Broj nezaposlenih u svijetu dosegao je u 2009. rekordni maksimum od 212 milijuna ljudi, a poboljšanje se ne očekuje ni ove godine, priopćila je Međunarodna organizacija rada (ILO) u svom godišnjem izvješću. Broj nezaposlenih u 2009. godini povećan je za 34 milijuna ljudi u odnosu na 2007., odnosno na razdoblje prije početka svjetske ekonomske krize. Na temelju gospodarske prognoze Međunarodnog monetarnog fonda, ILO procjenjuje da će u 2010. razvijenim zemljama i Europskoj uniji nezaposlenost povećati za dodatnih 3 milijuna ljudi, dok će u ostalim regijama broj nezaposlenih stagnirati ili se lagano smanjiti.

U Hrvatskoj je još gore, samo u posljednjih mjesec dana bez posla je ostalo gotovo 18.000 radnika, pa je broj nezaposlenih probio psihološku granicu od 300.000 osoba. U javnost je već stiglo izvješće da je nezaposlenost premašila alarmantnu brojku od 309.000 osoba. Nezaposlenost je ponovo dosegnula razinu od prije pet godina. Analitičari upozoravaju da će u veljači ili ožujku u zemlji biti preko 320.000 nezaposlenih i da će upravo to biti jedan od najvećih problema u gospodarstvu tijekom ove godine. Stopa nezaposlenosti tako već u prvom mjesecu ove godine premašuje 17 posto.

Duga tradicija reguliranja prava i obveza koja proizlaze iz radnog odnosa kolektivnim ugovorom je nastavljena. U Istragrafici prvi kolektivni ugovor potpisan je još 1996. godine i od onda se primjenjuje uz pojedine promjene koje su bile regulirane aneksima. Poslodavac je ponudio prijedlog novog kolektivnog ugovora na koji se Sindikat očitovao. Na dva zajednička sastanka obaju pregovaračkih timova našli su se zajednički stavovi i uskladile razlike i dogovorene odredbe članaka kolektivnog ugovora. Naravno bilo je u međuvremenu konzultacija sa članstvom te uvažavanje njihovog mišljenja pogotovo kod odredaba koje su umanjivale dosadašnja prava. Ovdje  moramo napomenuti, gledajući šire, prava su u društvu na visokoj razini  a sva smanjenja nisu velika i sindikat ih smatra privremenima.

U korist radnika okončan je prvi sudski postupak u kojem Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske zastupa dio svojih članova potražujući od poslodavca Tisak d.d. razlike plaća za period od 2003. do 2006. godine.
Podsjetimo da je naš sindikat u svibnju 2006. godine uputio poslodavcu zahtjev da našim članovima isplati razlike plaća, odnosno da im uruči potvrde o neisplaćenim dijelovima plaća za period od 2003. do 2006. godine. Naime, Tisak d.d. kao poslodavac nije u potpunosti isplaćivao plaću sukladno tadašnjem kolektivnom ugovoru, jer nije izvršavao automatsko povećanje osnovice za obračun plaće koje je tada bilo ugovoreno (potpisom novog kolektivnog ugovora u 2006. taj automatizam je na insistiranje poslodavca izbačen).
Iako prvotno nije negirao postojanje dugovanja prema radnicima, kada je zatražena isplata poslodavac je počeo mijenjati svoja tumačenja. Stoga je Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske počeo prikupljati punomoći od svojih članova kako bi se sudskim putem ostvarila njihova prava. U lipnju 2006. godine prikupljen je velik broj punomoći, ali je u naknadno izmijenjenim okolnostima dio članova povukao svoje punomoći. Dio članova ostao je pri zahtjevu da im se isplate pripadajuće razlike plaća, a s obzirom da se radi o njihovim individualnim pravima, naš sindikat im je omogućio zastupanje i ostvarivanje njihovih prava u sudskom postupku. Visina utuženih potraživanja radnika kreće se oko 10 tisuća kuna, ovisno o radnom mjestu i koeficijentu pojedinog radnika, što svakako nisu zanemarivi iznosi.
Pred prvostupanjskim Općinskim građanskim sudom u Zagrebu okončano je više postupaka, pravilom u korist radnika, a početkom siječnja ove godine je okončan prvi žalbeni postupak pred Županijskim sudom u Zagrebu, također u korist radnika. Očekujemo da će i ostali postupci završiti u korist radnika, te se nadamo da će poslodavac poštivati i izvršavati pravomoćne presude što do sada činio.
Radnici koji nisu dali punomoći sada više ne mogu pokrenuti nove postupke, jer su predmetna potraživanja sada u zastari s obzirom da je proteklo više od 3 godine od njihovih dospijeća.

Ovaj tekst je rezultat studije Obuhvatna analiza novih strukovnih i gospodarskih aktivnosti u Europskoj uniji u grafičkom i nakladničkom sektoru. Dio je serije od šesnaest sektorskih studija o budućim promjenama, vještinama i radnim mjestima, pod zajedničkim naslovom i po narudžbi Europske komisije. Studija je provedena u razdoblju siječanj 2008. - svibanj 2009. godine.
Glavno žarište studije je budućnost vještina i poslova/radnih mjesta do 2020. godine. Analizira dosadašnje relevantne razvojne faze i trendove u sektoru, te istovremeno ocrtava tekuće stanje stvari u sektoru s naglaskom na promjene, vještine i poslove/radna mjesta.

Dana 25. siječnja 2010. godine u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva  održan je sastanak predstavnika sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge poslodavaca i resornog ministarstva s ciljem dogovora u provođenju novog Zakona o radu, točnije pristupanju izradi njegovih pratećih pravilnika. Zakon o radu određuje da se prateći pravilnici na koje on upućuje trebaju donijeti u roku 6 mjeseci, dakle do 1. srpnja 2010. godine.

Procjenjuje se da će biti potrebno donijeti čak 14 pravilnika različitog opsega i sadržaja, od kojih će neki dosadašnji biti samo izmijenjeni, a neki će biti u potpunosti novi.
Značajne pomake očekujemo od Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima i o radnom vremenu, kojim bi se napokon jednoobrazno trebalo uvesti reda u evidentiranje radnog vremena i odrađenih sati radnika. Nadamo se da će se tim pravilnikom stati na kraj povredama prava radnika vezanim uz radno vrijeme, preraspodjelu, slobodne dane i prekovremeni rad.

• Ujednačena primjena novog Zakona o radu
• Još jedan novi Zakon o radu?
• Novi zakoni iz područja radnog zakonodavstva

Uz mnoge druge nedoumice oko načina primjene pojedinih odredbi ZOR-a, najviše nedoumica i pažnje izaziva odredba članka 48. st.6. ZOR-a, kojom se regulira najduže trajanje smjene noćnog radnika. Noćni je radnik svaki onaj radnik koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.
Naime, U članku 48. stavak 6. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 149/09) uređeno je ograničenje trajanja rada noćnih radnika, na način da je pri utvrđivanju dnevnog rasporeda radnog vremena poslodavac dužan voditi računa da rad noćnih radnika (tj. radnika iz članka 48. st.5. ZR-a) ne traje duže od osam sati. Tumačeći navedenu odredbu dolazimo do zaključka da dnevno rado vrijeme noćnih radnika ne smije trajati duže od osam sati, iako ono može zahvaćati dva dana. Ukoliko bi se navedena odredba tumačila na iznijeti način, to bi podrazumijevalo da odredba članka 48. stavak 6. ZOR-a priječi korištenje rasporeda radnog vremena u turnusima tj. 12-24-12-48.

• Europska unija ne zabranjuje rad u turnusima
• Slijede li ispravci ZOR-a?