Unatoč sumornoj svakodnevnici, imamo pravo družiti se i radovati se tome. Zato, ako iako možete, svakako dođite na ove Susrete u što većem broju. Održimo našu vrijednu tradiciju, zaboravimo na brige i vratimo osmjeh na naša lica!

35. susreti SGI održati će se u Hotelskom naselju Katoro u Umagu, od 17. do 20. svibnja 2012. godine.
Prijave treba poslati na Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, Zagreb, Breščenskoga 4, tel.: 01/4501470; fax.: 01/4554590.

Dugotrajni je put skraćivanja radnoga vremena. U prvo se vrijeme tražio 8-satni radni dan, do jučer 40-satni tjedan, a danas je to skraćivanje radnog vremena i do 35 sati tjedno.
Međunarodni praznik rada obilježava se u spomen na mirni prosvjed radnika 1. svibnja 1886. u Chicagu. 

• Tipograf među mučenicima.
• Međunarodni kongres u Parizu.

Druga internacionala je 1889. odlučila upravo spomen na chicaške događaje izabrati za Međunarodni praznik rada. Praznik se veoma brzo raširio svijetom, nije zaživio u zemlji u kojoj je nastao – SAD-u, i danas je globalno najrašireniji nevjerski blagdan. Katolička crkva aktualizirala je taj praznik, posvetivši ga sv. Josipu Radniku odlukom pape Pija XII. 1955. godine.   Dakle, prvosvibanjska tradicija zasniva se na događajima iz Chicaga. Osam sati rada, osam obrazovanja, osam odmora - idućih će godina i desetljeće ovaj slogan postati bojnim pokličem prvosvibanjskog pokreta.

28. travanj je svake godine SVJETSKI DAN SIGURNOSTI I ZDRAVLJA PRI RADU. Međunarodna organizacija rada je 2003. godine proglasila taj dan za svjetski dan sigurnosti i zdravlja pri radu, pri čemu nastoji globalno promovirati sprečavanje nesreća na radu i profesionalnih bolesti.
Ove godine je tema „Zelena radna mjesta: Provođenje sigurnosti i zaštite zdravlja u zelenom gospodarstvu.“ Zelena radna mjesta uključuju npr. rad s niskougljičnim izvorima energije, proizvodnju i postavljanje sunčanih ćelija, recikliranje otpadaka ili radove na zagađenim područjima. Na žalost, ovi „novi“ poslovi, ako se provode bez primjene odgovarajućih mjera sigurnosti mogu ugroziti život radnika i štetno utjecati na njihovo zdravlje.
Pri tome radnici mogu biti izloženi različitim rizicima, koji sežu od poznatih rizika, kao što su padovi prilikom montaže vjetrenih centrala, do novih opasnosti od novih materijala, koji se do sada nisu primjenjivali u radnom okolišu. Rizici mogu biti fizički, biološki, kemijski  ali i psihosocijalni.
Zbog toga je moto svjetskog dana sigurnosti i zdravlja pri radu 2012. zelena radna mjesta s naglaskom na provođenje sigurnosti i zdravlja radnika u zelenom gospodarstvu.

U stručnim službama sačinjeni su Planovi aktivnosti sindikalnih podružnica za 2012. godinu, čiji su predstavnici bili prisutni na nedavno održanom Seminaru u Jezerčici.
Konceptualno svaki plan sadrži listu aktualnih problema radnika i otvorenih pitanja u pojedinoj podružnici s planom aktivnosti u njihovom rješavanju. Planovi sadrže i predviđene aktivnosti u kolektivnom pregovaranju podružnice s naznakom instituta koje bi trebalo unaprijediti. Sastavni dio planova su i aktivnosti za dodatnu animaciju članova, predviđeni modaliteti suradnje s ostalim predstavnicima radnika, suradnje sa stručnim službama sindikata, te su utvrđeni koraci izmjena i dopuna ali i provedbe samih planova.
Učinjen je veliki posao i na sindikalnim povjerenicima odnosno povjereništvima jest da predmetne planove rasprave i potvrde sa članstvom, pa da pristupe njihovoj provedbi, a u koju svrhu se namjerava tražiti i povratna informacija o provedenim aktivnostima.

Položaj radnika u tiskari Vjesnik zadnje dvije godine je vrlo težak, a kulminirao je poslodavčevim otkazom Kolektivnog ugovora krajem ožujka, te neisplatom plaće za veljaču ove godine. Razlozi za organiziranje štrajka i prosvjeda na ulicama Zagreba su sljedeći. Poslodavac Vjesnik d.d. do današnjeg dana nije radnicima isplatio bruto plaću za veljaču 2012. godine, a osim toga godinu dana nije im uplaćivao sve pripadajuće doprinose te poreze na i iz plaće. Također, poslodavac je 30. ožujka 2012. godine otkazao važeći Kolektivni ugovor Vjesnik, te je istovremeno protivno propisanoj proceduri donio nezakonitu odluku o umanjenju plaća radnika. Razlog za organiziranje štrajka jest i nastojanje da se utječe na Vladu Republike Hrvatske odnosno vlasnika da hitno donese odgovarajuća trajna rješenja za budući stats i poslovanje tiskare Vjesnik d.d.

Povećanje doprinosa u II. mirovinski stup znači i veće šanse za bijedu u starosti hrvatskih građana. To je  odgovor na najavu ministra rada i mirovinskog sustava o povećanju izdvajanja u drugi stup sa sadašnjih pet na sedam posto bruto plaće u sklopu daljnje mirovinske reforme.

• Mirovinski fondovi s negativnim prinosom
• Nema nikakve sigurnosti       
• Mogućnost upravljanja svojim vlasništvom?

Kao jedna u nizu mjera usmjerenih ka gospodarskom oporavku izmjenjenili su se Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, koji bi trebali imati za cilj zaštitu građana sa nižim plaćama, te pojeftinjenje cijene rada. Tako se od 1. ožujka ove godine plaće koje se isplaćaju od tog datuma oporezuju prema novim propisima. Zakon o porezu na dohodak je povećao osobni odbitak za svakog poreznog obveznika sa 1.800,00 kn na 2.200,00kn, a za umirovljenike sa 3.200,00 kn na 3.400,00 kn. Ako je mirovina manja od navedenih osobnih odbitaka, osobni odbitak se priznaje u visini mirovine. Osobni odbitak za uzdržavane članove obitelji neće se priznavati ako uzdržavano dijete ili drugi uzdržavani član obitelji u poreznom razdoblju (godini) ostvari primitak veći od pet osobnih odbitaka što iznosi 11.000,00 kn.
Zakon je ujedno smanjio porezne razrede za primjenu poreznih stopa, a porezne stope se nisu izmijenjene odnosno plaća se oorezuje s 12%, 25% i 40%, ali na porezne razrede i to do 2.200,00 kuna s 12%, do 8.800,00 s 25%, te iznad toga s 40%.

Sindikati traže da od 1. lipnja 2012. godine minimalna bruto plaća radnika za rad u punom radnom vremenu iznosi 40 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, te da se ubuduće udio minimalne plaće u prosječnoj povećava za dva posto godišnje kako bi u sljedećih pet godina dosegnuo 50 posto - što je i bila intencija Zakona.

• Prije 39 a sada 36 posto
• Nema prosperiteta u uvjetima općeg siromaštva
• Pravo na dostojan život

Upravni odbor sredstava solidarnosti u ovom sazivu održao je svoju drugu sjednicu u četvrtak 12. travnja ove godine. Sjednicu je vodila predsjednica Upravnog odbora Dubravka Prpić a sastanku su prisustvovali i  Željka Sambolek Mikota, Bernarda Grabić, Danko Tresić Pavičić, Mario Meić, Božidar Žvorc, Milena Miščević te Boris Šifter.
Članovi Upravnog odbora upoznati su sa stanjem sredstava solidarnosti po fondovima koji postoje unutar sredstava. Posebni naglasak je bio na stanju Fonda za posmrtnine iz kojeg se isplaćuju posmrtne pripomoći i jednokratne pomoći za teške bolesti članova sindikata. Budući da se zadnjih godina povećao broj zahtjeva za pomoći smanjila su se  sredstava na računu i to osjetno. Naime priliv sredstava  bio je manji od sredstava koja je Upravni odbor dodijelio članovima kao pomoć. Prosječno se fond godišnje smanjivao za 100.000,00 kuna što je prijetilo da se fond isprazni i da se obustave isplate pomoći. Da se to ne bi dogodilo Upravnom odboru su predložene mjere kojima će se to izbjeći. Upravni odbor je prijedloge prodiskutirao i prihvatio te će kao takvi biti upućene Predsjedništvu Sindikata grafičara na prihvaćanje. Kriteriji i način rada ove se godine neće mijenjati a za slijedeću godinu će se donijeti odluka o prenamjeni dijela sredstava za potrebe isplate jednokratnih pomoći iz drugih fondova, te smanjenje posmrtnih pripomoći za umrle članove.
Osim toga informirani su i o stanju individualnih kredita o potrebi opomena, tužbi i otpisa djela kredita za umrle članove i članove iz društava koja su propala. 
Upravni odbor donio je i odluke o 50 zahtjeva u kojima članovi traže jednokratne pomoći zbog bolesti ili dugotrajnog bolovanja. Nekoliko zahtjeva je odbijeno a većina je odobrena i dodijeljena im je pomoć u iznosu od tisuću, tisuću petsto ili 2.250,00 kuna. Ukupno je dodijeljeno oko 90.000,00 tisuća kuna. Ovaj značajni iznos pomoći će mnogima a ujedno će biti odgovor onima koji pitaju zašto biti član Sindikata grafičara. Između ostalog i za pomoć u teškim trenucima bolesti.

Već smo detaljno pisali o prijedlogu Zakona o reprezentativnosti, koji bi trebao na novi način odrediti reprezentativnost udruga sindikata (sindikalnih središnjica) te poslodavaca više razine na nacionalnoj razini, ali i reprezentativnost sindikata i poslodavaca za kolektivno pregovaranje. Iako se radilo o konačnom prijedlogu Zakona, u međuvremenu su dostavljena još dva nova konačna prijedloga, s dodatnim izmjenama.