – jednoga za gospodarstvo i drugoga za javna poduzeća i javne djelatnosti. Oba su ugovora izborena pod prijetnjom najave štrajka. Ta su dva opća kolektivna ugovora bila okvir za zaključivanje granskih kolektivnih ugovora. Između jedanaest kasnije potpisanih kolektivnih ugovora, Sindikat grafičara prvi je potpisao svoj kolektivni ugovor.

Prekretnicu u društvenom okviru za djelovanje sindikata predstavlja donošenje Zakona o radu 1996. godine. Zakon i njegova primjena imaju vrlo bitan utjecaj na daljnje organiziranje i djelovanje sindikata. Razrađena su načela konvencija Međunarodne organizacije rada (sloboda udruživanja, dobrovoljnost i dr.), ali je u odredbama, isto tako, zabranjena diskriminacija zaposlenika, nečlanova sindikata u odnosu na članove kod poslodavca, pa se može govoriti da se radi o tzv. »negativnoj slobodi« na udruživanje radnika u sindikate, jer je i nečlanovima zajamčeno isto pravo na radu, kao i članovima sindikata. Takve odredbe djeluju destimulirajuće na sindikalno organiziranje i jedan su od razloga što postepeno opada broj učlanjenih radnika u sindikate.

Nakon stupanja na snagu Zakona o radu, Sindikat pregovara više od godinu dana sa Hrvatskom udrugom poslodavaca, o nacionalnom kolektivnom ugovoru djelatnosti. Nažalost, bezuspješno. U međuvremenu dolazi do osnivanja paralelne poslodavačke udruge "Hrvatski grafičar", s kojom je Sindikat vodio i uspješno okončao pregovore i 1997. potpisao Kolektivni ugovor za tiskarsku djelatnost Hrvatske, što predstavlja povijesni iskorak u pravcu zaštite vitalnih prava grafičara.

Pri kraju treba nešto reći o vrlo bogatoj međunarodnoj suradnji Sindikata grafičara. Među najstarije pisane dokumente o međunarodnim aktivnostima hrvatskih grafičara spada »Ugovor Hrvatskog tipografskog društva i Njemačkog tipografskog saveza« iz 1883. godine, kojim je utanačena njihova međusobna sindikalna suradnja. »Hrvatsko tipografsko društvo", 1910. godine, član je Međunarodne zajednice knjigotiskarskih organizacija, kojoj je tada pripadalo 18 nacionalnih organizacija grafičara. Od Drugog svjetskog rata, pa do početka 90-tih, međunarodna suradnja hrvatskih grafičara većim se dijelom odvijala preko Saveza sindikata Hrvatske, u okviru zajedničkog programa svih strukovnih sindikata, udruženih u Savez, a manjim dijelom samostalno. Od osamostaljenja, a posebno od 15. siječnja 1992. godine, kada je međunarodno priznata, Hrvatska je u svim oblastima, pa tako i u organiziranju i djelovanju sindikata, nastupala kao samostalna država.

Od prvih kontakata, 1990. i 1991. godine, s međunarodnim asocijacijama sindikata, a što se nastavilo, sve intenzivnije i sadržajnije, i tijekom 1992. i 1993. godine, rezultiralo je primanjem Sindikata grafičara u punopravno članstvo EGF/IGF, 17. listopada 1993. godine, Prvi puta u svojoj povijesti, samostalni, autonomni i slobodni, hrvatski su grafičari postali punopravni subjekt u međunarodnom sindikalnom pokretu.

Članstvo u tim sindikalnim asocijacijama Europe i svijeta nije se svelo na puko formalno pripadanje, što se može prepoznati po mnogobrojnim seminarima u Hrvatskoj i u inozemstvu, mnogobrojnim istupima i organiziranjem međunarodnih konferencija. Sindikat grafičara Hrvatske stalno propagira ideje međunarodne federacije i među onim zemljama koje tada, ili još i danas, nisu njezine članice. Stoga ne čudi i izbor Stjepana Kolarića za potpredsjednika Europske federacije i člana Izvršnog komiteta Međunarodne federacije grafičara 1998. godine.

Osim brojnih listova koje su grafičari tiskali za svoje potrebe, postojala su i brojna kulturno-umjetnička i sportska društva i klubovi, koja su osnovali tipografski radnici i u kojima su zadovoljavali svoje kulturne, prosvjetne i sportske potrebe i interese. I danas djeluje Hrvatsko grafičko glazbeno društvo "Sloga" sa dva orkestra: Orkestar mandolinista i gitarista i Harmonikaški orkestar, te Planinarsko društvo "Grafičar", kao i Društvo umirovljenika - sa sjedištem u Domu sindikata grafičara.

* * *

Sindikat grafičara kao ozbiljan i odgovoran subjekt, ima za cilj biti aktivni sudionik gospodarskih i socijalnih reformi u Hrvatskoj. Naš je cilj pridonjeti promjeni odnosa prema socijalnim partnerima, kako bi se ostvarila društvena stabilnost i napredak, utvrdili i dogovorili zajednički planovi i ciljevi, i na taj način cjelokupna nacija mobilizirala u akciji koja bi, trebala otvoriti perspektivu izlaska iz gospodarske i socijalne krize.

U posljednjih nekoliko godina povećava se armija nezaposlenih u Hrvatskoj, čija brojka ide do 400.000. U toj brojci je i preko 3.000 registriranih grafičara, a taj broj je i daleko veći, uzme li se u obzir da mnogi mjesecima ne rade i ne primaju plaću, čekajući rješenje svog statusa okončanjem stečaja tvrtke ili odlaska u mirovinu. Izrazito je najviše nezaposlenih, između 24 grafička zanimanja, grafičkih tehničara, knjigoveža i knjigoveških radnika, tiskara, slagara i strojoslagara te iznenađujuće veliki broj grafičkih inženjera i diplomiranih grafičkih inženjera. Ovi pokazatelji moraju biti upozorenje onima koji predlažu obrazovne programe i planiraju budući upis u Grafičku školu i Grafički fakultet i ostale obrazovne institucije koje produciraju kadrove za grafičko-prerađivačku i novinsko-nakladničku djelatnost.

U fokusu aktivnosti Sindikata, u ovom trenutku je globalizacija i to kao proces, koji može, bude li tekao bez ideoloških predrasuda i političkih manipulacija, pridonijeti boljitku svih za sve, pa u tom kontekstu, i radnika širom svijeta, bez obzira na područje rada, struku i užu profesionalnu specijalnost.

Masovna proizvodnja, masovna potrošnja, stabilan gospodarski rast, snažne nacionalne države, puna uposlenost i kontinuirane radne karijere, kao i tradicionalna struktura obitelji s naglaskom na jednom zaposlenom hranitelju, danas dolazi u pitanje. Moderni uvjeti proizvodnje traže veliku fleksibilnost. Danas gotovo da i ne postoje poduzeća koja se mogu osjećati sigurnima a globalizacija je to dovela gotovo do vrhunca. Poduzeća moraju misliti internacionalno, pa u takvim uvjetima "nacionalne granice" postaju stara tehnologija.

Veza između rada i socijalne zaštite slabi, ili sve manje djeluje, budući da postoji masovna nezapolenost; sve su prisutniji neizvjesni uvjeti rada; množe se različiti oblici ugovora o radu; sve je više aranžmana u sivoj zoni između priznatog rada i neradnih aktivnosti kao što je dodatni rad, razne vrste staža i rad u fiksiranim shemama. Dramatično se postavlja problem tzv. novih rizika, kao što su duga nezaposlenost, produžena starost, isključenost, narkomanija, kriminalitet, nove bolesti.

Sindikati moraju učiniti sve što je u njihovoj moći da globalizacija postane ono što od nje očekuje radništvo širom svijeta: ekonomsko, socijalno i kulturno povezivanje naroda i država - na sreću i dobrobit svih ljudi. U harmoničnoj konstelaciji razvoja naroda i država, ljudska prava i slobode moraju biti iznad i ispred svega - kao najveća vrijednost, a sindikati, kao baštinici prava na rad, ljudsko dostojanstvo i solidarnost, ostaju i nadalje najčvršći jamac tih prava.

Upravo iz gore navedenih razloga, dobro je i poželjno, imati na umu revoluciji u pružanju informacijsko-tehnoloških usluga, integraciji kompjuterske opreme u sve vidove proizvodnje, naročito u ovu našu, te nove ekonomije koja se izgradila oko Interneta, što sve omogućuje i malim tvrtkama i multinacionalnim kompanijama da posluju bilo gdje i bilo kada, stvarajući pritom novu globalnu podjelu rada.

Verzija za ispis
 
Organizacija

NACIONALNA RAZINA
- Kongres
- Nadzorni odbor
- Statutarna komisija
- Predsjedništvo
- Predsjednik
- Stručna služba
- Upravni odbor sredstava solidarnosti
- Koordinacija regionalnih povjerenika

REGIONALNA RAZINA
- Sindikalne regije
- Regionalno povjereništvo
- Regionalni povjerenik

SINDIKALNE PODRUŽNICE
- Sindikalna podružnica
- Organi sindikalne podružnice


NACIONALNA RAZINA

 

 

KONGRES
 
Kongres je najviši organ Sindikata.
Redovni Kongres održava se svake četvrte godine, a saziva ga Predsjedništvo.
Zastupnici na Kongresu su:
a) izabrani delegati iz sindikalnih podružnica,
b) članovi Predsjedništva,
c) članovi Nadzornog odbora,
d) članovi Statutarne komisije,
e) regionalni povjerenici,
f) članovi koji upravljaju tijelima čije je djelovanje uređeno pravilnicima i odlukama Predsjedništva (članovi upravnih odbora različitih fondova sindikata),
g) članovi koji budu imenovani posebnom odlukom Predsjedništva.
Redovnom Kongresu prethode izbori u Sindikatu.
Svaki zastupnik na Kongresu ima jedan glas.
 
Izabrani delegati iz sindikalnih podružnica biraju se u sindikalnim podružnicama.
Izborne jedinice i broj izabranih delegata koji se izabiru za Kongres utvrđuje Predsjedništvo prema prosječnom broju članova u zadnja četiri mjeseca prije raspisivanja izbora u izbornoj jedinici, s time da svaka sindikalna podružnica uvijek ima pravo na barem jednog izabranog delegata (bez obzira na broj članova). Za izabrane delegate na Kongresu mogu biti birani samo članovi koji na dan provođenja izbora imaju ispunjen uvjet od najmanje 24 mjeseca neprekidnog članstva u Sindikatu (osim u slučaju novoosnovanih podružnica) i koji za to vrijeme redovito uplaćuju članarinu, te dolaze iz sindikalne podružnice koja redovito plaća članarinu. Izabrani delegati za Kongres biraju se, u skladu s odlukom Predsjedništva i posebnim Pravilima o postupku provođenja izbora, koja donosi Predsjedništvo. Mandat izabranih delegata kao zastupnika Kongresa traje četiri godine, a po isteku mandata mogu biti ponovno izabrani. Predsjedništvo, zajedno sa regionalnim povjerenicima, dužno je prije održavanja redovnog Kongresa obaviti kontrolu broja izabranih delegata i njegovu sukladnost s odlukom Predsjedništva o broju zastupnika za Kongres.
Pravo glasa na Kongresu imaju samo oni izabrani delegati čiji je izbor potvrđen na način opisan u prethodnom dijelu.
 
Kongres može pravovaljano odlučivati ako mu prisustvuje više od polovice zastupnika s pravom glasa. Odluke na Kongresu donose se jednostavnom većinom glasova nazočnih zastupnika.
Kongres donosi Poslovnik o svom radu, a radom Kongresa rukovodi Radno predsjedništvo. Poslovnikom Kongresa se može predvidjeti mogućnost da se na Kongresu, u tijeku kojeg treba izabrati Radno predsjedništvo, podnesu dopunski i inicijativni prijedlozi. Takve prijedloge, da bi bili valjani, mora svojim potpisom poduprijeti najmanje desetina zastupnika s pravom glasa na Kongresu.
 
Nadležnosti Kongresa su:
- donosi Statut Sindikata i izmjene i dopune Statuta;
- donosi Poslovnik o svom radu;
- donosi odluku o prihvaćanju izvješća o radu Predsjedništva i odlučuje o razrješnici  članovima Predsjedništva;
- donosi odluku o prihvaćanju izvješća Nadzornog odbora i odlučuje o razrješnici članovima Nadzornog odbora;
- donosi odluku o prihvaćanju izvješća o radu Statutarne komisije i odlučuje o razrješnici za članove Statutarne komisije;
- prihvaća izvješće o raspolaganju sredstvima solidarnosti i daje razrješnicu članovima upravnih odbora koji upravljaju tim sredstvima;
- utvrđuje i donosi stavove Sindikata o važnim interesnim i političkim pitanjima Sindikata (program, rezolucije i deklaracije);
- donosi preporuke u vezi posebnih interesnih skupina, učlanjenih u Sindikat (žene, strani radnici, invalidi i mladi radnici);
- odlučuje u drugom stupnju u slučajevima koji su uređeni ovim Statutom;
- izabire predsjednika  Sindikata;
- izabire članove Predsjedništva, Nadzornog odbora, Statutarne komisije; 
- odlučuje o međunarodnoj sindikalnoj suradnji i donosi ocjenu o uspješnosti integriranja Sindikata u međunarodni sindikalni pokret, posebice u odnosu na članstvo Sindikata u UNI;
- donosi odluke o spajanju, razdvajanju i prestanku rada Sindikata;
- izabire radna tijela Kongresa;
- odlučuje o drugim pitanjima u skladu s ovim Statutom;
- donosi platformu o međunarodnoj sindikalnoj suradnji, posebice za UNI, te ocjenjuje uspješnost njena ostvarivanja. 
 
 
NADZORNI ODBOR
 

Nadzorni odbor obavlja nadzor nad imovinom i financijskim poslovanjem Sindikata.
Nadzorni odbor broji 5 članova, koji ne mogu istodobno obnašati i druge funkcije u Sindikatu. Nadzorni odbor se bira na Kongresu Sindikata, i to iz reda zastupnika Sindikata, koji su članovi Sindikata neprekidno najmanje 36 mjeseci, i koji za to vrijeme plaćaju sindikalnu članarinu. Ukoliko se smanji broj članova Nadzornog odbora između dviju sjednica Kongresa Sindikata, naknadne izbore za popunu Nadzornog odbora provodi Predsjedništvo. Predsjednika Nadzornog odbora biraju članovi Nadzornog odbora među sobom, na konstituirajućoj sjednici. Mandat članova Nadzornog odbora istovjetan je mandatu članova Kongresa, a nakon isteka mandata članovi Nadzornog odbora mogu ponovno biti izabrani na tu dužnost. Opoziv članova Nadzornog odbora istovjetan je postupku njihova izbora.
Nadzorni odbor za svoj je rad odgovoran Kongresu Sindikata.

Nadzorni odbor ima slijedeće zadaće i ovlasti:
- nadzire ostvarivanje utvrđene financijske politike Sindikata i potiče njezino poboljšanje;
- kontrolira financijsko poslovanje u svim dijelovima Sindikata, te ima pravo kontrole ispravnog i namjenskog trošenja sredstava i uporabe imovine od strane Predsjedništva i u cijelom Sindikatu, kao i obračuna i uplate članarine u skladu s Pravilnikom o financiranju i s odlukom Predsjedništva o raspodjeli sindikalne članarine;
- nadzire ukupnu materijalno-financijsku politiku Sindikata u smislu udruživanja sredstava za pojedine namjene, plasmana sredstava i angažiranja sredstava, u skladu s Programom rada i Statutom.
Poslove i zadaće iz prethodnog stavka Nadzorni odbor obavlja na temelju posebnoga Pravilnika o materijalno-financijskom poslovanju, kojeg donosi Predsjedništvo.
Predsjednik Nadzornog odbora prisustvuje sjednicama Predsjedništva, kada se raspravlja o financijskim odlukama, ali nema pravo odlučivati.

Članovi Nadzornog odbora su:

1. PETRA MIRČIĆ  
2. EVA MAJSTOROVIĆ   
3. BLAŽENKA VUK  
4. DUBRAVKO KERESTEŠ   
5. DRAGOSLAV RADETIĆ. 

STATUTARNA KOMISIJA


Statutarna komisija je organ Sindikata koji se izabire na Kongresu Sindikata.
Statutarna komisija broji 5 članova, koji ne smiju unutar Sindikata imati nikakvih drugih funkcija.
Mandat članova Statutarne komisije istovjetan je mandatu članova Kongresa, a članovi Statutarne komisije mogu nakon prestanka mandata biti ponovno izabrani na istu dužnost. Članovi statutarne komisije među sobom biraju predsjednika na konstituirajućoj sjednici.
Statutarna komisija za svoj je rad odgovorna Kongresu Sindikata.

Statutarna komisija ima ove zadaće i ovlasti:
- tumačiti odredbe Statuta i drugih statutarnih akata;
- ocjenjivati i donositi odluke o usklađenosti odluka podružnice i organa Sindikata, kao i dokumenata statutarnog karaktera, koje donosi Predsjedništvo, u skladu sa Statutom;
- razmatrati i rješavati prigovore i žalbe statutarnog karaktera, koje Sindikatu upućuju njegovi članovi i organi;
- analizirati i nadzirati primjenu Statuta i predlagati njegove izmjene i dopune.

Članovi Statutarne komisije su:

1. JELENA KRAJAČIĆ   
2. ALEN DEDIĆ   
3. JELICA HORVAT   
4. MARINKO BABIĆ. 

PREDSJEDNIŠTVO
 
Predsjedništvo je najviši organ Sindikata između dva Kongresa.
Izbor članova Predsjedništva provodi se na Kongresu, u skladu s izbornim pravilima. Mandat članova Predsjedništva je četiri godine, a na istu funkciju mogu ponovno biti izabrani. Opoziv članova Predsjedništva obavlja se na isti način na koji se obavlja njihov izbor.
Predsjedništvo ima ukupno 13 članova. Predsjednik Sindikata je po funkciji jedan od 13 članova Predsjedništva, a ujedno je po funkciji i predsjednik Predsjedništva.
Predsjedništvo Sindikata sastaje se najmanje kvartalno, a po potrebi i češće.
Predsjedništvo donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja članova Predsjedništva. U izuzetnim slučajevima, radi hitnosti donošenja odluka, odluke se mogu donijeti telefonskim ili pisanim izjašnjavanjem članova Predsjedništva, s time da se tako donesene odluke verificiraju na prvoj slijedećoj sjednici Predsjedništva.
Predsjedništvo je za svoj rad odgovorno Kongresu i članovima Sindikata.
 
Prava i dužnosti Predsjedništva su:
- rukovodi Sindikatom između dva Kongresa;
- provodi i izvršava zadatke i obveze koje proizlaze iz Statuta, rezolucija, deklaracija i zaključaka Kongresa;
- donosi zaključke o svim sindikalno-političkim mjerama i njihovim težištima, te pred nadležnim organima pokreće postupak i predlaže mjere za rješavanje ekonomskih, socijalnih, tehnološko-tehničkih, ekoloških, političkih, obrazovnih, kulturnih i drugih interesa članova Sindikata;
- postavlja i usvaja načela za pripremu i sprovedbu kolektivnih pregovora;
- priprema planske osnove za kolektivno pregovaranje u djelatnosti i usvaja planove o teritorijalnoj pokrivenosti djelatnosti kolektivnim ugovorima;
- utvrđuje smjernice sindikalne borbe;
- odlučuje o raspodjeli sindikalne članarine;
- donosi odluku o izborima u Sindikatu;
- donosi odluku o izboru zastupnika u organe Sindikata, za nacionalne i međunarodne kongrese, te utvrđuje mjesto, vrijeme i dnevni red za redovni i izvanredni Kongres;
- predlaže Kongresu odluke o pristupanju i istupanju u nacionalne i međunarodne sindikalne asocijacije i udruge;
- provodi mjere u kritičnim situacijama, kada je u pitanju djelotvornost i opstanak Sindikata;
- donosi plan prihoda i rashoda, te završni račun Sindikata;
- utvrđuje politiku ukupnog materijalno-financijskog poslovanja na način da se financijska sredstva Sindikata moraju prvenstveno upotrijebiti za ispunjenje onih sindikalnih zadaća koje su u funkciji članstva Sindikata. Prema odredbama ovog Statuta, nije dopušteno posuđivanje sindikalnog novca članovima i privatnim osobama;
- utvrđuje prijedlog Statuta Sindikata i njegove izmjene i dopune;
- izdaje informativne, stručne i obrazovne edicije i publikacije, namijenjene članovima Sindikata i ukupnoj sindikalnoj i političkoj javnosti u Hrvatskoj;
- donosi potrebne pravilnike i druge akte za provođenje ovog Statuta;
- priprema sve dokumente i odluke što se predlažu Kongresu;
- odlučuje o žalbama u drugom stupnju u slučajevima predviđenim ovim Statutom;
- iz reda svojih članova bira dopredsjednika Predsjedništva, a na prijedlog predsjednika Sindikata;
- kontrolira i brine se o provođenju zaključaka, odluka, naputaka i dokumenata ovlaštenih organa Sindikata;
-  donosi odluku o stupanju u sindikalne centrale ili istupanju iz sindikalnih centrala nakon prethodno dobro organizirane i provedene rasprave u Sindikatu. Odluka o stupanju u sindikalnu centralu i istupanju iz sindikalne centrale pravovaljana je ako za nju glasuje najmanje dvije trećine svih članova Predsjedništva;
- odlučuje o međunarodnoj sindikalnoj suradnji;
- obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti, propisane ovim Statutom ili drugim odlukama i aktima organa Sindikata.
 
Članovi Predsjedništva su:
 
1. DRAGUTIN ČRLJENEC   
2. TONĆI BULJANOVIĆ   
3. SINIŠA ĐIKANDIĆ   
4. DAVOR FILIPČIĆ   
5. ZORAN KVEDER   
6. BRUNO MARGITIĆ   
7. NADA POLDRUGAČ   
8. TATJANA DRETAR
9. NADA ŠARIĆ
10.SUZANA BOŠNJAK    
11.VESNA MARASOVIĆ   
12.SLOBODAN BRUMNIĆ
13.DARIJE HANZALEK (Predsjednik).
 
 
 
PREDSJEDNIK

 

Predsjednik je izvršni organ Sindikata, koji obavlja svoju funkciju u skladu s odredbama ovog Statuta i odlukama, zaključcima i preporukama Kongresa, a naročito obavlja slijedeće zadaće:
- predstavlja i zastupa Sindikat u odnosima s drugim sindikatima u zemlji i inozemstvu, kod državnih organa, kod poslodavaca i poslodavačkih udruga, kao i pred međunarodnim udrugama i udruženjima;
- snosi odgovornost u svim pripadajućim ovlastima temeljem ovog Statuta i za provođenje odluka i zaključaka organa Sindikata usvojenim temeljem Statuta Sindikata;
- odgovara za imovinu i materijalno-financijsko poslovanje Sindikata;
- ostvaruje suradnju u dobroj vjeri s drugim sindikatima i socijalnim partnerima na nacionalnoj i međunarodnoj razini;
- izdaje punomoći za obavljanje pojedinih poslova u Sindikatu;
-  donosi i ostale odluke nužne za redovno djelovanje Sindikata i akcije koje se provode.

Predsjednik Sindikata je po funkciji predsjednik Predsjedništva.
Predsjednik Sindikata saziva sjednice Predsjedništva, rukovodi radom Predsjedništva, kontrolira izvršenje odluka Predsjedništva, te koordinira rad svih ostalih organa Sindikata.
U svojem radu predsjednik Sindikata može koristiti stručno znanje i sindikalno iskustvo vanjskih profesionalnih savjetnika, a o tome podnosi izvješće Predsjedništvu Sindikata. Predsjednik Sindikata odgovoran je Predsjedništvu za organizaciju i rad Stručne službe i ima pravo izbora i rasporeda voditelja i savjetnika za pojedine poslove, kao i na ocjenu njihovog rada.

Predsjednik Sindikata bira se na Kongresu.
Mandat predsjednika Sindikata traje četiri godine, a na istu funkciju može biti ponovno izabran. Predsjednik Sindikata svoju funkciju obavlja profesionalno, a radni mu se odnos uređuje posebnim ugovorom.
Predsjednik Sindikata rukovodi radom radnika i odgovoran je za rad radnika u stručnoj službi Sindikata, te u ime Sindikata sklapa s njima ugovor o radu. Za vrijeme spriječenosti u obavljanju funkcije predsjednika Sindikata zamjenjuje dopredsjednik Predsjedništva Sindikata.
Postupak opoziva predsjednika Sindikata obavlja se po istom postupku kao i njegov izbor.

Predsjednik Sindikata je DARIJE HANZALEK.




STRUČNA SLUŽBA


Stručna služba Sindikata je posebna profesionalizirana jedinica, u kojoj se obavljaju stručni, administrativno-tehnički, računovodstveni, pravni, ekonomski i drugi poslovi za potrebe Sindikata.

Organizacija Stručne službe, uvjeti i vremenski rok za zasnivanje radnih odnosa, kao i uvjeti stručnosti koje moraju posjedovati pojedini zaposlenici za obavljanje poslova u Sindikatu, te način provjere rezultata rada zaposlenika, uređuju se Pravilnikom o radu Stručne službe, kojeg donosi Predsjedništvo.

Za obavljanje poslova u nadležnosti Stručne službe zaposlen je određen broj zaposlenika, a materijalna sredstva osigurava Predsjedništvo.



Članovi stručne službe sindikata su:

  • Agneza Novački Somek oec. - Voditeljica financijsko-knjigovodstvenih poslova (01/4501472)
  • Boris Šifter, dipl. oec. - Voditelj plaća i kolektivnog ugovaranja (01/4501473)
  • Matea Mikić, mag. iur - Voditeljica radno-pravne zaštite (01/4501471)
  • Suzana Žaja - Tajnik (01/4501470)


UPRAVNI ODBOR SREDSTAVA SOLIDARNOSTI


Upravni odbor sredstava solidarnosti upravlja novčanim sredstvima solidarnosti raspoređenim u Fondu solidarnosti, Štrajkačkom fondu i Fondu za posmrtine.

Upravni odbor sredstava solidarnosti ima 9 članova koji između sebe biraju predsjednika. Mandat člana Upravnog odbora sredstava solidarnosti traje četiri godine.

Upravni odbor sredstava solidarnosti za svoj rad odgovara Predsjedništvu i Kongresu.



Članovi Upravnog odbora sredstava solidarnosti su:

1. BOŽIDAR ŽVORC
2. BERNARDA GRABIĆ
3. DORIANO BURŠIĆ
4. DANKO TRESIĆ-PAVIČIĆ
5. MILENA MIŠČEVIĆ 
6. JASENKA BRIGLJEVIĆ
7. SINIŠA TERZIĆ
8. ŽELJKA SAMBOLEK MIKOTA


KOORDINACIJA REGIONALNIH POVJERENIKA


Koordinacija regionalnih povjerenika je pomoćno operativno tijelo Predsjedništva, a čine ga regionalni povjerenici sindikalnih regija. Koordinacijom rukovodi predsjednik Sindikata, a sastaje se prema potrebi.




REGIONALNA RAZINA


SINDIKALNE REGIJE

Radi operativne provedbe svih sindikalnih, animacijskih, organizacijskih, obrazovnih i drugih aktivnosti, područje djelovanja Sindikata teritorijalno je ustrojeno na sindikalne regije:

Zagrebačka regija , u koju ulaze Županija zagrebačka, Županija zagorsko-krapinska, Županija sisačko-moslavačka, Županija karlovačka, Županija bjelovarsko-bilogorska, te Grad Zagreb;
Zagorsko-međimurska regija , u koju ulaze Županija varaždinska, Županija koprivničko-križevačka i Županija međimurska;
Slavonsko-baranjska regija , u koju ulaze Županija virovitičko-podravska, Županija požeško-slavonska, Županija brodsko-posavska, Županija osječko-baranjska, Županija vukovarsko-srijemska;
Dalmatinska regija , u koju ulaze Županija zadarsko-kninska, Županija šibenska, Županija splitsko-dalmatinska i Županija dubrovačko-neretvanska;
Goransko-primorska i Istarska regija , u koju ulaze Županija primorsko-goranska, Županija ličko-senjska i Županija istarska.

Sjedišta, podjelu, razgraničenje i promjene navedenih sindikalnih regija obavlja Predsjedništvo Sindikata, uz prethodno mišljenje zainteresiranih sindikalnih povjereništava regija.



REGIONALNO POVJERENIŠTVO


Regionalno povjereništvo sačinjavaju sindikalni povjerenici svih sindikalnih podružnica s područja utvrđene sindikalne regije.

Osnovni zadaci regionalnog povjereništva su:

  • raspravlja o taktičkim i operativnim pitanjima vezanim uz provedbu odluka Kongresa Sindikata i Predsjedništva Sindikata;
  • raspravlja o sindikalnim poslovima u regiji, ili se njihovi specifični zahtjevi prenose na Predsjedništvo Sindikata;
  • bira regionalnog povjerenika između svojih članova;
  • ocjenjuje rad pojedinih sindikalnih podružnica i analizira izvršenje pojedinih zaključaka;
  • bira zastupnike sindikalne regije u druge organe Sindikata, u skladu s Pravilima o izborima i odredbama Statuta.

Regionalno povjereništvo radi na sjednicama, koje se održavaju prema potrebi , a saziva ih regionalni povjerenik i rukovodi njihovim radom. Mandat i opoziv članova regionalnog povjereništva istovjetan je mandatu i opozivu ostalih organa Sindikata.



REGIONALNI POVJERENIK


Regionalni povjerenik je predstavnik Sindikata za pojedinu sindikalnu regiju i rukovodi radom regionalnog povjereništva.

Regionalnog povjerenika bira regionalno povjereništvo, uz prethodno dobivenu suglasnost Predsjedništva Sindikata, a po isteku mandata može biti ponovno izabran. Mandat regionalnog povjerenika traje četiri godine, uz mogućnost da bude obnovljen, a funkcija se može obnašati volonterski ili profesionalno, o čemu odlučuje Predsjedništvo. Regionalni povjerenik ne može biti član Predsjedništva, a za svoj rad odgovoran je regionalnom povjereništvu i Predsjedništvu Sindikata.
Regionalni povjerenici su istodobno i opunomoćenici Predsjedništva Sindikata, prema čijim uputama i obnašaju svoju dužnost.
Regionalni povjerenik svoju aktivnost koordinira s povjerenicima u sindikalnim podružnicama, pomaže im u radu, evidentira i rješava probleme pojedinih sindikalnih podružnica, u suradnji sa Predsjedništvom Sindikata.

Osnovni zadaci regionalnog povjerenika su:

  • upravlja sindikalnom regijom;
  • brine se za članove sindikalne regije i njihovo sindikalno obrazovanje;
  • razrađuje tarifnu strategiju i ujednačuje kriterije za kolektivne pregovore, te, po potrebi, angažira profesionalnog pregovarača u pregovarački tim, ili ovlasti pregovarački tim Sindikata za pregovore u trgovačkom društvu i kontrolira primjenu zaključenih kolektivnih ugovora u sindikalnoj regiji;
  • izvještava Predsjedništvo Sindikata o namjeravanim otkazima kolektivnih ugovora;
  • uključuje se u radne sporove prema odredbama Statuta;
  • provodi potrebne koordinativne radnje za izbor radničkih vijeća u trgovačkim društvima sindikalne regije i pruža stručnu potporu zaposlenicima u radničkim vijećima, te organizirano i sustavno brine o njihovom obrazovanju;
  • prati i analizira primjenu Zakona o radu, kolektivnih ugovora i drugih važećih propisa.

Regionalni povjerenici su:

  1. Dinko Zovko (Dalmatinska regija)
  2. Marica Jukić (Slavonsko-baranjska regija)
  3. Ana-Marija Presečan (Zagrebačka regija)
  4. Denis Brajnović (Goransko-primorska i Istarska regija)
  5. Katarina Kišićek (Zagorsko-međimurska regija)

 


SINDIKALNE PODRUŽNICE


SINDIKALNA PODRUŽNICA


 


Sindikalna podružnica je osnovni oblik organizacije i djelovanja Sindikata, a čine je svi članovi Sindikata zaposleni u jednom trgovačkom društvu, ustanovi ili samostalnoj radionici.
Sindikalna podružnica utemeljuje se u trgovačkom društvu gdje Sindikat ima svoje članove ili člana. Odluku o utemeljenju sindikalne podružnice donosi Predsjedništvo Sindikata, na prijedlog  regionalnog povjereništva. U trgovačkim društvima ili ustanovama u kojima je zaposleno više članova Sindikata može se osnovati više sindikalnih podružnica. U velikim ili organizacijski razdvojenim dijelovima trgovačkog društva Sindikalna podružnica može imati svoje ogranke – sindikalne skupove – sindikalne grupe. O utemeljenju tih organizacijskih oblika sindikalne podružnice odlučuje skupština sindikalne podružnice.

Sindikalna podružnica može donijeti odluku o stupanju u pravni promet s trećim pravnim osobama do visine sredstava kojima raspolaže na svom analitičkom računu. Sindikalna podružnica može donijeti odluku o zaduženju ili izdavanju jamstva osiguranja plaćanja kod nabavke roba ili usluga za svoje članove. Raspoloživa sredstva na analitičkom računu sindikalne podružnice ujedno su i limit zaduženja, odnosno jamstva. U slučaju prekoračenja toga limita tako da podmirenje obveza padne na teret drugih sindikalnih podružnica ili Sindikata, statutarnu i kaznenu odgovornost snose osobe koje su donijele takvu odluku odnosno potpisale takvu obvezu.
Sklapanje ugovora i drugih odgovarajućih pravnih poslova kojima se zasniva pravni odnos temeljen na gore navedenim odukama vrši Predsjednik Sindikata, odnosno osoba koju on za to posebno opunomoći.
Spisak svih sindikalnih podružnica se vodi u Sindikatu i u regionalnom povjereništvu.
Financijsko-materijalno poslovanje sindikalnih podružnica vodi se u skladu s Pravilnikom o financijsko-materijalnom poslovanju Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija, Pravilnikom o knjigovodstvu i računskom planu neprofitnih organizacija i drugim zakonskim propisima.

Sindikalna podružnica ima svoj štambilj. Štambilj Sindikalne podružnice je četvrtastog oblika, sa slijedećim tekstom u sredini: Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske (naziv i sjedište Sindikalne podružnice). O broju štambilja i njihovom čuvanju odlučuju ovlaštena tijela sindikalne podružnice.

Zadaci sindikalne podružnice

Sindikalna podružnica ovlaštena je pregovarati za kolektivni ugovor i sklapati ga za razinu na kojoj je osnovana, ali samo uz prethodne suglasnosti i punomoći Sindikata. Predsjednik daje sindikalnom povjereniku punomoć za pregovaranje, te punomoć za sklapanje kolektivnog ugovora trgovačkog društva.

Sindikalna podružnica vodi brigu o svim pitanjima od značenja za pojedinog člana Sindikata u cjelini, a osobito:
- provodi odluke viših organa Sindikata i razmatra prijedloge koji joj se dostave na raspravu;
- organizira nove članove;
- razmatra prijedloge akata trgovačkog društva, koji su od posebnog interesa za članove Sindikata i sve zaposlene;
- djeluje neposredno na unapređenju radnih uvjeta i humanizaciji radne     okoline;
- razvija uzajamnost i solidarnost sa članovima drugih sindikata, ako oni djeluju u istom trgovačkom društvu, a u skladu s naputkom Predsjedništva Sindikata;
- vodi brigu o obračunu i naplati sindikalne članarine;
- organizira i pomaže aktivnosti pojedinih interesnih skupina u Sindikatu (žene, mladi radnici, stranci, invalidi i dr.);
- razmatra organizaciju Sindikata i provodi aktivnosti izbora organa sindikalne podružnice.

U slučaju otvaranja stečajnog postupka nad trgovačkim društvom u kojem djeluje, sindikalna podružnica nastavlja s radom.
Član Sindikata koji pripada sindikalnoj podružnici, a koji želi ostvariti ili zaštititi neko svoje pravo, najprije o tome izvještava sindikalnog povjerenika sindikalne podružnice.
Pitanja koja se ne mogu riješiti unutar sindikalne podružnice, prenose se na:
- Regionalnog sindikalnog povjerenika;
- Predsjedništvo Sindikata i na Upravni odbor sredstava solidarnosti.

 



ORGANI SINDIKALNE PODRUŽNICE



Organi sindikalne podružnice su:

1. Skupština,
2. Nadzorni odbor
3. Povjereništvo



Skupština sindikalne podružnice je najviši organ Sindikata u sindikalnoj podružnici.

Skupštinu Sindikalne podružnice čine svi njezini članovi ili zastupnici ogranaka sindikalne podružnice u trgovačkom društvu, čiji ukupan broj određuje Povjereništvo. Skupština sindikalne podružnice saziva se najmanje jedanput godišnje, kao izvještajna, a svake četvrte godine, kao izborna.

Skupština sindikalne podružnice ima slijedeće nadležnosti:

  • razmatra izvješće o radu povjereništva, nadzornog odbora i blagajničko izvješće;
  • bira glavnog sindikalnog povjerenika između sindikalnih povjerenika ili članova povjereništva;
  • bira članove nadzornog odbora sindikalne podružnice;
  • donosi plan i program rada sindikalne podružnice u skladu s planom i programom rada Sindikata;
  • obavlja i druge poslove koji proizlaze iz odredaba Statuta Sindikata.

Nadzorni odbor sindikalne podružnice bira se na skupštini sindikalne podružnice između njenih zastupnika, na rok od četiri godine. Članovi nadzornog odbora ne mogu istovremeno obnašati druge funkcije u sindikalnoj podružnici. Nadzorni odbor broji najmanje tri člana, koji između sebe izabiru predsjednika nadzornog odbora. Nadzorni odbor odgovara za svoj rad skupštini sindikalne podružnice. Postupak opoziva članova nadzornog odbora istovjetan je postupku njihovog izbora.

Zadaci nadzornog odbora su:

  • obavljati nadzor i kontrolu ostvarivanja prihoda i rashoda sindikalne podružnice i o tome najmanje jedanput godišnje dostavljati skupštini sindikalne podružnice pisano izvješće;
  • nadzirati ostvarivanje financijsko-gospodarske politike Sindikata u sindikalnoj podružnici;
  • nadzirati i kontrolirati ostvarenje utvrđene financijske politike, u skladu s Pravilnikom o materijalno-financijskom poslovanju Sindikata i uputama Nadzornog odbora Sindikata, a svoje nalaze prikazati povjereništvu i skupštini sindikalne podružnice.

Nadzorni odbor obavlja nadzor po vlastitom nahođenju, na zahtjev viših organa Sindikata ili na poticaj članova Sindikata.

Povjereništvo sindikalne podružnice i Glavni sindikalni povjerenik

Povjereništvo sindikalne podružnice je organ Sindikata koji se bira na skupštini sindikalne podružnice. Svi sindikalni povjerenici u sindikalnoj podružnici sačinjavaju sindikalno povjereništvo.

Mandat, izbor i opoziv povjereništva istovjetan je mandatu, izboru i opozivu ostalih organa Sindikata. Kod svake promjene sindikalnog povjerenika obavlja se zapisnička primopredaja dokumentacije i štambilja sindikalne podružnice.

Na čelu sindikalne podružnice je glavni sindikalni povjerenik, izabran na skupštini, u pravilu, tajnim glasovanjem. Sindikalni povjerenik snosi svu materijalnu, moralnu, statutarnu i kaznenu odgovornost za poštivanje odredbi o raspodjeli članarine i namjensko trošenje članarine u skladu sa aktima Sindikata .

Osnovni zadaci povjereništva sindikalne podružnice, odnosno glavnog sindikalnog povjerenika su:

  • radi na svim zadacima i aktivnostima koje mu povjeri članstvo Sindikata i na aktivnostima koje proizlaze iz Statuta i programa rada Sindikata;
  • vodi potpunu evidenciju članova Sindikata;
  • saziva i rukovodi sjednicama;
  • rukovodi radom sindikalne podružnice i predstavlja je u pregovorima s poslodavcem i drugim organima i organizacijama;
  • potpisuje akte i odluke sindikalne podružnice;
  • primanje pritužbi od članova;
  • podučavanje članova za sindikalni rad;
  • organiziranje novih članova i animiranje;
  • organiziranje i kontroliranje redovite naplate sindikalne članarine;
  • iniciranje izrade i sklapanja kolektivnog ugovora u trgovačkom društvu i kontrola njegove primjene;
  • odlučuje o ustroju sindikalnih skupina u sindikalnoj podružnici;
  • bira zamjenika glavnog sindikalnog povjerenika između članova povjereništva;
  • predlaže listu kandidata za članove radničkog vijeća i povjerenike za zaštitu na radu;
  • donosi druge odluke koje proizlaze iz odredaba Statuta i odluka i zaključaka organa Sindikata.
Ako povjereništvo ne može riješiti pojedina pitanja od interesa za članove Sindikata u sindikalnoj podružnici, prenosi nadležnost za njihovo rješavanje Predsjedništvu, odnosno regionalnom povjereniku.


Verzija za ispis
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: