English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Postoje uvjeti za skraćenje radnog vremena, kapital to ne dozvoljava

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada… Čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru.

  • Tehnološka revolucija je provedena
  • Već se moglo skratiti radno vrijeme
  • Ravnomjerna raspodjela preostalog rada
  • Kapital blokira pozitivne promjene
  • Novi ciljevi i nove bitke
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Liberalizacija trgovine - Bogatiji bi trebali pomoći radnicima
Bogatije zemlje svijeta trebale bi pomoći radnicima pogođenim liberalizacijom trgovine koja postaje sve nepopularnija nakon globalne krize, stoji u izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Poziva se na veće usavršavanje radnika i snažnije mreže socijalne sigurnosti koje bi mogle ublažiti šokove zbog premještanja industrije i veće konkurencije, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi. Gubitak radnih mjesta u određenim sektorima u razvijenim gospodarstvima je više rezultat tehnoloških promjena nego trgovine. 
Verzija za ispis
 
Krah hrvatskog neoliberalizma - Ceh će ponovno platiti radnici
Prelazak iz planske na tržišnu privredu u Hrvatskoj je praćen kojekakvim idejama, tako, na primjer, onoj o dvije stotine obitelji kojima treba prepustiti nacionalno bogatstvo pa će one, poput lokomotiva, povući cijelu Hrvatsku naprijed. Javili su se također prijedlozi o podjeli Hrvatske na staleže te druge umotvorine, poput razvrstavanja građana Hrvatske na stoku krupnog i sitnog zuba. Znamo kako je to završilo. Imamo nekoliko stotina obitelji koje su se obogatile uglavnom na mutan način, ali su one Hrvatsku gurnule ne naprijed, već natrag. Ali najomiljenija je ideja o privatizaciji kao univerzalnom sredstvu koje će stvoriti profitabilne i propulzivne tvrtke i koje će uz pomoć nevidljive ruke tržišta na čaroban način uskladiti sva gospodarska kretanja.


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mudro šute
Zašto šutnja? Zašto ne glasovi vapijućih u pustinji, zašto ne osude, zašto ne analize, zašto ne šator? Pa odgovor je vrlo jasan: zato što su na vlasti naši... Đuro Glogoški i Josip Klem digli su čuveni šator u Savskoj, tražeći smjenu dvoje ljudi u Ministarstvu branitelja koje su smatrali nedostojnima funkcije. Šator je trajao preko petsto dana! Nadbiskup Bozanić prije točno dvadeset godina zagrmio je o “grijehu struktura”, Željka Markić organizirala je referendum zbog definicije braka, dok Ladislav Ilčić trajno diže dreku zbog izdaje kršćanskih zasada...



  • IMT – Ima li mene tute?
  • Nastavak hrvatske šutnje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikalna solidarnost kao nova prilika
Gotovo mjesec dana Hrvatsku trese „gospodarska groznica“ izazvana stanjem u najvećem gospodarskom subjektu, Agrokoru. U pozadini tog, najavljivanog, a onda i obznanjenog, sloma gospodarskog diva, vodi se žestoka borba dionika krize izazvane prezaduženošću, sve kako bi se pretrpjela najmanja šteta. Tako je sam vlasnik poslovnog carstva, zvani „Gazda“, strepeći od modela „standstill“ koji bi ga mogao odvesti u stečaj i likvidaciju (a što bi u konačnici značilo gubitak vlasništva), odmah nakon donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH (dalje: Zakon), dok se još nisu ni ohladila njegova isprintana slova, sam zatražio od Vlade RH da se primijeni na Agrokor. Time je samo potvrđeno mišljenje nekih analitičara da je Zakon bio za Gazdu stalno željena, a možda i dogovorena opcija „ A“, a da je „opcija B“ bila potrebna „igra“ da se dobije na vremenu.

  • Carstvo sazidano kao kula od karata
  • Socijalni dijalog bio i ostao nevidljiv
  • Sindikati nemaju priliku


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ženom se ne rađa, ženom se postaje
Simone de Beauvoir izrekla je ovu rečenicu iz naslova čime je ukazala na činjenicu da je ženski spol određen društvenom, a ne biološkom definicijom – „ženom se ne rađa, ženom se postaje“. 
Iako je Dan žena prvi put obilježen prije 107 godina, borba za ravnopravnost traje i danas. Tako je, primjerice, neki dan Državni zavod za statistiku objavio da su žene u Hrvatskoj bolje obrazovane od muškaraca, a samo su u dva područja plaćene više – u financijama i osiguranju. Unatoč tome što su žene kroz stoljetnu borbu došle do svojih ekonomskih, političkih, socijalnih i drugih prava, rezultati pokazuju da žene i dalje imaju nepovoljniji položaj u društvu.
Međunarodni servis za istraživanje visine plaća Paylab, analizirao je plaće muškaraca i žena i došao do podatka kako žene zarađuju od 2 do 11 posto manje nego muški kolege na istom radnom mjestu u zemljama središnje i istočne Europe: Srbiji, Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Latviji, BiH, Estoniji, Litvi, Hrvatskoj te Finskoj.

  • Razlike u plaćama najmanje su na početku karijere
  • Žene maheri u poslu
  • U čemu su to žene u praksi bolje?
  • Problem s kojim se većina žena vrlo često suočava je nespremnost žena da podrže druge žene, posebice vlastite kolegice 
  • Pobijediti muškarce baš zato što si žena


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kaša u glavama - Dimna zavjesa za pljačku i prijevaru
Jedna od sastavnica duhovne klime u Hrvatskoj, osim vraćanja u devetnaesto stoljeće i promoviranja vjere kao mjerila svih stvari, je antikomunistička histerija. Ako se nekoga želi ubiti u pojam i potpuno diskreditirati, tada se poseže za maljem optužbe da je riječ o komunističkom nostalgičaru. Nakon toga nema više nikakve rasprave. Jednim dijelom je taj stav posljedica onoga što se događalo do devedesetih godina, ali ne treba zanemariti ni drugi aktualni moment. U Hrvatskoj se na vrlo neugodan način u praksi potvrđuju neke bitne marksističke postavke. Jedna od njih je da se u kapitalizmu redovito ciklički javljaju krize, što u posljednjih desetak godina vrlo dobro osjećamo, a druga je da kapitalizam sa sobom donosi veliko socijalno raslojavanje. Netko bi mogao pomisliti da je Marx „Kapital“ pisao u Hrvatskoj, i to nedavno. Navedene činjenice su prilično neugodne i oni koji su se snašli u novom poretku, pogotovo oni koji su pokrali sve živo i mrtvo, očito ih žele prikriti antikomunističkom galamom.

  • Radnici više ne postoje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
„Alternativne činjenice“ – potencijalna virtualna stvarnost
U novije vrijeme, kao dio medijskog izričaja pojavila se jedna nova jezična kovanica koja već dulje vrijeme zaokuplja jezikoslovce i filozofe koji joj nastoje dodijeliti odgovarajući sadržaj. Radi se o pojmu „alternativne činjenice“ koji je u javnosti prvi put upotrijebljen u komentiranju brojnosti građana na inauguraciji predsjednika SAD-a. Naime, u intervjuu sazvanom u povodu navedene inauguracije, kao odgovor na upit jednog novinara, da komentira izjave glasnogovornika Bijele kuće, savjetnica predsjednika je odgovorila da se radi o „alternativnim činjenicama“. Na takav je odgovor novinar odgovorio da se ne radi o „alternativnim činjenicama“, nego o „običnim lažima“. Ova javna prepirka oko broja građana koji su prisustvovali inauguraciji, ne samo da je u našu, virtualnu stvarnost unijela novinu u jezičnom izražavanju, nego je unijela i potrebu da se pojmu „alternativnih činjenica“ doda pravi smisao.

  • Zbog čega je do jezične kovanice uopće došlo?
  • Alternativne činjenice nisu laž, nego privid u koji povjerujemo
  • Alternativne činjenice na primjeru hrvatske politike



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uništavanje proizvodnje se nastavlja - Na redu je Imunološki zavod

Bolna transformacija hrvatskog gospodarstva ima brojne negativne posljedice, a jedan od stalnih pratilaca tog procesa je uništavanje proizvodnje. S nekim morbidnim zadovoljstvom se od početka devedesetih pa sve do sada radi na likvidaciji proizvodnih pogona koji su Hrvatsku svojevremeno svrstavali u srednje razvijenu europsku industrijsku zemlju. Pri tome, sprda se sa socijalističkim mastodontima, s prezirom se govori o zastarjeloj gospodarskoj koncepciji koja bi se po novome trebala zasnivati na uslugama, a posljedica svega toga je da je od svih nekadašnjih takozvanih socijalističkih zemalja Hrvatska najgore prošla. Od 1990. pa sve do sada praktički nije ostvaren nikakav porast bruto društvenog proizvoda, dok ga je, na primjer, Poljska udvostručila.

  • Pustoš na sve strane
  • Nema uvjeta za nastavak proizvodnje
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Političko vaganje javnog dobra - Socijalni dijalog se samo ukazao, ne i dogodio

Cijela prošla godina uglavnom je protekla u političkim nadmetanjima i predizbornim podmetanjima glavnih političkih aktera, a završila je uspješnim sastavljanjem Vlade. Za građane je predstavljala konstantu u siromaštvu, nezaposlenosti, iseljavanju, uzaludnom nadanju. Radnici i sindikati su budno pratili što se događa i čekali „početak“ pravog i stvarnog socijalnog dijaloga koji se na kraju samo ukazao, ali ne i dogodio. Prvo što je uzdrmalo radnike i građane nakon izbora bila je porezna reforma o kojoj se krajem godine pisalo i pričalo u svim medijima. Porezna reforma ukazala se iznenada, kao gotov čin o kojemu su sindikati samo „obaviješteni“, ali ne i sudjelovali u njezinoj izradi. Naravno, pažnju su plijenile brojke kojima su se mogli radovati samo oni s velikim plaćama, dok su se radnicima obećavali veliki porezni odbici na uzdržavane članove, pa bi, eto, i demografska politika trebala umanjiti siromaštvo. Većina hrvatskih radnika i umirovljenika ostala je na istom, minimalnom prihodu, a prikazano je da bi zapravo trebali biti sretni, jer uopće više neće plaćati porez. Možda su u svemu tome bile jedine dobre vijesti što je pojeftinio ukop pa će djeca imati manji trošak kada pokapaju siromašne umirovljenike, svoje roditelje.

  • Zašto INA nije u vlasništvu Hrvatske?
  • Razlozi za otkup 49% INE u vlasništvu MOL-a
  • Novi problem: Kojim novcem kupiti INU?
  • Raste otpor privatizaciji HEP-a
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: