U praksi se često događa da radnik potpiše novi ugovor o radu s manjom razinom prava ili izjavu kojom se odriče nekog prava, pa da tek nakon toga zatraži pravni savjet. Tada je prekasno. Stavljanjem svojeg potpisa na neku ispravu iskazujete svoju suglasnost sa njezinim sadržajem, pa je nakon toga vrlo teško osporiti obveze ili gubitak prava koji proizlazi iz potpisa. Potpis na pogrešnom mjestu može učiniti puno štete, čak i dovesti do prestanka radnog odnosa.
Prvo temeljito pročitajte prethodni sadržaj, dobro razmislite o posljedicama, pa tek tada potpišite. Jednostavno, pazite što potpisujete!

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva buduće umirovljenike da šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te pokretanjem postupka tzv. pretkompletiranja podataka brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

Tiskanica »Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu» dostupna je na internetskoj stranici www.mirovinsko.hr ili u područnim službama i ispostavama Zavoda, a dodatne informacije mogu se dobiti na besplatnom Otvorenom telefonu Zavoda 0800 – 63 63 63 te preko Pozivnog centra – 01/ 4891 – 666.

Dok većinu vremena u svom životu ljudi provedu razvijajući svoje tehničke mogućnosti da bi sebe učinili što poželjnijima za poslovno tržište,manji dio  svoj fokus stavlja na razvijanje socijalnih vještina. A upravo socijalne vještine znatno određuju naš dugoročni uspjeh. To je zapravo sasvim logično jer ne radimo u vakuumu – radimo s drugim ljudima, s kojima smo isprepleteni u bezbroj situacija i okolnosti. Gotovo svatko može savladati tehničke vještine koje su im potrebne za njihovo područje interesa. Dodajte malo prakse tom znanju i već se penjete prema tehničkoj superiornosti.

Sredinom lipnja ove godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva donijelo je Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine kojim je po prvi puta utvrđen sadržaj obračuna iznosa plaće, naknade plaće i otpremnine. S obzirom da se u dosadašnjoj praksi pokazalo da poslodavci radnicima ne uručuju, ili im uručuju nepotpune obračune plaća, iz kojih nije bio jasno vidljiv način obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, što je uvelike otežavalo i ostvarivanje prava radnika sudskim putem, novi Pravilnik bi trebao u tom području konačno uvesti reda.
Poslodavac će dakle biti dužan radniku izdati obračun plaće, naknade plaće ili otpremnine u sadržaju i na način kako je to propisano Pravilnikom.
Osim toga, ukoliko poslodavac radniku u propisanom roku uopće ne dostavi obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadržaj, ili ukoliko ne dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće ili isti nema propisani sadržaj, poslodavac može odgovarati za najteži prekršaj koji je kažnjiv od 61.000 do 100.000 kuna. U tom slučaju poslodavca treba prijaviti Državnom inspektoratu.
Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da poslodavac u propisanom roku radniku nije dostavio obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine ili utvrdi da poslodavac radniku nije dostavio obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili utvrdi da ti obračuni nemaju propisani sadržaj, rješenjem će poslodavcu naložiti dostavu obračuna sa svim propisanim podacima.

Interesantno je promotriti neke podatke iz zemalja članica Europske unije, kako se bliži datum pristupanja Republike Hrvatske ovoj zajednici država.
Iako statistički podaci ne otkrivaju sve, ipak se iz njihovih brojki mogu iščitati neke bitne činjenice.
Prema podacima Eurostata (statistički ured EU) u Europskoj uniji od posljedica ozljeda na radu svake godine umre 5.720 ljudi. Istovremeno Međunarodna organizacija rada (ILO) ocjenjuje da zbog profesionalnih bolesti u EU svake godine umre 159.500 radnika. Proizlazi da u EU svake tri i pol minute netko umre zbog uzroka povezanih s radom.
Navodimo neke interesantne podatke iz statističkog izvještaja Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA) iz područja nesreća na radu, demografskih kretanja i bolesti povezanih s radom.

• Značajne karakteristike europske radne snage
• Ključni statistički podaci o sigurnosti i zdravlju
  

Radno vrijeme može imati više oblika. Osnovni i najčešći redovni oblik radnog vremena je puno radno vrijeme, no radno vrijeme može i biti nepuno te skraćeno, pa ćemo radi boljeg razumijevanja materije tim oblicima posvetiti pažnju, iako novi Zakon o radu (NN 149/09) nije donio velike promjene u tim pitanjima. Kao posebni i izvanredni oblici radnog vremena mogli bi se navesti preraspodjela radnog vremena i prekovremeni rad, no o njima će biti više riječi kasnije 

• Puno radno vrijeme
•  Nepuno radno vrijeme
• Skraćeno radno vrijeme

Osobna zaštitna sredstva upotrebljavaju radnici pri radovima, kod kojih nije moguće otkloniti rizike za sigurnost i zdravlje te u slučajevima kada poslodavac ne može u dovoljnoj mjeri smanjiti rizike promjenom osnovnih pravila zaštite na radu ili odgovarajućom organizacijom rada.
Pravo na korištenje osobnih zaštitnih sredstava i zaštitne opreme jedno je od značajnih prava radnika. Štednja na osobnim zaštitnim sredstvima (u daljnjem tekstu: OZS) u praksi se mnogo puta pokazala kontraproduktivnom.
Zbog nekorištenja OZS-a povećava se rizik od ozljeđivanja, ali i profesionalnih bolesti.

• Zakonske obveze i propisi
• Obveze poslodavca
• Obveze radnika
• Obavještavanje i savjetovanje s radnicima
• Pravilnik o zaštiti na radu poduzeća
• O sankcijama

U suvremenom svijetu u kojem se sve teže snalazimo, u kojem je sve naglašenija potreba za individualnošću s jedne strane, a sve prisutnija globalizacija s druge strane, pored znanja i naučenih vještina bitan je stav, prezentacija i odnos za dobru ravnotežu u suživotu s drugima. Sve što trebamo, trebamo odmah i sada i upravo ove osobine vremena diktiraju bolju snalažljivost i učinkovitost vezanu za ophođenje s drugima.

• Društvena inteligencija
• Profitabilnost emocionalne inteligencije
• Inteligentno davanje kritika
• Skupni kvocijent emocionalne inteligencije

Od 1. lipnja 2010. godine stupio je na snagu doliko dugo iščekivani Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, kojim se propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima. Stupanjem na snagu Pravilnika prestaje važiti Zakon o evidencijama u oblasti rada, sukladno kojem je poslodavac bio dužan voditi evidenciju o radnicima. Posebice je važno naglasiti da će temeljem navedneog Pravilnika poslodavac biti dužan voditi i evidneciju radnog vremena radnika.

• Sadržaj evidencije radnog vremena

Emocije su središte sposobnosti življenja. Te nam vještine pomažu da očuvamo naše najdragocjenije odnose, da budemo prihvaćeni, uspješni ili da pomognemo drugima.

Emocionalna inteligencija je skup društvenih sposobnosti koje omogućuju učinkovitost u ophođenju s drugima. Nedostatci na tom području dovode do nesnalaženja u društvenome svijetu ili do učestalih međuljudskih sukoba. Tako intelektualno najsposobniji u vezama doživljavaju neuspjehe, ostavljajući dojam arogancije, odvratnosti i bešćutnosti.
Ove društvene sposobnosti omogućuju čovjeku da oblikuje interakciju, mobilizira druge, doživljava uspjeh u bliskim vezama, utječe na okolinu, te da u drugima izaziva ugodu druženja i bivanja.
Jedna od ključnih društvenih sposobnosti sastoji se u tome koliko dobro ili loše izražavamo svoje osjećaje. Postoji nekoliko načina pokazivanja emocija: minimaliziranje pokazivanja emocija, pretjerivanje u onome što čovjek osjeća, te zamjena jednog osjećaja drugim.

• Emocionalna vještina
• Društveni kameleoni